Hydrobiidae

Hydrobiidae
	invazivna vrsta Potamopyrgus antipodarum
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Tip:	Mollusca
Klasa:	Gastropoda
Red:	Littorinimorpha
Natporodica:	Rissooidea
Porodica:	Hydrobiidae; Stimpson, 1865
potfamilije
	Belgrandiinae de Stefani, 1877; Clenchiellinae D. W. Taylor, 1966; Hydrobiinae Stimpson, 1865; Islamiinae Radoman, 1973; Nymphophilinae D. W. Taylor, 1966; Pseudamnicolinae Radoman, 1977; Pyrgulinae Brusina, 1882 (1869); Tateinae Thiele, 1925

Hydrobiidae je velika familija puževa iz reda Littorinimorpha. Obuhvata preko 100 rodova^[2] sa oko 1300 vrsta ^[3]. Familija je kosmopolitskog rasprostranjenja, u slatkim i brakičnim vodama.

Opis[uredi | uredi izvor]

Hydrobiidae su vrlo sitni puževi, sa standardnom dužinom ljušture manjom od 8 mm^[4]. Ljuštura je uvijena udesno (dekstralno), većinom glatka i bez ornamenata. Oblik ljušture je planaran do igličast. Broj zavoja na ljušturi je 2–8. Varijabilnost ljušture unutar vrsta je izražena, što otežava razlikovanje vrsta. Jasni karakteri vrsta su često vezani za radulu, operkulum i penis.

Glava, stopalo, plašt, i utrobna kesa su svetlosive do tamnoljubičaste boje (usled prisustva melanina). Vrste koje naseljavaju podzemne vode (troglobionti) su često bez pigmenata.

Na glavi se nalaze simetrične glavene tentakule („rogovi“), koje su končaste, sa zaobljenim vrhom. Oči se nalaze u osnovi ovih tentakula. Radula je tenioglosatna, sa više od 50 nizova „zuba“. Centralni „zub“ je trapezoidnog oblika. Na stopalu postoje samo prednje sluzne žlezde, dok zadnje nisu prisutne. Stopalo se može uvući u ljušturu.

Vrste ove familije su većinom razdvojenih polova (gonokoristi). Kod pojedinih, razmnožavanje se može odigravati partenogenetski. Ženke polažu jaja u zajedničku opnu (kapsulu) na stablima i listovima vodenih biljaka, ili rađaju žive mlade. Razviće vrsta koje naseljavaju brakične vode ponekad sadrži stadijum veliger larve.

Sistematika familije[uredi | uredi izvor]

Familija Hydrobiidae sadrži veliki broj vrsta, sa malim brojem taksonomskih karaktera usled sitnog tela i uprošćene anatomije. Sistematika familije je stoga trpela dosta promena od opisa grupe 1865. godine do danas. Jugoslovenski biolog Pavle Radoman dao je veliki doprinos razumevanju raznovrsnosti familije i njenoj sistematici. Najopsežniji pregled familije dali su Kabat i Heršler (1993)^[4], gde su jasno pokazali i polifiletsku prirodu grupe, dokazanu i kasnijim molekularno-genetičkim istraživanjima (Vilke i saradnici, 2001^[5]).

Buše i Rokrua su 2005.^[1] kao zasebne familije prepoznali Amnicolidae i Cochliopidae, a familiju Hydrobiidae podelili na osam potfamilija:

Balkanske Hydrobiidae[uredi | uredi izvor]

Kabat i Heršler ^[4] su dali i biogeografski pregled familije, kao i spisak rodova kojima su tipske vrste opisane sa teritorija Balkanskog poluostrva. Ovde je prenet taj spisak, po državama ili geografskim oblastima.

