Augzburg

Iz projekta Википедија

(Preusmereno sa Augsburg)
Skoči na: navigacija, pretraga


Koordinate: 48° 22' 0" SGŠ 10° 54' 0" IGD

Grb Mapa
Грб града Аугзбург Положај Аугзбурга у Немачкој
Osnovni podaci
Država: Немачка Nemačka
Savezna država: Bavarska
Nadmorska visina: 446–561 m
Površina: 146,93 km²
Stanovništvo: 263.477 (1. jan. 2007)
Gustina stan.: 1.793 stan./km²
Telefonski prefiks: 0821
Registracija: A
Zvanični veb-sajt: www.augsburg.de
Politika
Gradonačelnik: Paul Vengert (SPD)

Augzburg (nem. Augsburg) je grad u Nemačkoj na jugozapadu nemačke savezne države Bavarska. Grad je sedište upravnog područja Švabija.

Posle Trira, Augzburg je drugi najstariji grad Nemačke. Posle Minhena i Nirnberga treći je po veličini u Bavarskoj. Broj stanovnika je oko 265.000 (od toga stranci čine 16,7%).

Sadržaj

[uredi] Istorija

Današnji naziv grada potiče od imena rimskog naselja Augusta Vindelicorum, koje je kao vojni logor osnovao rimski car Avgust 15. godine p.n.e..

Grad su uništili Huni u 5. veku, Karlo Veliki u 8. veku, Velf od Bavarske u 11. veku. Svaki put grad se ponovo uzdizao iz ruševina.

Градска већница Аугзбурга
Gradska većnica Augzburga

Augzburg je postao slobodni carski grad 9. marta 1276. Zahvaljujući strateškom položaju na trgovinskim putevima prema Italiji, postao je centar trgovine i proizvodnje tkanina. U gradu je veliku moć stekla porodica bankara Fuger. Ova porodica je podigla jedan deo grada, i namenila ga za život siromašnih građana - Fugeraj (Fuggerei), 1516. Ova gradska četvrt postoji i danas.

Posle Augzburškog mira 1555, bila su zaštićena prava religijskih manjina u carskim gradovima. Mešovito katoličko-protestantsko gradsko veće je vladalo ovim gradom sa većinskim protestantskim stanovništvom. Do Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648), održavan je religijski mir. Car Ferdinand II je 1629. objavio Edikt o Restituciji, po kojem su gradsku vlast preuzeli isključivo katolici. Ovo stanje je trajalo do aprila 1632, kada je švedska armija kralja Gustava Adolfa zauzela Augzburg bez otpora. Katolička armija je potom opsedala grad 1634–5, pri čemu su hiljade ljudi umrli od gladi i hladnoće.

Ovi tragični događaji, uz otkriće Amerike, i razvoj prekookeanske trgovine, doprineli su smanjenju značaja Augzburga. Kada je 1806. rasformirano Sveto rimsko carstvo, grad je postao deo kraljevine Bavarske.

U 19. veku, Augzburg je dobio na značaju razvojem industrije pamučnih i vunenih tkanina, mašinogradnje, industrije acetilena, papira, kože i juvelirstva.

Augzburg je jedini nemački grad sa sopstvenim zakonskim praznikom. To je Augzburški dan mira (Friedenfest) koji se obeležava 8. avgusta.

[uredi] Poznate ličnosti

[uredi] Gradovi pobratimi

[uredi] Spoljašnje veze

Викизворник
Vikimedija ostava ima još srodnih multimedijalnih datoteka: