General (JNA)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Oznaka čina generala u Jugoslovenskoj narodnoj armiji.

General je bio najviši vojni čin u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA). Najviši rang u teoriji, maršal Jugoslavije, bio je stvoren za Josipa Broza Tita i on ga je jedini držao. Generalski čin predstavlja čin ranga generala sa pet zvezdica u JNA, a ekvivalent je rangu vicemaršala u armijama poput Severne Koreje. Uz ovaj čin dodeljivan naziv vida oružanih snaga.

Predstavljao je čin koji je trebalo da bude dodeljivan zamenicima Vrhovnog komandanta Oružanih snaga SFRJ. Nakon završetka Drugog svetskog rata u Jugoslovenskoj armiji uveden je 1955. godine kao najviši generalski čin. Jedina osoba koja je razmatrana za unapređenje u ovaj čin bio je general armije Ivan Gošnjak, kao zamenik Vrhovnog komandanta 1963. godine.

Iako je ovaj čin trebalo da bude najviši generalski u JNA, niko nije unapređen. Razlog je bila klauzula u vojnom zakonu da se može zaslužiti nakon rata. Izmenama Zakona o narodnoj odbrani 1974. godine, ovaj čin je ukinut.

Nakon toga najviši vojni činovi u JNA su bili je general armije za kopnenu vojsku i vazduhoplovstvo JNA i admiral flote, za jugoslovensku mornaricu. Ova dva čina unapređivani su svi savezni sekretari za narodnu odbranu, u zavisnosti kom vidu vojske su pripadali.

Izgled epolete[uredi | uredi izvor]

Oznaka za kragne na uniformi sa zlatnim hrastovim listovima za sve generalske činove KoV i RViPVO od JNA (1951) do sadašnje Vojske Srbije

Izgled epolete generala JNA nastao je 1955. godine kada u Jugoslovenskoj narodnoj armiji traje proces destaljinizacije armije. Epoleta je bila oivičena ukrasnim isprepletanim zlatnim hrastovim širitom, dok se u epoleti nalaze dva zlatna svežnja pšeničnog klasja na kojima se nalaze ukršteni vojni mač i žezlo a iznad njih su bile pet zlatnih petokrakih zvezda koje su simbolizovale socijalizam kao i u većini armija socijalističkih država. U kopnenoj vojsci boja epolete bila je sivo-maslinasto-braon dok je u RViPVO bila olovno-plava.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]