Doroteja Jovanova Gorjanska

С Википедије, слободне енциклопедије
Doroteja
Puno imeDoroteja Gorjanska Kotromanić
Datum rođenjaoko 1415.
Mesto rođenjaBudim
Ugarska
Datum smrti24 ili 19 septembar 1438.
Mesto smrtiBobovac
Bosasnko kraljevstvo
GrobBobovac
DinastijaGornjski
OtacJovan Gorjanski
MajkaJadviga Mazovska
SupružnikStefan Tvrtko II Kotromanić
Potomstvonepoznato
kraljica Bosne
Period14281438.
PrethodnikJelena Nelipčić
NaslednikVojača

Doroteja Gorjanska poznata kao i Doroslava i Doroteja About (oko 1415. - 19. ili 24. septembar 1438) (mađarski: Garai Dorottya) je bila bosanska kraljica kao supruga kralja Tvrtka II.[1][2]

Kraljica Doroteja je skoro zaboravljena u bosanskohercegovačkoj istoriji; njeno ime se spominje u samo jednom pisanom izvoru, i to izvoru koji govori tek o Tvrtkovom planiranom braku, odnosno koji datira prije nego što je Doroteja postala kraljica Bosne. Istoričari su stoga oprezni i ne govore mnogo o Mađarici koja je od 1428. do 1438. godine bila prva žena Bosanskog kraljevstva.

Porijeklo i bračni pregovori[уреди | уреди извор]

Doroteja je bila kćerka istaknutog hrvatskog bana Ivana Gorjanskog, te potomak ugarske plemićke porodice Gorjanski. Majka joj je bila Hedviga, kćerka mazovskog vladara Siemowita IV i litvanske princeze Aleksandre.

O godini i mjestu njenog rođenja ništa se ne zna. U trenutku prošnje živjela je na području pečujske biskupije. Pošto Dubrovčani ističu njeno srodstvo s ugarskim kraljem Sigismundom u trećem koljenu i činjenicu da je Sigismundova žena Barbara bila sestra njene amidžinice, a amidža palatin Nikola,znači Dorotejina stričevka je bila Ana Celjska može se pretpostaviti da je barem neko vrijeme živjela na ugarskom kraljevskom dvoru. Takođe treba pomenuti da je Dorotejina stričevka princeza Teodora Lazarević, što znači da je Doroteja bila povezana s Brankovićima pa i Nemanjićima.

Tvrtko je razmišljao da skolip brak s Monteferatskom markizom Jolandom brak, ali je Jolanda umrla na putu.Godine 1427. Tvrtko je izrazio želju da oženi Doroteju, religioznu rimokatolinju. Rimokatolička crkva se usprotivila braku, te ga je dozvolila tek kada se papa uvjerio u Tvrtkovu odanost Rimokatoličkoj crkvi, a sam Tvrtko je papi priznao da vlada zemljom heretika.Tvrtku je brak s Dorotejom bio od izuzetne važnosti zbog njenog srodstva s ugarskim plemstvom i samim kraljem Ugarske, te je želio njime učvrstiti svoje odnose s Ugarskom.

Brak[уреди | уреди извор]

Sveti Jakov Markijski je razvio snažan animozitet prema kraljici Doroteji, optužujući je za pokušaj trovanja.

Dana 9. aprila 1428. godine sklopljene su zaruke, a Tvrtko je Doroteju dočekao u mjestu Milodraž u pratnji dubrovačkih poslanika. Vjenčanje kojim je Doroteja postala kraljica Bosne je održano iste godine na bosanskom kraljevskom dvoru, između 23. jula, kada dubrovačko Veliko vijeće i Vijeće umoljenih određuju da će na kraljevu svadbu poslati dva svirača, i 31. jula, kada Dubrovčani traže od svojih poslanika da im jave kada mlada kraljica dođe u Podvisoki kako bi joj se mogli uručiti darovi. Vjenčanju iz protesta zbog nepopularne alijanse s Ugarskom nisu prisustvovali pojedini bosanski plemići, poput vojvode Sandalja Hranića Kosače, Radoslava Pavlovića, i Zlatonosovića. Dubrovački arhiv posjeduje dosta podataka o pripremama za svadbu, o poklonima uručenim novoj kraljici, kao i o samoj svadbi, čiji su značajan dio organizovali Dubrovčani.

