21. jul
21. jul (21.7.) je 202. dan godine po gregorijanskom kalendaru (203. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 163 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
jul | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | ||||
- 230 — Papa Pontijan je nasledio Urbana I kao 18. papa.
- 285 — Dioklecijan je imenovao Maksimijana za cezara i svog savladara.
- 365 — Kritski zemljotres je izazvao cunami koji je razorio Aleksandriju.
- 976 — Osnovana austrijska kneževska loza Babenberga koja je vladala Austrijom do 1246. Njihov porodični arhiv postao osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču.
- 1242 — Luj IX je u bici kod Tajbura okončao pobunu svojih vazala Henrija III i Hjua X Lizinjana.
- 1403 — U bici kod Šruzberija kralj Henri IV je pobedio pobunjenike.
- 1542 — Papa Pavle III formirao inkviziciju, kongregaciju kardinala sa ovlašćenjima da progone jeretike, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.
- 1542 — Prvo iskrcavanje francuskih vojnika na obalu ostrva Vajt tokom francuske invazije ostrva Vajt.
- 1542 — U bici kod Jemguma tokom Osamdesetogodišnjeg rata Fernando Alvarez de Toledo je pobedio Luja od Nasaua.
- 1718 — Zaključen je Požarevački mir kojim su okončani Austrijsko-turski rat i Tursko-mletački rat.
- 1773 — Papa Kliment XIV izdao papsku bulu „Dominus ac Redemptor“ kojom je raspustio jezuitski red.
- 1774 — Rusija i Turska su sklopile Kučukkainardžijski mir kojim je okončan Rusko-turski rat.
- 1798 — Napoleon Bonaparta posle pobede u bici kod piramida zavladao Egiptom.
- 1820 — Danski fizičar Hans Kristijan Ersted predstavio svoje otkriće, elektromagnetizam.
- 1861 — Snage Konfederacije su odnele pobedu u prvoj bici kod Bul Rana, prvom velikom okršaju Američkog građanskog rata.
- 1873 — Počeo šahovski turnir u Beču. Pobedio je Džozef Henri Blekburn.
- 1897 — Edvard, princ od Velsa je otvorio galeriju „Tejt” u Londonu.
- 1904 — Završena gradnja Transsibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka. Železnica građena 13 godina.
- 1925 — Na Skoupsovom suđenju srednjoškolski nastavnik biologije Džon T. Skoups je osuđen zbog predavanja evolucije i kažnjen sa 100 dolara.
- 1940 — U baltičkim državama Litvaniji, Letoniji i Estoniji uspostavljena sovjetska vlast.
- 1944 — Američke trupe su se iskrcale na Gvam započevši bitku za Gvam.
- 1948 — U Beogradu u Domu Garde u Topčideru otpočeo sedmodnevni Peti kongres KPJ, na kom je izabran novi CK KPJ i podržano jugoslovensko rukovodstvo u borbi protiv Informbiroa.
- 1949 — Senat SAD je ratifikovao Severnoatlantski sporazum.
- 1954 — Na Ženevskoj konferenciji Vijetnam je podeljen na Severni i Južni Vijetnam.
- 1960 — Sirimavo Bandaranaike postala premijer Cejlona, kao prva žena u svetu koja je došla na čelo vlade. Ona je na to mesto došla po ubistva njenog muža Solomona.
- 1970 — Nakon 11 godina izgradnje završena je Asuanska brana u Egiptu.
- 1973 — Uprkos protestima svetskog javnog mnjenja Francuska počela seriju nuklearnih proba u južnom Pacifiku.
- 1974 — Grčka je prihvatila rezoluciju Ujedinjenih nacija o prekidu vatre na Kipru, dan posle turske invazije. Narednog dana istu rezoluciju prihvatila i Turska.
- 1977 — Izbio je četvorodnevni Libijsko-egipatski rat.
- 1983 — U Poljskoj ukinuto ratno stanje, uvedeno u decembru 1981.
- 1983 — Najniža zabeležena temperatura na svetu na naseljenoj lokaciji od −89,2 °C je izmerena u stanici Vostok na Antarktiku.
- 1993 — U poplavama i klizištima prouzrokovanim jednomesečnim kišama u Indiji, Bangladešu i Nepalu poginulo oko 1.000 ljudi, a više miliona prinuđeno da napusti domove.
- 1994 — Ruski pisac Aleksandar Solženjicin stigao u Moskvu posle dvomesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je 20 godina ranije otišao u egzil.
