Evropska biblioteka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Evropska biblioteka
Veb-adresawww.theeuropeanlibrary.org
Komercijalnostne
Tip
portal sadržaja evropskih nacionalnih i istraživačkih biblioteka
VlasnikConference of European National Librarians
(konzorcijum od 49 nacionalnih biblioteka)
Pokrenut17. marta 2005.
Ugašen31. decembra 2016.
Aleksa rang
Pad 488.671
(10. septembra 2017)

Evropska biblioteka (engl. The European Library, TEL) je servis na Veb-u koji nudi pristup resursima 47 nacionalnih biblioteka Evrope. Resursi obuhvataju knjige, novine, časopise, audio-zapise i druge materijale, u fizičkom i digitalnom obliku. Portal Evropske biblioteke pruža besplatno pretraživanje, a kao rezultate daje zapise metapodataka ili digitalne objekte, besplatno ili uz naknadu. Globalni menadžment Evropske biblioteke zasnovan je na konzorcijumu 23 nacionalne biblioteke, koje su odgovorne za održavanje i razvoj servisa na Portalu.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Portal Evropske biblioteke pokrenut je u saradnji sa 9 nacionalnih biblioteka i CENL-om (Konferencija direktora evropskih nacionalnih biblioteka) u okviru projekta TEL (Evropska biblioteka: Kapija ka evropskom znanju). Iniciran 2001, projekat TEL okončan je 2004. godine, a bio je finansiran pod Petim okvirnim programom Evropske komisije. Nacionalne biblioteke sledećih zemalja učestvovale su u projektu TEL: Finske, Nemačke, Italije (Firenca i Rim), Holandije, Portugala, Slovenije, Švajcarske i Velike Britanije.

Portal TheEuropeanLibrary.org je postavljen na Internet 17. marta 2005. Za manje od godinu dana, zabeleženo je preko 500.000 poseta. U tom trenutku Portal je pružao pristup do 23 zbirke koje su se mogle pretraživati, a putem hiperlinkova bilo je moguće pregledati još 21 zbirku. Nacionalne biblioteke Austrije, Hrvatske i Srbije priključile su se Portalu u julu 2005.

Nacionalne biblioteke 10 novih članica Evropske unije pridružile su se servisu Evropske biblioteke kao punopravne članice u okviru projekta TEL-ME-MOR (2005-2007). Nacionalne biblioteke Estonije i Letonije, kao i Danska kraljevska biblioteka, postale su punopravne članice Konzorcijuma 1. januara 2006. U julu 2006, nacionalne biblioteke Češke Republike, Slovačke Republike i Mađarske dobile su mogućnost da prikažu svoje digitalne resurse na Portalu, dok su nacionalne biblioteke Kipra, Litvanije, Malte i Poljske tu priliku dobile krajem decembra 2006.

Evropska biblioteka preduzela je sledeći korak ka proširenju preko projekta EDL, koji bi trebalo da uključi digitalne objekte preostalih 9 nacionalnih biblioteka EU i EFTA država. Projekat EDL pokrenut je u septembru 2006. Države koje učestvuju u ovom projektu su ili članice Evropske unije ili Evropskog udruženja slobodne trgovine: Belgija, Grčka, Island, Irska, Lihtenštajn, Luksemburg, Norveška, Španija i Švedska. Pored pružanja pomoći ovim zemljama da se uključe, projekat je koncentrisan na višejezičnost, preduzeti su prvi koraci ka Evropskom registru metapodataka, a bavi se i izradom smernica na polju digitalizacije u nacionalnim bibliotekama. U okviru projekta EDL održane su dve vrlo uspešne radionice koje su se bavile tehničkim i političkim aspektima uključivanja ostalih digitalnih arhiva kulturnog nasleđa u Evropsku digitalnu biblioteku. Projekat EDL finansijski je podržan od strane Evropske komisije pod eContentPlus programom i trajaće 18 meseci.

Srbija u Evropskoj biblioteci[uredi | uredi izvor]

Narodna biblioteka Srbije uključila se u projekat Evropske biblioteke 1. jula 2005. godine i od tada aktivno sarađuje sa kancelarijom Projekta i ostalim nacionalnim bibliotekama. Deset digitalnih zbirki iz Srbije nalazi se na Portalu Evropske biblioteke, pet zbirki je moguće pretraživati direktno sa Portala, do sadržaja preostalih pet vode direktni linkovi. Jedna od pretraživih zbirki je uzajamna bibliografsko-kataloška baza podataka COBIB.SR, koju Narodna biblioteka Srbije gradi zajedno sa Bibliotekom Matice srpske, Univerzitetskom bibliotekom «Svetozar Marković» i ostalim članicama Virtuelne biblioteke Srbije. Ostale zbirke pripadaju Digitalnoj biblioteci Srbije.

Planovi[uredi | uredi izvor]

Evropska biblioteka ima za cilj da u bližoj budućnosti postane centralna kapija ka svim elektronskim izvorima 47 nacionalnih biblioteka Evrope. Evropska komisija objavila je 2. marta 2006, da će Evropska biblioteka obezbediti infrastrukturu za Evropsku digitalnu biblioteku, zajednički servis za pristup digitalnim zbirkama biblioteka, arhiva i muzeja Evrope.

Alat za pretraživanje[uredi | uredi izvor]

Portal TheEuropeanLibrary.org neprekidno se prilagođava potrebama novih krajnjih korisnika i neprestano povećava broj biblioteka članica. Na početku, Portal je bio u ekperimentalnoj fazi i moglo mu se prići isključivo preko Veb čitača Internet Ehplorer 6.0. Od juna 2005, i preko Veb čitača Camino, Netscape, Mozilla i Firefox mogu se koristiti servisi Evropske biblioteke. Ostali čitači kao Opera, Safari i Galeon još uvek nisu kompatibilni sa arhitekturom portala Evropske biblioteke. Portal TheEuropeanLibrary.org održava kancelarija Evropske biblioteke koja je smeštena u Holandskoj kraljevskoj biblioteci u Hagu, kojom upravlja Džil Kazns, direktorka Evropske biblioteke. Od marta 2007, pretraživač Evropske biblioteke («Mini Evropska biblioteka») može se postavljati i na druge Veb prezentacije.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]