Požarevac
| Požarevac |
|||
|---|---|---|---|
|
|||
| Osnovni podaci | |||
| Država | |||
| Pokrajina | centralna Srbija | ||
| Okrug | Braničevski okrug | ||
| Stanovništvo | |||
| Stanovništvo | 41.736 | ||
| Aglomeracija | 74.902 | ||
| Položaj | |||
| Koordinate | |||
| Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 | ||
| Nadmorska visina | 97 m | ||
| Ostali podaci | |||
| Gradonačelnik | Miodrag Milosavljević (DS) | ||
| Poštanski kod | 12000 12102 12103 12104 12105 12107 |
||
| Pozivni broj | 012 | ||
| Registarska oznaka | PO | ||
| Veb-strana | www.pozarevac.rs | ||
Koordinate: 44° 36′ 33" SGŠ, 21° 10′ 34" IGD
Požarevac je grad i sedište Braničevskog okruga. Prema popisu iz 2002. u užem gradskom jezgru bilo je 41736 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 43885 stanovnika), dok je u široj gradskoj oblasti (nekadašnjoj opštini Požarevac) živelo 74.902 stanovnika.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
Požarevac je značajan administrativni, ekonomski i kulturni centar Srbije, nalazi se na osamdesetak kilometara jugoistočno od Beograda. Smešten je između tri reke: Dunava, Velike Morave i Mlave i ispod brda Čačalica. Teritorija današnje opštine zahvata površinu od 491 kvadratnog kilometra, od čega čak 39 240 hektara (odnosno oko 80 % ukupne teritorije) čini obradivo zemljište. Ta zemlja predstavlja i jedno od najvrednijih bogatstava ovog kraja, plodnu stišku ravnicu i pomoravsko, podunavko i mlavsko priobalje. Sastoji se od 2 gradska (grad Požarevac i veliki energetski centar Kostolac) i 24 seoska naselja, u kojima živi oko 90.000 stanovnika.
Požarevac je, kako privredni i kulturni, tako i administrativni centar i sedište Braničevskog okruga, od velikog značaja za ceo region. Braničevski okrug pored Požarevca obuhvata i opštine Veliko Gradište, Golubac, Žabari, Žagubica, Kučevo, Malo Crniće i Petrovac.
Dobra saobraćajna povezanost i velika prirodna bogatstva okruga učinili su da Požarevac postane veoma razvijen industrijski centar bivše Jugoslavije, ali rat i teška ekonomska situacija su u poslednjem deceniji dvadesetog veka uzrokovali propast značajnog dela industrijskih postrojenja. Zato je privreda naselja u lošijem položaju a zaposlenost stanovništva manja nego tokom poratnog razvoja. Najpoznatije preduzeće je prehrambena fabrika „Koncern zdrave hrane Bambi“, jedina preostala velika firma. Danas se javlja sve više malih preduzeća koja predstavljaju okosnicu razvoja regiona.
[uredi] Istorija
Grad se prvi put pominje 1476. godine, a postao je poznat posle Požarevačkog mira zaključenog 1718. godine između Austrije i Turske. Prva škola i jedna od najstarijih u Srbiji osnovana je u okviru lokalne pravoslavne crkve još 1733. godine (danas nosi ime Dositeja Obradovića).
Procvat doživljava dolaskom knjaza Miloša Obrenovića na vlast. Njegovom zaslugom u Požarevcu je 1819. godine podignuta Saborna crkva, dvor-konak (1825. godine), nova čaršija (1827. godine) i na kraju, za vreme njegove druge vladavine, Ljubičevo (1860. godine čije uređenje je nastavio i knez Mihailo Obrenović).
Godine 1842. Požarevljani su dobili pozorište, gde je održana i premijera „Romea i Julije“, i uopšte nekog dela Viljema Šekspira, na Balkanu. A neka od najznačajnijih imena srpske nauke i umetnosti potiču ili su značajan deo svog života i karijere proveli upravo u Požarevcu ("možemo reći da u varoši Požarevcu većina Požarevljana nisu varošani, a većina varošana nisu Požarevljani" kako je to napisao M. Miladinović).
Na teritoriji opštine i okruga nalaze se izuzetno bogati i brojni arheološki lokaliteti, od kojih su najznačajniji Lepenski Vir (Golubac), Margum (Dubravica), Viminacijum (Kostolac) i lokalitet Rukumija. U ataru Kličevca pronađena je i svetski čuvena Velika majka (ili Kličevački idol) iz bronzanog perioda.
Tradicionalne manifestacije su Ljubičevske konjičke igre i Dani glume Milivoja Živanovića.
Dan grada Požarevca i slava Požarevca je Sveta Trojica[1]. Grad obeležava i 15. oktobar dan oslobađanja u Prvom i Drugom svetskom ratu.
U Požarevcu se nalazi više obrazovnih institucija. Među znamenitosti ubraja se Tabačka čaršija i Galerija Milene Pavlović-Barili.
