Nemački ovčar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nemački ovčar
Nemački ovčar
PorekloNjemačka Nemačka
Osobine
Težina Mužjak 30 — 40 kg
Ženka 22 — 32 kg
Visina Mužjak 60 — 65 cm
Ženka 55 — 60 cm
Dlaka oštra, gusta (sa poddlakom)
Boja smeđe-crna
Životni vek 9 — 13 godina
Klasifikacija / standardi
FCI Grupa 1, Sekcija 1 #166 standard
AKC Herding standard
ANKC Group 5 (Working Dogs) standard
CKC Group 7 – Herding Dogs standard
KC (UK) Pastoral standard
NZKC Working standard
UKC Herding Dog standard
Domaći pas (Canis lupus familiaris)
Nemački ovčar: ženka (levo), mužjak (desno).
Dvogodišnji crni nemački ovčar
Štene nemačkog ovčara
Pas sa loptom
Nemački ovčar pliva

Nemački ovčar (nem. Deutscher Schäferhund), ili vučjak, je rasa pasa selektovana i odgajana za čuvanje stoke, prevashodno ovaca.[1][2] Nemački ovčar je vrsta pasa iz FCI grupe 1 (pastirski psi i psi terači stoke, osim švajcarskih pastirskih rasa).[3][4]

Nemački ovčari su bili službeni psi u jugoslovenskoj vojsci. Najpoznatiji je major Lister koji je poginuo u bici na Košarama 1999. godine braneći Kosovo i Metohiju od albanskih separatista.[5]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Opšti izgled[uredi | uredi izvor]

Nemački ovčar je srednje veličine, blago izdužen, snažan; kosti su suve, celokupna građa je čvrsta. Nemački ovčar treba da bude smiren: nervno stabilan, siguran u sebe, miran i oprezan. On mora da poseduje hrabrost, borbenost i oštrinu da bi bio pogodan za raznovrsnu upotrebu posebno kao pratilac, stražar i zaštitnik.

Važne mere[uredi | uredi izvor]

Visina grebena kod mužjaka iznosi od 60 — 65 cm, a kod ženki iznosi 55 — 60 cm. Dužina trupa prelazi visinu grebena za oko 10—15%.[6][7][8]

Boja[uredi | uredi izvor]

Pas je sa kestenjastim, smeđim, žutim do svetlosivim oznakama; crno siv, siv sa tamnijim oznakama, sedlom i maskom. Neprimetne male bele oznake na prsima kao i svetle unutrašnje strane nogu, dopuštene su ali nisu poželjne. Nosna pečurka je uvek tamna. Psi sa slabom maskom, izrazito svetlim očima, svetlim oznakama na prsima i unutrašnjim delovima nogu, sa beličastim noktima i crvenim vrhom repa ili ispranih boja, ocenjuju se kao slabo pigmentisani. Poddlaka poseduje slab sivi ton. Bela boja nije zastupljena.

Delovi tela[uredi | uredi izvor]

Glava psa

Glava je klinastog oblika, u skladu sa veličinom tela; nije gruba ili izdužena. U celokupnoj pojavi treba da deluje suvo, a između ušiju umereno široka. Čelo je — gledano spreda i sa strane — malo zaobljeno, bez ili sa slabo izraženom čeonom brazdom. Gornji deo glave čini 50% dužine glave. Odozgo gledano, ide od ušiju ka nosu, postepeno i ravnomerno se sužava sa kosim, ali ne oštro izraženim stopom u klinasto formiran nosnik. Gornja i donja vilica su snažno razvijene. Nosnik je prav, udubljenja ili ispupčenja nisu poželjna. Usne su zategnute, dobro priljubljene i tamne boje.

Zubi

Vilica mora da bude zdrava, snažna i potpuna (42 zuba po zubnoj formuli). Nemački ovčar ima makazastu vilicu tj. sekutići moraju da se makazasto dodiruju pri čemu sekutići donje vilice (vrhom prednje strane) dodiruju sekutiće gornje vilice (unutrašnju stranu). Teške mane su predgriz, podgriz i kleštasta ili palizastna vilica (veći razmak među zubima). Vilice moraju biti snažno razvijene da bi zubi bili duboko usađeni.

Oči

Oči su srednje veličine, bademastog oblika, malo koso postavljene; nisu buljave. Boja očiju treba da bude što tamnija, pošto svetle, blještave oči nisu poželjne jer kvare utisak o psu.

Uši

Nemački ovčar ima uši nošene uspravno, srednje veličine, paralelne, neuvrnute na unutra, sa špicastim vrhovima i školjkama okrenutim prema napred. Klempave i oborene uši nisu zastupljene. U pokretu ili pri mirovanju, unazad nošene uši nisu greška.

Vrat

Jak, sa dobro razvijenim mišićima, bez fanona. Ugao prema horizontali iznosi 45°.

