Natrijum formijat

С Википедије, слободне енциклопедије
Natrijum formijat
Strukturna formula natrijum formijata
lopta-i-štap model formijatnog anjona
lopta-i-štap model formijatnog anjona
Natrijum katjon
Natrijum katjon
Nazivi
Drugi nazivi
mravlja kiselina, natrijumova so
Identifikacija
ECHA InfoCard 100.004.990
EC broj 205-488-0
E-brojevi E237 (konzervansi)
Svojstva
HCOONa [1]
Molarna masa 68,01 g/mol
Agregatno stanje bele granule
Gustina 1,92 g/cm3 (20 °C)
Tačka topljenja 253 °C
Tačka ključanja razlaže se
97 g/100 mL (20 °C)
Rastvorljivost nerastvorna etru
rastvorna u glicerolu, alkoholu
Kiselost (pKa) 7.0-8.5 (0.1M)
Opasnosti
nije na spisku
NFPA 704
NFPA 704 four-colored diamondFlammability (red): no hazard codeHealth code 1: Exposure would cause irritation but only minor residual injury. E.g., turpentineReactivity (yellow): no hazard codeSpecial hazards (white): no code
1
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije
Natrijum formijat

Natrijum formijat (ili natrijum metanat) je natrijumova so mravlje kiseline.[2]

Hemijske osobine[уреди | уреди извор]

Kao so slabe kiseline (mravlje kiseline) i jake baze (natrijum hidroksid), rastvor natrijum formijata u vodi reaguje kao baza:

Rastvor mravlje kiseline i natrijum formijata se može koristiti i kao bafer.

Dobivanje[уреди | уреди извор]

U industriji natrijum formijat se proizvodi iz natrijum hidroksida i ugljenik (II) oksida pri 210 °C i pod jakim pritiskom:

Natrijum hidroksid reaguje sa ugljen monoksidom te nastaje natrijum formijat.

Upotreba[уреди | уреди извор]

Natrijum formijat igra značajnu ulogu u sintezi metanske kiseline, te se uz pomoć sumporne kiseline dobija natrijum sulfat i mravlja kiselina:

Natrijum formijat sa sumpornom kiselinom daje natrijum sulfat i metansku kiselinu.

Neki delovi koprive pored mravlje kiseline sadrže i natrijum formijat.[3]

Natrijum formijat se ponekad upotrebljava na aerodromima kao nekorizivni materijal za posipanje protiv zaleđivanja. Međutim, pošto se lako otapa u vodi, sva otopljena voda se mora posebno skupiti i prečistiti, da ne bi došlo do zagađivanja podzemnih voda.

Natrijum formijat se takođe koristi i u proizvodnji oksalne kiseline.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Lide David R., ур. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th изд.). Boca Raton, FL: CRC Press. ISBN 978-0-8493-0487-3. 
  2. ^ Housecroft, C. E.; Sharpe, A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3. изд.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6. 
  3. ^ Hemijski sastav Urtica dioica (језик: немачки)

Literatura[уреди | уреди извор]