Den (faraon)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Den
Predstava faraona Dena u borbi, slonovača, Britanski muzej
Lični podaci
Hijeroglifsko ime
D46
n
Grobnicanekropola kod Abidosa
Porodica
SupružnikSešmetka, Semat, Seretor, Kaineit
PotomstvoAdžib
RoditeljiDžet
Meritneit
Vladavina
SavladarMerneit
PrethodnikDžet i Merneit
NaslednikAnedžib

Den, još poznat kao Hor-Den, Deven i Udimu, je Horusovo ime ranoegipatskog faraona iz Prve dinastije. Vladao je verovatno u periodu 2870. p. n. e. — 2820. p. n. e.

On je vladar iz ranoegipatskog perioda o kome postoji najviše arheoloških nalaza. Za faraona Dena se tvrdi da je doneo prosperitet svome carstvu i mnoge inovacije se pripisuju dobu njegove vladavine. Bio je prvi vladar koji je koristio titulu „Kralj Donjeg i Gornjeg Egipta“, i prvi koji je predstavljan sa dvostrukom crveno-belom krunom. Faraon Den je u vreme svoje vladavine uveo pravila dvorskog rituala, što ga je učinilo veoma cenjenim među naslednicima. Važna inovacija iz ovog doba bilo je uvođenje pisanja brojeva hijeroglifima, što je korišćeno za zapisivanje podataka o porezima i godinama. Pod njegove grobnice u Abidosu načinjen je od crvenog i crnog granita, što je prvi primer upotrebe ovog materijala u starom Egiptu.

Bio je sin faraona Džeta i kraljice Meritneit. Njegova majka je vladala dok je on bio dečak. Maneton tvrdi da je vladao 20 godina. Egiptolozi obično prihvataju podatak sa Kamena iz Palerma gde stoji da je vladao 42 godine. Imao je 4 žene. Nasledio ga je sin - Anedžib, dok o ostaloj deci nema podataka.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Egipatski faraon
Prva dinastija