Драча (биљка)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Paliurus spina-christi)

Drača
grana sa suvim plodovima
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
P. spina-christi
Binomno ime
Paliurus spina-christi
Mill.
Sinonimi
Spisak
    • Paliurus aculeatus Lam.
    • Paliurus australis Gaertn.
    • Rhamnus paliurus L.
    • Ziziphus spina-christi (Mill.) Georgi

Drača ili drač (lat. Paliurus spina-christi) je listopadna žbunasta biljka iz porodice krkavine (Rhamnaceae), poznata po mnoštvu trnova (bodlji) po stablu i izdancima, dužine 1,5 – 2,5 cm.[1] Raste u oblasti Mediterana, jugozapadnoj i srednjoj Aziji.

Opis[uredi | uredi izvor]

Biljka je listopadna. Može biti visoka 3–4 metra. Ima veoma jak koren, koji prodire duboko u zemljište. Iz stabljike izbijaju ravni izdanci, na kojima su pravilno raspoređeni zeleni listići, tamnozelene boje i jajastog oblika. Na svakom izdanku, uporedo s obe strane nalazi se obično 12 do 15 listića. Cvetovi izbijaju iz pazuha izdanaka, mali su i žuti, slabog mirisa.[1]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Zbog trnja se seče i koristi kao ograda, postavljanjem na zemlju ili na kamene zidove. Takođe, u narodu se kaže da tamo gde ima drače, ima i obradivog zemljišta. Plod je mali okrugli, veličine 2 do 3 cm, sazreva u avgustu.[1] Mladi plodovi se mogu koristiti za alternativni vid ishrane, a zreli kao surogat kafe.[2] Dozreli plodovi se koriste i kao lek. Biljka je poznata kao antiseptičko sredstvo. Uspešno leči proliv, dizenteriju, zapaljenja debelog creva, a koristi se i kod nervnih i reumatičnih bolesti.[1]

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Raste u oblasti Mediterana, jugozapadnoj i srednjoj Aziji. Karakteristična je za kraške terene Dalmacije, Hercegovine, Crne Gore itd. U Srbiji se može naći i na desnoj obali Nišave, u potezu od Klenja do Sićevačke klisure. U selu Moklište postoji zaselak Dračje koji je dobio ime po ovoj biljci.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Prebilovci - Leksikon: Ljekovite i medonosne biljke na području Prebilovaca Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. јун 2013), Приступљено 18. 2. 2013.
  2. ^ а б Бела Паланка: Биодиверзитет биљака, Приступљено 18. 2. 2013.

Спољашње везе[uredi | uredi izvor]