Marijanska ostrva (arhipelag)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Marijanska ostrva)
Marijanska ostrva
Manislan Mariånas
Geografija
ArhipelagMarijanska ostrva
Administracija
Gvam (SAD)

Marijanska ostrva (engl. Mariana Islands ili samo Marianas; čamor.: Manislan Mariånas) ili Ladronska ostrva (engl. Ladrone Islands), su grupa ostrva (ostrvlje) u zapadnom delu Tihog okeana. Nalaze se u Mikroneziji, 2.400 km istočno od Filipina. Ukupno ima 15 većih ostrva, a najveća su: Gvam, Sajpan, Tinijan i Rota. Dužina ostrvlja je oko 800 km, a površina iznosi 1.200 km2. Stanovnika ima oko 125.000 (mešavine starosedelaca Čamora i doseljenih Filipinaca i Mikronežana).

Opšte karakteristike[uredi | uredi izvor]

Severna ostrva su vulkanskog porekla, a ostala su koralski atoli visoki do 965 m. Klima je tropska i srednja temperatura se kreće u rasponu 24-28 stepeni. Godišnja količina padavina u proseku iznosi 2.000-4.000 mm/m2. Na ovim ostrvima ima mnogo savana i prašuma. Glavni poljoprivredni proizvodi su: šećerna trska, kafa, kokosov orah (kopra), agrumi, banane, kukuruz i povrće. Razvijeni su turizam, stočarstvo i ribolov. Do početka 20. veka bili su poznati pod nadimkom Ladrone ajlands, od španskog Islas de los Ladrones - što znači „Lopovska ostrva“.

Ime[uredi | uredi izvor]

Marijanska ostrva su nazvana po španskoj kraljici Marijani Austrijskoj u 17. veku.

Upravna podela[uredi | uredi izvor]

Upravno su podeljeni između dve jedinice:

Istorija[uredi | uredi izvor]

Praistorija[uredi | uredi izvor]

Starosedeoci Marijanskih ostrva su austronežanski Čamoroi. Arheolozi su 2013. pronašli dokaze koji upućuju na zaključak da su prvi stanovnici ovog ostrvlja, doplovili do njega nakon najdužeg neprekinutog putovanja u ljudskoj istoriji do tada. Takođe su izneli dokaze, koji sugerišu da je ostrvo Tinijan najverovatnije prvo ostrvo u Okeaniji koje su naselili ljudi.[1]

Otkriće[uredi | uredi izvor]

Španski istraživač Magelan, prvi je Evropljanima otkrio ovo ostrvlje 6. marta 1521. Španija je zatim kolonizovala Marijanska Ostrva i osnovala prestonicu kolonije na najvećem ostrvu Gvam. Ova ostrva su bila prva ostrva do kojih je Magelan doplovio, nakon što je prošao kroz Magelanov prolaz. Voće koje je ubrano ovde spasilo je preživele od skorbuta, od koga je prethodno nekoliko desetina članova posade umrlo.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zotomayor, Alexie Villegas (11. 3. 2013). „Archaeologist says migration to Marianas longest ocean-crossing in human history”. Marianas Variety. Arhivirano iz originala 16. 03. 2017. g. Pristupljeno 28. 03. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]