MySQL

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
MySQL
Snimak ekrana komandne linije MySQL-a
Snimak ekrana komandne linije MySQL-a
Programer(i)MySQL AB / Sun Microsystems
Prvo izdanje23. maj 1995.
Stabilno izdanje
8.0.29 / 26. april 2022.
Repozitorijum Uredi na Vikipodacima
Napisan uce, ce++[1]
Operativni sistemvišeplatformski
Dostupan naengleski
TipSURBP
LicencaGNU-ova opšta javna licenca ili LUKK
Veb-sajtmysql.com

MySQL je višenitni višekorisnički SQL sistem za upravljanje bazama podataka. Sistem radi kao server, obezbjeđujući višekorisnički interfejs za pristup bazi podataka.

16. januara 2008. godine, MySQL AB je objavio da je Sun Microsystems otkupio MySQL za oko milijardu američkih dolara. Očekuje se kraj otkupa u trećoj ili četvrtoj četvrtini fiskalne godine, koja završava 30. juna 2008.[2][3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Slijedi kratak pregled razvoja projekta:

  • MySQL je prvi put objavljen 23. maja, 1995
  • Verzija za Windows je objavljena 8. januara, 1998. za Windows 95 i Windows NT
  • Verzija 3.23: beta verzija u junu 2000, završna verzija u januaru 2001
  • Verzija 4.0: beta verzija u avgustu 2002, završna verzija u martu 2003 (dodate unije)
  • Verzija 4.1: beta verzija u junu 2004, završna verzija u oktobru 2004 (dodata r-drveta, pod-upiti i priprema upita unaprijed)
  • Verzija 5.0: beta verzija u martu 2005, završna verzija u oktobru 2005 (dodati kursori, procedure, trigeri, pregledi, XA transakcije)
  • Verzija 5.1: trenutno u pripremi završne verzije (od novembra 2005) (dodaju se particije, interfejs za plag-ine, replikacije na nivou pojedinačnih zapisa, tabele sa logovima servera i izvršavanje unaprijed zakazanih događaja)
  • Sun Microsystems otkupljuje MySQL 16. januara 2008.

Programski jezici[uredi | uredi izvor]

Biblioteke za pristup bazi podataka MySQL postoje za većinu programskih jezika, čiji oblik zavisi od datog programskog jezika. Dodatno, postoji ODBC interfejs po nazivu MyODBC koji dozvoljava pristup bazi podataka za one programske jezike koji podržavaju ODBC interfejs, kao što su ASP i ColdFusion. MySQL server i zvanično podržane biblioteke su uglavnom pisani u programskim jezicima C i C++.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Procjenjuje se da postoji oko deset miliona instalacija MySQL-а.[4]

MySQL je popularan u razvoju veb aplikacija, naročito u kombinaciji "LAMP" (Linuks-Apač-MySQL-PHP/Perl/Piton. Njegova popularnost se veže za popularnost PHP-а, koji se obično kombinuje sa MySQL-om. Vikipedija koristi MediaWiki softver, koji takođe koristi PHP i MySQL.

Licenca[uredi | uredi izvor]

Firma MySQL AB, smještena u Švedskoj, je jedinstveni vlasnik i sponzor projekta, i drži najveću većinu prava nad kodom. MySQL AB pruža MySQL kao softver otvorenog koda / slobodan softver pod GNU-ovom Opštom javnom licencom (GNU-ova OJL), ali ga pruža i pod tradicionalnim komercijalnim uslovima licenciranja za slučajeve gde je upotreba iz nekog razloga nespojiva sa GNU-ovom ОЈЛ.

Firma takođe razvija i održava sistem, a zarađuje preko naplaćivanja tehničke podrške, servisa, kao i prodaje licenci za komercijalnu upotrebu programa. Firma zapošljava brojne radnike širom svijeta sa kojima komunicira putem Interneta. Firmu MySQL AB su osnovali Dejvid Aksmark, Alan Larson i Majkl (Monti) Vajdenius. Izvršni direktor je Marten Mikos.

Problemi[uredi | uredi izvor]

Jedan od problema koji se desio je problem licence MySQL-а koja je bila nekompatibilna sa licencom PHP-а. Problem je kasnije razriješen tako što je firma MySQL AB dodala izuzetak u svoju licencnu dokumentaciju, eksplicitno dopuštajući uključivanje MySQL-а u projekte koji su objavljeni pod licencama otvorenog koda koje su kompatibilne sa OSI standardom.[5]

Administracija[uredi | uredi izvor]

Za administraciju baze podataka MySQL, administratori koriste ili interfejs u obliku komandne linije, ili grafički interfejs "MySQL administrator" i druge.

Pored alata koje proizvodi firma MySQL AB, postoji i nekoliko komercijalnih i nekomercijalnih alata pristupačnih na tržištu. Alat PhpMyAdmin je slobodan softver čiji je interfejs u obliku veb stranice a koji je napisan u programskom jeziku PHP.

