COBISS

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
COBISS.SR-ID
Sedište IZUM-a u Mariboru

COBISS (engl. Co-operative Online Bibliographic System & Services — Zadružni internetski bibliografski sistem i usluge; izgovor kobis) je elektronski bibliotečko-informacioni sistem sa uzajamnom katalogizacijom. Sistem ima brojne funkcije, koje omogućavaju sveobuhvatnu obradu bibliotečke građe i stvaranje virtuelne biblioteke, zasnovane na elektronskim bazama podataka koje su dostupne korisnicima posredstvom internih bibliotečkih mreža ili posredstvom interneta.[1]

Sistem je zasnovan na MARC (engl. machine-readable cataloging) standardima, odnosno na evropskoj varijanti (UNIMARC) koja se u okviru sistema COBISS primenjuje u COMARC formatu, a međunarodna razmena podataka se vrši prema severnoameričkom MARC 21 standardu.[2]

Sistemska unapređenja, koja se periodično uvode u evropski UNIMARC standard, ne primenjuju se automatski u COMARC formatu, već se uvode postepeno i selektivno, prema potrebama sistema COBISS i njegovih korisnika.[3] Tako se (na primer) počevši od 2018. godine označavanje jezika publikacije u UNIMARC formatu vrši ne samo na osnovu ISO 639-2, već i na osnovu ISO 639-3 standarda, ali ta novina još uvek nije primenjena u sistemu COBISS.[4]

Sistem COBISS je razvijen 1987. godine, od strane slovenačkog Instituta za informatiku (sloven. Institut informacijskih znanosti, IZUM), sa sedištem u Mariboru. Prvobitno je primenjivan u bivšoj Jugoslaviji, ali nije zaživeo u Hrvatskoj, koja je nakon sticanja nezavisnosti razvila sopstveni bibliotečki model. COBISS se još uvek upotrebljava u Sloveniji (COBISS.SI), a takođe se primenjuje i u značajnom broju biblioteka u Bosni i Hercegovini (COBISS.BH i COBISS.RS), Crnoj Gori (COBISS.CG), Srbiji (COBISS.SR) i Severnoj Makedoniji (COBISS.MK). Naknadno je usvojen i u pojedinom bibliotekama u Bugarskoj (COBISS.BG) i Albaniji (COBISS.AL).

Pošto se sedište upravljačke ustanove (IZUM) nalazi u Sloveniji, koja je priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, u mrežu COBISS je kao posebna celina uključena i kosovska varijanta sistema (COBISS.KS).[5]

Pomenuti nacionalni sistemi su autonomni, ali dele zajedničku platformu. Oko 1400 biblioteka koristi COBISS za automatizaciju svog poslovanja. COBISS.Net je naziv mreže koja povezuje COBISS kooperativne bibliografske sisteme različitih zemalja.

Marta 2011. godine, rukovodstvo IZUM-a odlučilo je da se povuče sa položaja. Kao razlog naveli su prezriv stav (slovenačkog) Ministarstva za visoko obrazovanje, nauku i tehnologiju (koji je vodio Gregor Golobič) ka IZUM-u.[6][7]

Odnos prema rusinskom jeziku[uredi | uredi izvor]

Iako omogućava kvalitetnu katalogizaciju raznovrsnih publikacija, uz uvažavanje brojnih jezika na kojima se publikacije izdaju, sistem COBISS još uvek nema šifru za rusinski jezik, te stoga ne omogućava kvalitetnu katalogizaciju publikacija koje se izdaju na tom jeziku. Usled nepostojanja šifre za rusinski jezik, katalogizatori koji rade u sistemu COBISS upućeni su da publikacije napisane na tom jeziku označavaju u skladu sa MARC standardima, po kojima se rusinski jezik svrstava pod šifru za pomoćno označavanje "ostalih" slovenskih jezika (sla).[8] U međunarodnom ISO sistemu, ta šifra počevši od 2009. godine označava sve slovenske jezike,[9][10] dok se u COBISS sistemu još uvek primenjuje za pomoćno označavanje "ostalih" slovenskih jezika.[11]

Pošto publikacije na rusinskom jeziku nisu označene posebnom šifrom, sistem COBISS ne pruža mogućnost za prepoznavanje takvih publikacija u sklopu korisničke pretrage kataloških zapisa, a takođe ne pruža mogućnost za vršenje stručnih bibliografsko-analitičkih operacija u okviru sistemske baze podataka. Pomenuti nedostaci predstavljaju problem za autore koji stvaraju na rusinskom jeziku, a takođe i za istraživače koji se bave proučavanjem stvaralaštva na rusinskom jeziku.

Pošto je rusinski jezik u pojedinim državama zvanično priznat kao službeni manjinski jezik,[12] ustanove kojima je u tim državama poverena katalogizacija imaju zakonsku obavezu da publikacije koje su napisane na određenom jeziku, uključujući i rusinski, katalogizuju na ispravan način, što predstavlja problem za ustanove koje su korisnici sistema COBISS, pošto im taj sistem ne omogućava da izvršavaju svoje obaveze, već ih primorava da u nedostatku šifre za rusinski jezik koriste pomoćnu šifru za "ostale" slovenske jezike.

