Heptanska kiselina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Heptanska kiselina[1]
Heptanska kiselina
Nazivi
IUPAC naziv
Heptanska kiselina
Drugi nazivi
Enantinska kiselina; n-Heptanska kiselina; n-Heptoinska kiselina
Identifikacija
3D model (Jmol)
ChEBI
ChemSpider
DrugBank
ECHA InfoCard 100.003.490
KEGG[2]
UNII
  • O=C(O)CCCCCC
Svojstva
C7H14O2
Molarna masa 130,19 g·mol−1
Agregatno stanje Uljasta tečnost
Gustina 0,9181 g/cm3 (20 °C)
Tačka topljenja −75 °C (−103 °F; 198 K)
Tačka ključanja 223 °C (433 °F; 496 K)
0,2419 g/100 mL (15°C)
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Heptanska kiselina (enantinska kiselina) je organsko jedinjenje koja se sastoji od sedmolančanog uljeničnog lanca koji se završava karboksilnom grupom. Ona je uljasta tečnost neprijatnog, oštrog zadaha.[1] Ona doprinosi mirisu užeglog ulja. Ona je neznatno rastvorna u vodi, ali je veoma rastvorna u etanolu i etru.

Heptanska kiselina se koristi u pripremi estara, poput etil heptanoata, koji se koriste kao veštački ukusi.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ а б The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (11th изд.). Merck Publishing. 1989. стр. 4581. ISBN 091191028X.  </noinclude>
  2. ^ Joanne Wixon; Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast. 17 (1): 48—55. doi:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  3. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  4. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]