Kritike[uredi | uredi izvor]

Ranim verzijama MySQL-a su nedostajale mnoge osobine koje su propisane standardom za relacione baze podataka, obično zbog želje da sistem bude brz i efikasan. Mnoge, ali ne i sve, takve osobine su kasnije dodate, uključujući transakcije i zateznike za relacioni integritet, što je neophodno da baza ostane u pravilnom obliku i spriječi klijente baze da taj oblik pokvare.

U dokumentacijama nekih ranijih verzija su čak postojale tvrdnje da takve osobine nisu ni potrebne, nego čak štetne. Jedna takva tvrdnja se pojavljivala u sekciji pod naslovom "razlozi zašto NE koristiti udaljene ključeve", i objašnjavala je da je relacioni integritet komplikovan za implementaciju i da mu je jedina svrha za skiciranje arhitekture baze podataka.[6]

Još neke kritike obuhvataju način na koji MySQL tretira polja vrijednosti NULL i polja podrazumijevanih vrijednosti, koji se odvaja od standarda SQL-а. Način na koji rukuje datumima dozvoljava upisivanje datuma sa brojem dana koji prevazilazi broj dana u datom mjesecu, a aritmetičke operacije su ranjive na prevelike cjelobrojne vrijednosti i realni brojevi imaju problema sa odsijecanjem decimalnog dijela.[7] Od verzije 5, način na koji server tretira neispravne vrijednosti zavisi od režima rada servera, koji je podrazumijevano podešen tako da neobično mnogo toleriše iste, što kritičari žestoko zamjeraju[8]

Kada je objavljena verzija 5.0 MySQL-a, Dejvid Aksmark, koosnivač MySQL AB-а, je rekao da je "MySQL od prvog dana kritikovan što nema procedure, trigere i preglede" i da "sada popravljaju sve te probleme u jednoj verziji"[9] MySQL 5.0 je objavljen 24. oktobra 2005, nakon nekoliko miliona skinutih primjeraka sa Interneta u fazi beta verzije 5.0.

Podržane platforme[uredi | uredi izvor]

MySQL radi na mnogim operativnim sistemima, uključujući operativni sistem AIX, BSD, FreeBSD, HP-UX, Линукс, Mac OS X, NetBSD, Novell NetWare, OpenBSD, OS/2, QNX, IRIX, Solaris,SunOS, SCO OpenServer, SCO UnixWare, Tru64, Windows 95, Windows 98, Windows ME, Windows NT, Windows 2000, Windows XP i Windows Vista. Moguće je prenijeti verziju MySQL-а i na OpenVMS[10]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Simbol delfina u logou MySQL-a je dobio ime "Sakila", u oktobru 2002. godine, nakon tendera za ime[11]
  • MySQL je u početku razvijan na operativnom sistemu Solaris
  • Kompletna lista autora projekta se može dobiti kucajući komandu SHOW AUTHORS na komandnoj liniji. Ova mogućnost je dodata u verziji 5.1.

Izgovor[uredi | uredi izvor]

"MySQL" se zvanično izgovara kao "maj-es-kju-el", a ne "maj sikvl“.

Dio naziva "My" dolazi od imena kćerke koosnivača Vajdeniusa, koji se na švedskom jeziku izgovara (latično 'm' nakon kojeg slijedi samoglavnik koji zvuči kao prelaz između 'u' i 'i'). Međutim, programeri firme ni sami nisu sigurni da li je ovo tačno ili "My" jednostavno znači "Moj".[12]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The MySQL Open Source Project on Ohloh[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 07. 07. 2012. g. Pristupljeno 12. 11. 2012.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  2. ^ O, Kevin J.'Brien. „Sun to Buy Swedish Software Firm for $1 Billion”. The New York Times. Pristupljeno 17. 1. 2008. 
  3. ^ „Investor Relations - FAQ”. Sun Microsystems. Arhivirano iz originala 22. 03. 2009. g. Pristupljeno 16. 1. 2008. 
  4. ^ www.mysql.com, "Why MySQL"
  5. ^ www.mysql.com, "Licenca MySQL-a"
  6. ^ „"Reasons NOT to Use Foreign Keys constraints". Arhivirano iz originala 10. 08. 2007. g. Pristupljeno 07. 09. 2007. 
  7. ^ mySQL problemi
  8. ^ „MySQL 5.0 Reference Manual - 5.2.6 SQL Modes”. MySQL AB. Arhivirano iz originala 24. 07. 2008. g. Pristupljeno 07. 09. 2007. 
  9. ^ „'Most important ever' MySQL reaches beta”. Ingrid Marson. 
  10. ^ „PCSI Kits of Open Source Software for OpenVMS”. Arhivirano iz originala 29. 06. 2006. g. Pristupljeno 07. 09. 2007. 
  11. ^ „The MySQL Dolphin Gets a Name: Sakila!”. MySQL AB. Arhivirano iz originala 11. 10. 2007. g. Pristupljeno 07. 09. 2007. 
  12. ^ „MySQL 5.0 Reference Manual - 1.4.2 History of MySQL”. MySQL AB. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]