Bosna i Hercegovina: Dabriana, Dalmatella, Islamia, Marticia, Narentiana, Plagigeyeria, Sarajana, Zavalia.
Bugarska: Cavernisa, Insignia, Pontobelgrandiella.
Grčka: Clameia, Daphniola, Dianella, Graecamnicola, Graecoanatolica, Graecorientalia, Iraklimelania, Limnidia, Mikrogoniochilus, Pseudoislamia, Rhodopyrgula, Salakosia, Trichonia, Xestopyrguloides.
Dalmacija: Adriolitorea, Brusiniana, Cilgia, Lanzaia, Prososthenia.
Makedonija: Naumia, Strugia, Zaumia.
Ohridsko jezero: Chilopyrgula, Dolapia, Ginaia, Gocea, Karevia, Lyhnidia, Macedopyrgula, Micropyrgula, Neofossarulus, Ochridopyrgula, Ohridohauffenia, Ohridohoratia, Ohridosturanya, Ohrigocea, Polinskiola, Pseudohoratia, Pyrgohydrobia, Rotondia, Trachyochridia, Xestopyrgula.
Prespansko jezero: Albaniana, Malaprespia, Parabythinella, Prespiana, Prespolitorea, Prespopyrgula.
Slovenija: Banneina, Boleana, Charydrobia, Erythropomatiana, Hadziella, Kerkia, Lanzaiopsis, Mervicia, Neohoratia, Paladilhiopsis, Ptychotropis, Robicia, Sadleriana, Vrania, Vrazia.
Srbija: Beogradica, Grossuana, Odontohydrobia, Terranigra.
Hrvatska: Adrioinsulana, Baglivia, Bania, Costellina, Dalmatinella, Fossarulus, Gyromelania, Istriana, Lisinskia, Micromelania, Orygoceras, Rhaphica, Scalimelania, Staja, Vinodolia.
Crna Gora: Adriohydrobia, Anagastina, Antibaria, Bracenica, Orientalina, Saxurinator, Tacitiana.

Literatura[uredi | uredi izvor]

^ ^a ^b Bouchet, P., Rocroi, J.-P., Frýda, J., Hausdorf, B., Ponder, W., Valdés, Á., Warén, A. 2005. Classification and nomenclator of gastropod families. Malacologia: International Journal of Malacology 47 (1-2): 1–397.
^ Taylor, D.W., Sohl, N.F. 1962. An Outline of Gastropod Classification. Malacologia l(l):7-32.
^ Strong, E.E., Gargominy, O., Ponder, W.F., Bouchet, P. 2008. Global Diversity of Gastropods (Gastropoda; Mollusca) in Freshwater. Hydrobiologia 595: 149-166.
^ ^a ^b ^v Kabat, A.R., Hershler, R. 1993. The prosobranch snail family Hydrobiidae (Gastropoda: Rissooidea): review of classification and supraspecific taxa. Smithsonian Contributions to Zoology 547: 1-94.
^ Wilke, T., Davis, G. M., Falniowski, A., Giusti, F., Bodon, M., Szarowska M. 2001. Molecular systematics of Hydrobiidae (Mollusca: Gastropoda: Rissooidea): testing monophyly and phylogenetic relationships. Proceedings of the Academy of Natural Sciences of Philadelphia 151 (1): 1–21.

[Bouchet-1] Bouchet, P., Rocroi, J.-P., Frýda, J., Hausdorf, B., Ponder, W., Valdés, Á., Warén, A. 2005. Classification and nomenclator of gastropod families. Malacologia: International Journal of Malacology 47 (1-2): 1–397.

[2] Taylor, D.W., Sohl, N.F. 1962. An Outline of Gastropod Classification. Malacologia l(l):7-32.

[3] Strong, E.E., Gargominy, O., Ponder, W.F., Bouchet, P. 2008. Global Diversity of Gastropods (Gastropoda; Mollusca) in Freshwater. Hydrobiologia 595: 149-166.

[Kabat-Hershler-4] v Kabat, A.R., Hershler, R. 1993. The prosobranch snail family Hydrobiidae (Gastropoda: Rissooidea): review of classification and supraspecific taxa. Smithsonian Contributions to Zoology 547: 1-94.

[5] Wilke, T., Davis, G. M., Falniowski, A., Giusti, F., Bodon, M., Szarowska M. 2001. Molecular systematics of Hydrobiidae (Mollusca: Gastropoda: Rissooidea): testing monophyly and phylogenetic relationships. Proceedings of the Academy of Natural Sciences of Philadelphia 151 (1): 1–21.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]