[uredi] Administrativna podela
Požarevac je administrativno i politički organizovan kao grad sa dve gradske opštine, Požarevac i Kostolac. Požarevac se sastoji iz sledećih mesnih zajednica:
- Braća Vujović
- Bulevar
- Burjan
- Gornja Mala
- Zabela
- Čeda Vasović
- Ljubičevo
- Park
- Radna Mala
- Sopot
- Ćeba
- Čačalica
[uredi] Demografija
U naselju Požarevac živi 33382 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39.1 godina (37.8 kod muškaraca i 40.3 kod žena). U naselju ima 14622 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2.85.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3] | ||||
|---|---|---|---|---|
| Srbi | 38.663 | 92,63% | ||
| Romi | 644 | 1,54% | ||
| Jugosloveni | 237 | 0,56% | ||
| Crnogorci | 205 | 0,49% | ||
| Makedonci | 107 | 0,25% | ||
| Vlasi | 86 | 0,20% | ||
| Hrvati | 67 | 0,16% | ||
| Rumuni | 36 | 0,08% | ||
| Mađari | 36 | 0,08% | ||
| Muslimani | 34 | 0,08% | ||
| Slovenci | 28 | 0,06% | ||
| Bugari | 27 | 0,06% | ||
| Albanci | 21 | 0,05% | ||
| Rusi | 10 | 0,02% | ||
| Nemci | 7 | 0,01% | ||
| Slovaci | 6 | 0,01% | ||
| Ukrajinci | 4 | 0,00% | ||
| Česi | 3 | 0,00% | ||
| Bošnjaci | 3 | 0,00% | ||
| Rusini | 2 | 0,00% | ||
| Bunjevci | 2 | 0,00% | ||
| nepoznato | 1.199 | 2,87% | ||
| m | ž | |||
| ? | 243 | 230 | ||
| 80+ | 197 | 437 | ||
| 75-79 | 439 | 749 | ||
| 70-74 | 756 | 1076 | ||
| 65-69 | 1002 | 1226 | ||
| 60-64 | 1022 | 1228 | ||
| 55-59 | 1040 | 1159 | ||
| 50-54 | 1664 | 1826 | ||
| 45-49 | 1723 | 1831 | ||
| 40-44 | 1387 | 1500 | ||
| 35-39 | 1247 | 1439 | ||
| 30-34 | 1389 | 1483 | ||
| 25-29 | 1487 | 1611 | ||
| 20-24 | 1472 | 1397 | ||
| 15-19 | 1361 | 1367 | ||
| 10-14 | 1218 | 1215 | ||
| 5-9 | 1191 | 1123 | ||
| 0-4 | 1008 | 993 | ||
| prosek | 37.8 | 40.3 | ||
|
|
| Pol | Ukupno | Neoženjen/ Neudata |
Oženjen/ Udata |
Udovac/ Udovica |
Razveden/ Razvedena |
Nepoznato |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 16429 | 4596 | 10389 | 670 | 632 | 142 |
| Ženski | 18559 | 3716 | 10506 | 2829 | 1378 | 130 |
| Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 7962 | 238 | 3 | 805 | 1319 | 706 | 511 | 1193 | 234 | 716 |
| Ženski | 6883 | 124 | 1 | 108 | 1471 | 161 | 166 | 1258 | 233 | 222 |
| Oba | 14845 | 362 | 4 | 913 | 2790 | 867 | 677 | 2451 | 467 | 938 |
| Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
| Muški | 74 | 128 | 691 | 319 | 347 | 244 | - | - | 434 | |
| Ženski | 159 | 124 | 519 | 601 | 1316 | 196 | - | - | 224 | |
| Oba | 233 | 252 | 1210 | 920 | 1663 | 440 | - | - | 658 |
[uredi] Poznati stanovnici
- Miloš Obrenović
- Nikola Pašić
- Đura Jakšić
- Milena Pavlović Barili
- Milivoje Živanović
- Miodrag Purković
- Hrizostom Vojinović
- Vojislav Ilić Mlađi
- Živka Matić
- Velibor Vasović
- Petar Dobrnjac
- Milenko Stojković
- Đorđe Jovanović
- Živojin Đorđević
- Radomir Lukić
- Saša Ilić
- Ignatije Midić
- Patrijarh srpski Dimitrije
- Mihajlo Bata Paskaljević
- Slobodan Milošević
- Novica Marjanović
- Milutin Petrović
- Ilija Petrović
- Zorica Brunclik
- Dragana Mirković
- Pavle Savić
- Petar Džadžić
- Milan Đorđević
- Slobodan Stojanović
- Bora Spužić Kvaka
- Dr Nikola Hadži-Nikolić
- Radmila Manojlović
[uredi] Vidi još
[uredi] Galerija
[uredi] Reference
- ^ Odluka o prazniku grada Požarevca i o slavi Požarevca, Službeni glasnik grada Požarevca, godina XLI, broj 1, 20. februara 2009.
- ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9
[uredi] Spoljašnje veze
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Grad Požarevac
- Narodni muzej Požarevac
- Radio Požarevac
- Centar za kulturu, Požarevac
- Portal Grada Požarevac
| Naseljena mesta opštine Požarevac |
|---|
|
Bare • Batovac • Beranje • Bradarac • Bratinac • Brežane • Bubušinac • Dragovac • Drmno • Dubravica • Živica • Kasidol • Klenovnik • Kličevac • Kostolac • Lučica • Maljurevac • Nabrđe • Ostrovo • Petka • Požarevac • Poljana • Prugovo • Rečica • Selo Kostolac • Trnjane • Ćirikovac |