Trup

Gornja linija se proteže od početka vrata, preko dobro formiranog grebena, zatim preko horizontalnih blago padajućih leđa do blago padajućih sapi bez vidljivog prekida. Leđa su čvrsta, snažna i mišićava. Slabinski deo širok, jak i mišićav. Sapi treba da su duge i blago padajuće (oko 23° prema horizontali) i da bez prekida gornje linije povezuju repni deo.

Grudi

Umerene širine, donji deo grudi što je moguće duži i izraženiji. Dubina grudi treba da iznosi 45—48% visine grebena.

Rebra

Blago su ispupčena. Bačvast grudni koš je teška mana, kao i suviše ravan.

Rep

Doseže najmanje do skočnog zgloba i prelazi sredinu zadnjeg došaplja. Donja strana je nešto više odlakana, nošen u blagom luku nadole, u pokretu nošen nešto više ali ne iznad leđne linije. Operativne korekcije nisu dozvoljene.

Prednje noge

Gledano sa svih strana su prave a gledano od napred apsolutno su paralelne. Plećka i nadlaktica su iste dužine i jakom muskulaturnom su pričvršćene za trup. Ugao koji zaklapaju plećka u nadlaktice iznosi 90°, a uobičajeno 110°. Laktovi ne smeju biti istureni ili uvučeni ni pri stajanju ni u pokretu. Podlaktice su prave i paralelne, suve i mišićave. Prednje došaplje imaju dužinu oko ⅓ podlaktice i zaklapaju sa njom ugao do oko 21°. Isuviše koso dostavljeno prednje došaplje kao i strmo prednje došaplje utiču na primenu i izdržljivost.

Zadnje noge

Položene su blago unazad, pri čemu se gledano od pozadi paralelne. Butna kost i potkolenica su otprilike iste dužine i grade ugao od oko 120°, a butine su snažne i mišićave. Skočni zglobovi su snažni i čvrsti, a zadnje došaplje stoji vertikalno ispod skočnog zgloba.

Koža

Slobodno naleže, ali pritom ne stvara nabore. Bele pigmentacije.

Dlaka

Korektna je oštra dlaka sa razvijenom poddlakom. Pokrovna dlaka treba da bude što gušća, prava i dobro polegla uz telo. Na glavi uključujući i unutrašnjost ušiju, prednjoj strani nogu šapama, kao i prstima dlaka je kratka. Na vratu je nešto duža i gušća. Na zadnjim stranama prednjih i zadnjih nogu, sve do došaplja ili skočnog zgloba dlaka se produžava, a sa zadnje strane butine stvara gaćice.

Mane[uredi | uredi izvor]

Svako odstupanje od navedenih tačaka u standardu, mora se smatrati greškom, čija ocena mora biti u pravilnom odnosu sa stepenom odstupanja.

Diskvalifikacione mane

Loše naravi, ujedljivi i nervozni psi. Psi sa utvrđenom teškom HD greškom (displazija kuka). Monorhid, kriptorhid, kao i psi sa izrazito nejednakim ili zakržljanim testisima. Psi sa pomerenim ušima i greškama repa. Psi sa telesnim deformacijama. Psi sa greškama vilice pri nedostatku 1HR3 i neki dalji zub, 1HS (očnjak), 1DžR4 ili HM1, odnosno M2, ili ukupno tri zuba više. Psi sa greškama vilice, podgrizanje od dva mlimetra ili više, predgriz, ukupno nepravilan odnos sekutića. Psi iznad ili ispod visine grebena više od 1 cm, od propisanog. Albinizam (depigmentacija). Bela boja dlake. Duga oštra dlaka, duga, meka nedovoljno čvrsta priležuća pokrovna dlaka, čupave noge i rep sa zastavicom nadole. Duga meka dlaka bez poddlake, većinom podeljena na sredini leđa, zastavice na ušima nogama i repu.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „German Shepherd — The Ultimate Service Dog”. German Culture. Pristupljeno 15. 7. 2008. 
  2. ^ „History of the Breed”. German Shepherds.com. Arhivirano iz originala 1. 6. 2008. g. 
  3. ^ Coren, str. 134
  4. ^ „AKC Dog Registration Statistics”. Arhivirano iz originala 7. 2. 2015. g. Pristupljeno 6. 10. 2013. 
  5. ^ „OVAJ PAS DO SMRTI JE ČUVAO SRPSKU VOJSKU! Major Lister je stradao na KOŠARAMA, poslednji put ZACVILEO JE NA VASKRS”. espreso.co.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-06-15. 
  6. ^ „USA German Shepherd Dog Standard”. United Schutzhund Clubs of America. Arhivirano iz originala 10. 6. 2008. g. Pristupljeno 20. 7. 2008. 
  7. ^ „FCI Standard No 166”. Australian National Kennel Council. 23. 3. 1991. Arhivirano iz originala 15. 2. 2014. g. Pristupljeno 24. 2. 2013. 
  8. ^ Breed Standard For The White German Shepherd Dog, White German Shepherd Dog Club Of America, Inc., 09. 1997, Arhivirano iz originala 1. 5. 2013. g., Pristupljeno 6. 10. 2013 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]