- 1995 — Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o Bosni u Londonu upozorili vojne i političke predstavnike Srba u BiH da će, ako napadnu „zaštićenu zonu“ UN u Goraždu, biti suočeni sa uzvraćanjem koje uključuje upotrebu vazdušne sile.
- 2008 — U Beogradu uhapšen haški optuženik Radovan Karadžić, bivši predsednik Republike Srpske.
- 2011 — Okončan je Nasin program spejs-šatlova sletanjem šatla Atlantis posle misije STS-135.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1811 — Dimitrije Demeter, hrvatski književni i pozorišni delatnik. (prem. 1872)[1]
- 1816 — Paul Julijus fon Rojter, nemačko-britanski preduzetnik i novinar, poznat i kao osnivač novinske agencije Rojters. (prem. 1899)
- 1884 — Ivan Đaja, srpski biolog, fiziolog i pisac. (prem. 1957)[2]
- 1893 — Hans Falada, nemački pisac. (prem. 1947)
- 1899 — Hart Krejn, američki pesnik. (prem. 1932)
- 1899 — Ernest Hemingvej, američki književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1954). (prem. 1961)
- 1920 — Nada Klaić, hrvatska istoričarka. (prem. 1988)
- 1924 — Don Nots, američki glumac i komičar. (prem. 2006)
- 1924 — Slavko Simić, srpski glumac. (prem. 2007)
- 1926 — Karel Rajs, češko-britanski reditelj, producent i scenarista. (prem. 2002)
- 1937 — Božidar Stošić, srpski glumac. (prem. 2018)
- 1948 — Ket Stivens, engleski muzičar.
- 1951 — Robin Vilijams, američki glumac i komičar. (prem. 2014)
- 1957 — Tihomir Arsić, srpski glumac. (prem. 2020)
- 1957 — Hasan Dudić, srpski pevač.
- 1960 — Ljubomir Radanović, jugoslovenski fudbaler.
- 1971 — Šarlot Gensbur, englesko-francuska glumica i muzičarka.
- 1976 — Branko Milisavljević, srpski košarkaš i košarkaški trener.
- 1978 — Davor Kus, hrvatski košarkaš.
- 1978 — Džoš Hartnet, američki glumac i producent.
- 1981 — Hoakin Sančez, španski fudbaler.
- 1981 — Paloma Fejt, engleska muzičarka i glumica.
- 1981 — Viktor Hanesku, rumunski teniser.
- 1983 — Milan Jovanović, srpsko-crnogorski fudbaler.
- 1984 — Vladimir Veremenko, beloruski košarkaš.
- 1984 — Pol Dejvis, američki košarkaš.
- 1985 — Filip Polašek, slovački teniser.
- 1986 — Džejson Tompson, američki košarkaš.
- 1988 — Deandre Džordan, američki košarkaš.[3]
- 1989 — Kris Ganter, velški fudbaler.
- 1989 — Vesna Dolonc, srpska teniserka.
- 1989 — Džuno Templ, engleska glumica.
- 1990 — Milica Đurđević, srpska političarka.
- 2000 — Erling Bravt Holand, norveški fudbaler.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 710 — Šanguan Vaner, kineska premijerka (rođ. 664)
- 1425 — Manojlo II Paleolog, vizantijski car (rođ. 1350)
- 1796 — Robert Berns, škotski pesnik.
- 1921 — Milorad Drašković, ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (rođ. 1873)
- 1944 — Klaus fon Štaufenberg, nemački oficir i atentator na Hitlera
- 1967 — Albert Džon Lutuli, južnoafrički političar, borac protiv aparthejda
- 1985 — Zoran Radmilović, srpski glumac (rođ. 1933)
- 1985 — Aleksandar Vučo, srpski pesnik, romanopisac i aktivan učesnik nadrealističkog pokreta (rođ. 1897)
- 1995 — Pavle Šovljanski, bokser (rođ. 1926)
- 1998 — Alan Šepard, američki kosmonaut (rođ. 1923)
- 2000 — Stanojlo Rajičić, jugoslovenski kompozitor (rođ. 1910)
- 2008 — Adil Zulfikarpašić, bosanskohercehovački političar (rođ. 1921)
- 2017 — Predrag Gojković Cune, srpski pevač (rođ. 1932)
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi izvor]
- ^ Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. 1984. str. 143.
- ^ Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. 1984. str. 177.
- ^ „DeAndre Jordan”. teamusa. Pristupljeno 26. 6. 2020.