Virdžinija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Virdžinija
Položaj Virdžinije
Država SAD
Glavni gradRičmond
Najveći gradVirdžinija Bič
Proglašenje za
 državu
 — datum: 25. jun 1788.
 — poredak: 10.
GuvernerTeri Makolif
Površina110.785 km2
Stanovništvo2010.
 — broj st.8.001.024
 — gustina st.72,22 st./km2
 — ISO 3166-2US-VA
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Virdžinija (engl. Virginia), zvanično Komonvelt Virdžinija (engl. Commonwealth of Virginia), je država SAD.[1] Poznata je i kao Stari dominion[2] (engl. Old Dominion) s obzirom da je nekada bila engleski dominion. Takođe, Virdžiniju zovu i Majkom predsednika (engl. Mother of Presidents) jer je u njoj rođeno više predsednika SAD nego u bilo kojoj drugoj državi. Glavni grad je Ričmond[1], dok je Virdžinija Bič najveći grad a Okrug Ferfaks ima najviše stanovnika. Procena je da je u 2013. u Virdžiniji živelo nešto više od 8,2 miliona stanovnika.[3]

Istorija ove oblasti počela je sa nekoliko domorodačkih zajednica, među kojima se isticao narod Povatan. Koloniju Virdžiniju je 1607. uspostavila Londonska Kompanija (engl. London Company) kao prvu trajnu englesku naseobinu u Novom svetu. Robovska radna snaga i zemlja stečena raseljavanjem domorodačkog stanovništva imali su značajnu ulogu na početku razvoja kolonije. Virdžinija je bila jedna od trinaest kolonija u Američkoj revoluciji[1], dok je tokom Američkog građanskog rata bila na strani Konfederacije. Tokom građanskog rata severozapadni okruzi su se odvojili i formirali su Zapadnu Virdžiniju.[1] Generalna skupština Virdžinije (engl. Virginia General Assembly) najstarije je zakonodavno telo u Novom svetu.[4]

Privreda Virdžinije je veoma razgranata: poljoprivreda je najrazvijenija u dolini Šenandoa; federalne agencije, među kojima su i sedišta Ministarstva odbrane i Centralne obaveštajne agencije, smeštene su u severnom delu države; a vojni kompleksi su u Hampton Roudsu, gde je i sedište najveće morske luke u Virdžiniji. Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka poljoprivredu je zamenila industrija kao glavna privredna grana u Virdžiniji, da bi 2002. kompjuterski čipovi postali glavni izvozni proizvod ove države SAD.[5]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Virdžinija se prostire na površini od 110.785 km², što je čini trideset petom državom SAD po veličini.[6] Prema severu i istoku se graniči sa Merilendom i Distriktom Kolumbija; prema istoku izlazi na Atlantski okean; prema jugu se graniči sa Severnom Karolinom i Tenesijem; prema zapadu se graniči sa Kentakijem; i prema severu i zapadu se graniči sa Zapadnom Virdžinijom. Granicu sa Merilendom i Distriktom Kolumbija uglavnom čini reka Potomak.[7] Južna granica Virdžinije je definisana na 36°30' severne geografske širine.[8]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1900.1910.1920.1930.1940.1950.1960.1970.1980.1990.2000.2010.
1.854.1842.061.6122.309.1872.421.8512.677.7733.318.6803.966.9494.648.4945.346.8186.187.3587.078.5158.001.024

Najveći gradovi[uredi | uredi izvor]

 

Izvor: ?
Grad Populacija
Virdžinija Bič
Virdžinija Bič
Norfok
Norfok
1. Virdžinija Bič 437.994 Ričmond
Ričmond
Njuport Njuz
Njuport Njuz
2. Norfok 242.803
3. Česapik 222.209
4. Ričmond 204.214
5. Njuport Njuz 180.719
6. Aleksandrija 139.966
7. Hempton 137.436
8. Roanok 97.032
9. Portsmut 95.535
10. Safok 84.585


Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Virdžinija je podeljena na 95 okruga i 39 nezavisnih gradova (gradova-okruga).

Okruzi su: Akomak, Albemarl, Alegeni, Amilija, Amherst, Apomatoks, Arlington, Bakingham, Bat, Bedford, Bland, Botetot, Bransvik, Bakanan, Vajz, Vašington, Vestmorland, Vit, Voren, Gloster, Grejson, Grin, Grinsvil, Gučland, Dikenson, Dinvidi, Eseks, Jork, Kalpeper, Kamberland, Kerolajn, Kerol, Kembel, Klark, Krejg, Lankaster, Laudon, Li, Lovisa, Lunenburg, Medison, Meklenburg, Metjuz, Midlseks, Montgomeri, Nelson, Nortamberland, Northempton, Notovej, Nju Kent, Ogasta, King Vilijam, King end Kvin, King Džordž, Prins Vilijam, Prins Edvard, Prins Džordž, Orindž, Ajl ov Vajt, Patrik, Pauhatan, Pejdž, Pitsilvejnija, Pjulaski, Rapahanok, Ričmond, Roanok, Rokbridž, Rokingham, Rasel, Sari, Saseks, Sauthempton, Skot, Smit, Spotsilvejnija, Staford, Tazvel, Ferfaks, Flojd, Fluvana, Fokir, Frederik, Frenklin, Hajland, Halifaks, Hanover, Henrajko, Henri, Čarls Siti, Česterfild, Džajls, Džejms Siti, Šarlot, Šenandoa.

Gradovi-okruzi su: Aleksandrija, Bedford, Bjuna Vista, Bristol, Vejnsboro, Vilijamsburg, Vinčester, Virdžinija Bič, Galaks, Danvil, Emporija, Kavington, Kolonijal Hajts, Leksington, Linčburg, Manasas, Manasas Park, Martinsvil, Norfok, Norton, Njuport Njuz, Pitersburg, Pokoson, Portsmut, Radford, Ričmond, Roanok, Safok, Sejlem, Stenton, Ferfaks, Fols Čerč, Frederiksburg, Frenklin, Harisonburg, Hempton, Hopvel, Česapik, Šarlotsvil.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 60. ISBN 86-331-2112-3. 
  2. ^ „Old Dominion”. Encyclopedia Virginia. 
  3. ^ „Table 1. Annual Estimates of the Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2013”. 2013 Population Estimates. United States Census Bureau, Population Division. 30. 12. 2013. Pristupljeno 4. 5. 2014.  Spoljašnja veza u |work= (pomoć)
  4. ^ „About the General Assembly”. Website: Virginia General Assembly. State of Virginia. Pristupljeno 5. 6. 2013. 
  5. ^ Richards, Gregory (24. 2. 2007). „Computer chips now lead Virginia exports”. The Virginian-Pilot. Arhivirano iz originala 10. 3. 2007. g. Pristupljeno 29. 9. 2008. 
  6. ^ „2000 Census of Population and Housing” (PDF). United States Census Bureau. april 2004. str. 71. Pristupljeno 3. 11. 2009. 
  7. ^ „Supreme Court Rules for Virginia in Potomac Conflict”. The Sea Grant Law Center. University of Mississippi. 2003. Pristupljeno 24. 11. 2007. 
  8. ^ Van Zandt 1976, str. 92–95.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]