Kraljica Doroteja se protivila reformama u redu franjevaca koje je podsticao vikar Jakov Markijski. Između nje i budućeg sveca se razvilo veliko neprijateljstvo, te je Jakov kraljicu optuživao za pokušaje ubistva.Doroteja i Tvrtko su postali izuzetno nepopularni među franjevcima, koji Doroteju nazivaju "zlom ženom". Jakov je bio poslan u Bosnu od pape Eugena IV u svojstvu glavnog inkvizitora, a svoj neuspjeh u preobraćanju paterana papi je opravdao nedostatkom podrške kraljevskog para. Ovi izvještaji su u suprotnosti s izvorima koji Doroteju nazivaju predanom katolikinjom, ali i s činjenicom da se za Tvrtka udala tek kada je dokazao svoju odanost Rimokatoličkoj crkvi.

Kraljica Doroteja je umrla između 19. i 24. septembra 1438. godine.U grobnici Tvrtka II u grobnoj kapeli na Bobovcu je prilikom arheoloških iskopavanja vršenih između 1959. i 1967. godine pronađen skelet ženske osobe starije od 20 godina; utvrđeno je da pripada Doroteji Gorjanskoj. U blizini groba su pronađene i umjetnine direktno asocirane s njom.

Potomstvo[уреди | уреди извор]

Nije razjašnjeno pitanje Dorotejinog potomstva. Kako izvori ne spominju djecu kraljevskog para, može se pretpostaviti da ih nije ni bilo. Međutim, arheološkim istraživanjem kraljevske grobnice utvrđeno je da se između grobova kralja Tvrtka II i kraljice Doroteje nalazi dječiji grob. U dubrovačkim izvorima nigdje nije zabilježeno ništa što bi moglo uputiti na trudnoću kraljice ili rođenje djeteta, a malo je vjerovatno da bi dubrovačkim hroničarima promaklo nešto tako značajno kao porod bosanske kraljice i tradicionalno slanje poklona povodom takvih događaja ili izraze saučešća u slučaju da je dijete umrlo brzo nakon rođenja. Sa sigurnošću se može samo utvrditi da par iza sebe nakon smrti nije ostavio nikakvo potomstvo.

Naslijeđe[уреди | уреди извор]

Zaključeno je da je najvjerovatnije Doroteja Gorjanska incirala izgradnju intimne dvorske kapele na Bobovcu. To je najviše odgovaralo njenim potrebama i navikama, a i slične objekte je mogla vidjeti u Budimu, Višegradu i Estergomu; druge dvije ugledne i energične kraljice kojima se pripisivala izgradnja objekta su Jelena Nelipčić, za koju se smatra da je kraljevala prekratko za taj poduhvat, i Katarina Kosača, za koju se pouzdanije zna da je inicirala izgradnju velike crkve na Bobovcu. Pavao Anđelić za Doroteju kaže da je "pokazala smisao za umjetnost i u praktičnom životu"

Preci[уреди | уреди извор]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Stjepan Gorjanski
 
 
 
 
 
 
 
8. Andrija Gorjanski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Nikola Gorjanski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Ivan Gorjanski (ban)
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Doroteja Gorjanska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Trojden I, vojvoda Mazovije
 
 
 
 
 
 
 
12. Siemowit III, vojvoda Mazovije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Marija Jurjevna
 
 
 
 
 
 
 
6. Siemowit IV, vojvoda Mazovije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Nikola II, vojvoda Opave
 
 
 
 
 
 
 
13. Eufemija Opavska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Ana Pjast
 
 
 
 
 
 
 
3. Hedviga Mazovska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Gediminas, veliki knez Litvanije
 
 
 
 
 
 
 
14. Algirdas, veliki knez Litvanije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Jaunė
 
 
 
 
 
 
 
7. Aleksandra Litvanska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Aleksandar II, veliki knez Vladimira
 
 
 
 
 
 
 
15. Julijana Aleksandrovna
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Anastazija Jurjevna
 
 
 
 
 
 

Reference[уреди | уреди извор]

Литература[уреди | уреди извор]