3. maj

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga

3. maj (03.05) je 123. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (124. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 242 dana.


Sadržaj

[uredi] Događaji

maj
P U S Č P S N
  1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31
Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: 3. maj
  • 1494. — Španski moreplovac Kristifor Kolumbo otkrio ostrvo kasnije nazvano Jamajka.
  • 1500. — Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posedom Portugala.
  • 1791. — Poljski kralj Stanjislav II August Ponjatovski potpisao liberalan Ustav kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija. To je bio drugi pisani Ustav u svetu, posle Ustava SAD.
  • 1814. — Francuski kralj Luj XVIII vratio se, pod zaštitom saveznika, u Pariz posle bezuslovne predaje i abdikacije cara Napoleona I
  • 1841. — Novi Zeland proglašen za britansku koloniju.
  • 1895. — Teritorije u posedu Britanske južnoafričke kompanije, južno od reke Zambezi dobile naziv Rodezija.
  • 1922. — U Parizu osnovana Međunarodna železnička unija, među osnivačima i predstavnici "Jugoslovenske železnice".
  • 1936. — U Jagodini u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svetska rata.
  • 1939. — Smenjen sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, nov ministar postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta potpisao pakt o nenapadanju s nacističkom Nemačkom.
  • 1945. — Britanci u Drugom svetskom ratu zauzeli Rangun, glavni grad tadašnje Burme, danas Mjanmara, oslobodivši ga od japanske okupacije.
  • 1946. — U Tokiju zasedanje počeo Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svetskog rata. U procesu koji je trajao do novembra 1948, od 28 okrivljenih sedam osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a pet na vremenske kazne.
  • 1968. — Žestokim sukobima s policijom u Parizu počele studentske demonstracije i štrajkovi zbog oklevanja vlasti da sprovede reforme univerziteta. Studentski protesti ubrzo zahvatili i druge evropske zemlje, a protest prerastao u revolt protiv građanskog društva.
  • 1971. — Valter Ulbriht se povukao sa mesta generalnog sekretara Komunističke partije Istočne Nemačke. Zamenio ga Erih Honeker.
  • 1991. — U rodno selo Lelić kod Valjeva iz SAD prenete mošti episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića.
  • 1992. — Muslimanske snage u Sarajevu napale kolonu vozila JNA koja se povlačila prema kasarni u Lukavici. Ubijeno i povređeno više oficira, vojnika i civila.
  • 1996. — Delegati 55 zemalja saglasili se, na konferenciji Ujedinjenih nacija u Ženevi, o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.
  • 1999. — Tokom vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju pogođen putnički autobus kod Peći na Kosovu. Poginulo 20 ljudi, 43 povređeno. U Novom Sadu pogođena zgrada TV Novi Sad. U sedištu NATO u Briselu saopšteno da je za 42 dana vazdušnih napada na SRJ izvedeno 14.000 letova.
  • 2003. — Kongres SAD, većinom glasova, izglasao budžet sa skoro 80 milijardi dolara namenjenih ratu u Iraku, a deo saveznicima i borbi protiv terorizma.

[uredi] Rođenja

[uredi] Smrti

[uredi] Praznici i dani sećanja

[uredi] Vidi još

[uredi] Reference


Meseci u godini:

januar  •  februar  •  mart  •  april  •  maj  •  jun  •  jul  •  avgust  •  septembar  •  oktobar  •  novembar  •  decembar

Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici