28. novembar
28. novembar (28.11.) je 332. dan godine po gregorijanskom kalendaru (333. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 33 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
novembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
- 587 — Franački kralj Guntram je potpisivanjem sporazuma iz Andeloa priznao Hildeberta II za kralja Austrazije.
- 1443 — Iskoristivši lažno pismo sultana Murata II, Skenderbeg je postao gospodar Kroje.
- 1520 — Portugalski moreplovac Ferdinand Magelan uplovio u Pacifik, prošavši iz Atlantskog okeana kroz moreuz koji sada nosi njegovo ime.
- 1821 — Panama proglasila nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.
- 1830 — U Beogradu na Tašmajdanu u prisustvu kneza Miloša i beogradskog paše svečano je pročitan hatišerif turskog sultana Mahmuda II o autonomiji Srbije. Turci su nakon toga prodali svoja imanja Srbima i napustili Beograd.
- 1830 — Vladika Petar II Petrović Njegoš je lišio titule guvernadura Vukolaja Radonjića.
- 1905 — Irski nacionalista Artur Grifit osnovao u Dablinu partiju Šin Fejn, čiji je glavni zadatak bila borba za osamostaljenje Irske od Velike Britanije.
- 1908 — Eksplozija u rudniku uglja u Mariani u Pensilvaniji odnela 154 žrtve.
- 1912 — Svealbanski kongres je na skupštini u Valoni proglasio nezavisnost Albanije od Osmanskog carstva.
- 1919 — Nensi Estor je kao prva žena izabrana u britanski parlament.
- 1920 — U Kraljevini SHS održani su prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najviše glasova dobili su demokrate osvojivši 92 od 419 mandata i radikali sa 91 mandatom, a iznenađenje su priredili komunisti sa 50 poslaničkih mesta. Žene, vojnici i oficiri, kao i pripadnici nacionalnih manjina, nisu imali pravo glasa.
- 1941 — Crvena armija u Drugom svetskom ratu izbacila nemačke trupe iz Rostova.
- 1942 — U požaru koji je uništio noćni klub "Cocoanut Grove" u američkom gradu Boston poginulo 491 osoba.
- 1943 — U Teheranu su u Drugom svetskom ratu, na prvom zajedničkom sastanku, sovjetski lider Josif Staljin, predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil razmatrali otvaranje drugog fronta u Evropi, operacije na istočnom frontu, posleratno uređenje Evrope i pitanje Jugoslavije. Dogovoreno je da se Jugoslavija obnovi "u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti rešeno posle rata".
- 1950 — U Beogradu je osnovan Muzej pozorišne umetnosti Srbije.
- 1962 — Grupa ustaških terorista napala Predstavništvo FNRJ u Bad Godesbergu, u blizini Bona, koji je tada bio glavni grad Zapadne Nemačke. Ovom prilikom ranjeno je dvoje službenika ambasade - Momčilo Popović i Stana Dovgan. Momčilo Popović, preminuo je 13 dana kasnije u bolnici u Bonu, a potom je proglašen za narodnog heroja Jugoslavije.
- 1954 — Ernestu Hemingveju dodeljena Nobelova nagrada za književnost.
- 1960 — Mauritanija dobila nezavisnost od Francuske.
- 1964 — U Hanoveru osnovana "Nationaldemokratische Partei Deutschlands" (NPD).
- 1971 — Pripadnici palestinske terorističke organizacije Crni septembar ubili su jordanskog premijera Vasfija el Tela u Kairu, gde je doputovao radi učešća na Arapskoj konferenciji.
- 1975 — Fretilin (Revolucionarni front za nezavisnost Istočnog Timora) proglasio je nezavisnost od Indonezije i osnivanje Demokratske republike Istočni Timor.
- 1979 — Novozelandski avion DC-10 je udario u planinu Erebus na Antarktiku, što nije preživeo niko od 257 putnika i članova posade.
- 1986 — Održana zvanična proslava otvorenja visočke dvorane utakmicom između RK Bosna (Visoko) i RK Borac (Banja Luka).
- 1987 — Prilikom pada južnoafričkog aviona "Boing 747" u Indijski okean blizu Mauricijusa poginulo je svih 160 putnika i članova posade.
- 1989 — Indijski premijer Radživ Gandi dao ostavku posle poraza na izborima.
- 1994 — Norvežani na referendumu odbili da se priključe Evropskoj uniji.
- 1996 — General Ratko Mladić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smenjen s mesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mestu bio od 12. maja 1992.
- 2000 —
- Ukrajinski političar Oleksander Moroz javno je optužio predsednika Leonida Kučmu za učestvovanje u ubistvu novinara Georgija Gongadzea.
- Holandski parlament je odobrio zakon kojim se dopušta eutanazija i samoubistvo uz pomoć lekara. Time je Holandija postala prva zemlja koja je legalizovala takvu praksu.
- 2002 — 200-milioniti turista posetio Ajfelov toranj.
- 2004 — U eksploziji gasa u rudniku uglja Chenjiashan na severu Kine život je izgubilo 166 rudara.