U nekim ustanovama koje koriste sistem COBISS, taj problem je dodatno eskalirao, pošto se nepostojanje šifre za rusinski jezik u pojedinim sredinama koristi kao izgovor ili opravdanje za svrstavanje publikacija na rusinskom jeziku u druge jezičke korpuse. Ta pojava je posebno izražena u pojedinim ustanovama koje su korisnice sistema COBISS u Srbiji, što je u suprotnosti sa zvanično priznatim statusom rusinskog jezika u toj državi, a takođe je u suprotnosti i sa obavezama koje su preuzete u sklopu procesa primene Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je u Srbiji ratifikovana 2006. godine, uz potvrdu statusa rusinskog jezika kao punopravnog i posebnog jezika, koji predstavlja jedno od osnovnih identitetskih obleležja rusinskog naroda u Srbiji.[13]

U praksi Biblioteke Matice srpske i Narodne biblioteke Srbije, kojima je po slovu zakona poverena primarna katalogizacija (CIP) svih publikacija koje se izdaju na području Republike Srbije,[14] mnoge publikacije na rusinskom jeziku su usled nepostojanja šifre za taj jezik u sistemu COBISS označene šifrom za ukrajinski jezik, čime se vrši ukrajinizacija rusinske kulturne baštine. Iako je reč o ozbiljnom problemu, takva praksa se po pravilu objašnjava svođenjem čitavog pitanja na nivo tehničkog problema u okviru sistema COBISS.[15] Pored toga, u zvaničnim publikacijama BMS, publikacije koje su katalogizovane pod šifrom za ukrajinski jezik (ukr) prikazuju se kao dela na "rusinskom i ukrajinskom jeziku" što ne odražava stvarno stanje u kataloškim bazama, pošto se u sistemu COBISS sva dela označena šifrom ukr tretiraju isključivo kao dela napisana na ukrajinskom jeziku.[16]

Uprkos tome što nema šifru za rusinski jezik, sistem COBISS pruža mogućnost da se publikacije na tom jeziku katalogizuju pod opštom slovenskom šifrom (sla), što je u skladu sa međunarodnim MARC standardima, tako da se sporna upotreba šifre za ukrajinski jezik u sklopu katalogizacije publikacija na rusinskom jeziku ne može pravdati nedostacima sistema COBISS, koji ne svrstava rusinski jezik pod ukrajinski,[17] niti primorava nadležne katalogizatore u BMS i NBS da upravo ukrajinskom šifrom označavaju i publikacije na rusinskom jeziku. Takva praksa je u suprotnosti sa statusom rusinskog jezika u Srbiji, koji je utvrđen domaćim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. Posebnost Rusina u odnosu na Ukrajince, kao i rusinskog jezika u odnosu na ukrajinski, izričito je naglašena i u zvaničnom dopisu Ministarstva za ljudska i manjinska prava od 26. juna 2009. godine:[18]

Na osnovu rezultata popisa stanovništva, stav državnih organa je da su Rusini i Ukrajinci odvojene zajednice, kako u pogledu nacionalnog identiteta tako i u pogledu jezičke pripadnosti. Polazeći od ustavnih načela i pozitivnih zakonskih propisa u Republici Srbiji niko ne sme da nameće građanima određeni nacionalni identitet, jer bi to bilo u suprotnosti sa Ustavom zagarantovanom slobodom nacionalnog izjašnjavanja i Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Saveta Evrope.

Iako pomenuti problemi mogu biti rešeni pokretanjem odgovarajućih procedura koje bi dovele do uvođenja međunarodno priznate ISO 639-3 šifre za rusinski jezik (rue)[19] u bibliografski ISO 639-2 i MARC standard, odnosno u sistem COBISS, takva odluka još uvek nije doneta, tako da sistem COBISS u tom pogledu zaostaje za domaćim bibliotečko-informacionim sistemom BISIS, koji ima šifru za rusinski jezik te stoga omogućava pravilnu katalogizaciju publikacija izdatih na tom jeziku.[20]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ COBISS.NET Podrška znanju i međukulturnom dijalogu
  2. ^ COBISS - Kooperativni online bibliografski sistem i servisi
  3. ^ UNIMARC Bibliographic, 3rd edition (with updates)
  4. ^ UNIMARC, Appendix A - Source of Language Code (update 2018)
  5. ^ COBISS.KS
  6. ^ „Odstopamo, ker neustrezen odnos ministrstva do IZUM-a hromi naše delo in razvoj” (PDF) (na jeziku: slovenačkom). 31. 03. 2011. Arhivirano iz originala (PDF) 22. 03. 2012. g. Pristupljeno 20. 02. 2014. 
  7. ^ „Odstopilo celotno vodstvo Izuma”. Finance.si (na jeziku: slovenačkom). 30. 03. 2011. 
  8. ^ LOC: MARC standards - Code List for Languages: Name Sequence
  9. ^ Code Changes: ISO 639-2 Registration Authority
  10. ^ ISO 639-3: Identifier Documentation: sla
  11. ^ „COBISS: Šifrarnik indeksa za pretraživanje LA (jezik) baze COBIB.SR”. Arhivirano iz originala 04. 06. 2021. g. Pristupljeno 04. 06. 2021. 
  12. ^ Statut Autonomne Pokrajine Vojvodine
  13. ^ Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima (2009): Primena Povelje u Srbiji
  14. ^ Republika Srbija: Zakon o bibliotečko–informacionoj delatnosti (2011)
  15. ^ Bojana Vukotić (2009): Periodika u mreži javnih biblioteka Republike Srbije, str. 29.
  16. ^ Milion zapisa u elektronskom katalogu Biblioteke Matice srpske (2008)
  17. ^ COBISS: Rusinščina-Rusyn language-Rusinski jezik
  18. ^ Republika Srbija: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, br. 07-00-190/09 od 26. juna 2009. godine
  19. ^ ISO 639-3: 639 Identifier Documentation: rue
  20. ^ BISIS: Gradska biblioteka u Novom Sadu: Napredna pretraga

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]