- 2005 — Izraelski mediji saopštile glavne tačke državnog plana izraelske političke partije Kadima
- 2008 — Pokrenuta RTS Digital, prva srpska isključivo digitalna televizija.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1632 — Žan-Batist Lili, francusko-italijanski kompozitor. (prem. 1687)
- 1757 — Vilijam Blejk, engleski pesnik, pisac, slikar i grafičar. (prem. 1827)
- 1820 — Fridrih Engels, nemački filozof, istoričar, komunista, sociolog, novinar i revolucionar, najbliži saradnik Karla Marksa. (prem. 1895)
- 1881 — Štefan Cvajg, austrijski pisac, dramaturg, novinar i biograf. (prem. 1942)
- 1901 — Dragan Aleksić (pesnik), srpski umetnik, pesnik, dramski pisac, filmski stvaralac. (prem. 1964)[1]
- 1907 — Alberto Moravija, italijanski književnik i novinar. (prem. 1990)
- 1909 — Aleksandar Ranković, komunistički revolucionar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Srbije, junak socijalističkog rada, narodni heroj Jugoslavije i potpredsednik SFR Jugoslavije. (prem. 1983)
- 1921 — Slobodan Džunić, srpski pripovedač, romansijer i pesnik. (prem. 1998)[2]
- 1923 — Glorija Grejam, američka glumica i pevačica. (prem. 1981)
- 1925 — Jožef Božik, mađarski fudbaler i fudbalski trener. (prem. 1978)
- 1944 — Rita Mej Braun, američki spisateljica, pesnikinja i scenaristkinja.[3]
- 1946 — Džo Dante, američki reditelj, producent, montažer i glumac.
- 1948 — Agnješka Holand, poljska rediteljka i scenaristkinja.
- 1948 — Branislav Mitrović, jugoslovenski, crnogorski i srpski arhitekta, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.[4]
- 1949 — Vojislav Leković, crnogorski je stomatolog, akademik i redovni član Odeljenja medicinskih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti.[5]
- 1950 — Boris Bizetić, srpski muzičar, pesnik, komičar i TV voditelj.
- 1950 — Rasel Alan Hals, američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1993).
- 1950 — Ed Haris, američki glumac, producent, reditelj i scenarista.
- 1955 — Alesandro Altobeli, italijanski fudbaler.
- 1959 — Stiven Rouč, irski biciklista.
- 1961 — Alfonso Kuaron, meksički reditelj, scenarista i producent.
- 1961 — Bojan Milanović, srpski pevač.
- 1964 — Roj Tarpli, američki košarkaš. (prem. 2015)
- 1970 — Bratislav Živković, srpski fudbaler i fudbalski trener.
- 1971 — Andrija Đogani, srpski igrač i pevač.
- 1977 — Fabio Groso, italijanski fudbaler i fudbalski trener.
- 1978 — Ejmi Garsija, američka glumica.
- 1979 — Fabijan Gerber, nemački fudbaler.
- 1982 — Leandro Barbosa, brazilski košarkaš.
- 1983 — Ana Gorškova, ruska glumica i model.
- 1984 — Endru Bogut, australijski košarkaš.
- 1984 — Meri Elizabet Vinsted, američka glumica i pevačica.
- 1987 — Karen Gilan, škotska glumica, rediteljka i scenaristkinja.
- 1988 — Skarlet Pomers, američka glumica i muzičarka.
- 1988 — Adrijan Rodrigez, španski glumac i pevač.
- 1989 — Di Džej Sili, američki košarkaš.
- 1992 — Dedrik Bojata, belgijski fudbaler.
- 1995 — Tin Jedvaj, hrvatski fudbaler.
- 1998 — Pejton Mejer, američki glumac.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 1870 — Frederik Bazij, francuski slikar (rođ. 1841)
- 1878 — Đura Jakšić, srpski slikar, pesnik i pripovedač. (rođ. 1832)
- 1916 — Nikola Spasić, srpski veletrgovac, dobrotvor i veliki zadužbinar. (rođ. 1838)
- 1939 — Džejms Nejsmit, kanadski izumitelj košarke (rođ. 1861)
- 1945 — Dvajt Dejvis, američki teniser i političar. (rođ. 1879)
- 1952 — Jelena Savojska, italijanska kraljica. (rođ. 1873)
- 1954 — Enriko Fermi, italijanski fizičar. (rođ. 1901).
- 2010 — Lesli Nilsen, kanadsko-američki glumac. (rođ. 1926)
- 2011 — Ante Marković, poslednji premijer SFRJ i prvi predsednik bivšeg Saveza reformskih snaga Jugoslavije. (rođ. 1924)
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
Srpska pravoslavna crkva danas slavi
- Sveti mučenici Gurije, Samon i Aviv
- Sveti mučenici Elpidije, Markel i Evstohije
- Praznik ikone svete Bogorodice „Kupjaticke” (Početak posta)
- Sveti mučenik Dimitrije
- Sveti prepodobni Kintion, episkop
- Sveti prepodobnomučenik Zaharija
- Sveti mučenici Evpsihije, Nearh i Karterije
Vidi još[uredi izvor]
- ^ Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. 1984. str. 17.
- ^ „Umro je književnik Slobodan Džunić”. srpskilegat.rs. Pristupljeno 25. 1. 2022.
- ^ „Rita Mae Brown”. web.archive.org. 2013-05-15. Arhivirano iz originala 15. 05. 2013. g. Pristupljeno 2019-01-29.
- ^ „BRANISLAV MITROVIĆ”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 30. 1. 2024.
- ^ „VOJISLAV LEKOVIĆ”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 24. 1. 2024.