Holding

С Википедије, слободне енциклопедије

Holding, sistem (poslovni sistem), grupa (poslovna grupa), je izraz koji označava privredno društvo koje kontroliše (u potpunosti, ili znatnim delom) jedno ili više privrednih društava i koje za isključivu delatnost ima upravljanje i finansiranje tih društava, mada se nekad koristi i za ceo skup ovako povezanih društava (s obzirom da, po pravilu, majka-firma ima presudni uticaj na sva podređena društva).

Iako ove izraze poznaje Zakon o privrednim društvima Republike Srbije, nisu obavezni u nazivu (za razliku od društva sa ograničenom odgovornošću, ili akcionarskog društva – vidi vrste preduzeća), tako da ih neka društva koje imaju karakter holdinga koriste (Energoprojekt holding a.d.), a neke ne (). Prema našem pozitivnom zakonodavstvu, svako društvo koje je organizovano u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ima svoje organe i svoj pravni subjektivitet, kao i svoj matični broj pod kojim je registrovano kod Agencije za privredne registre.

Društvo koje poseduje drugo društvo, naziva se majka-firma (Energoprojekt holding a.d., Delta holding), dok je posedovano društvo - kćerka-firma (Energoprojekt Niskogradnja a.d.). Nekada se koristi i pojam sestrinske firme (Energoprojekt Niskogradnja a.d. Beograd i Energoprojekt Visokogradnja a.d.) - za društva koja su u vlasništvu jednog društva. Majka-firma obično poseduje 100% ili bar većinski deo kapitala kćerke-firme, mada ni to nije obavezno (presudan ili značajan uticaj može biti ostvaren i na neki drugi način, npr. posedovanjem tzv. kontrolnog paketa akcija odnosno udela).

Finansijsko povezivanje preduzeća[уреди | уреди извор]

Oblici finansijskog povezivanja preduzeća jesu:

  • Holding
  • Koncern

Pojam holdinga[уреди | уреди извор]

Holding predstavlja kontrola jednog ili više preduzeća (društava) na osnovu učešća u njihovom kapitalu. Vladajuće društvo učestvuje (većinski) u kapitalu drugog društva tzv. zavisnog društva.Kontrola se najčešće ostvaruje na osnovu posedovanja hartija od vrednosti zavisnog društva.

Kontrola se vrši:

  • Kupovinom i prodajom hartija od vrednosti
  • Osnivanjem novih društava
  • Pozajmljivanjem kapitala zavisnim društvima

Čist i mešovit holding[уреди | уреди извор]

  • Čist holding – jedina delatnost matičnog preduzeća je kontrola poslovanja zavisnih društava
  • Mešovit holding – matično (vladajuće) preduzeće, pored kontrole poslovanja zavisnih društava obavlja proizvodnu, trgovinsku ili neku drugu delatnost

Kako nastaje holding?[уреди | уреди извор]

Sticanje učešća u kapitalu jednog društva, koje holdingu omogućava kontrolu nad njim, može da se ostvari:

  • Ustupanjem imovine društva holdingu - društvo holdingu ustupa celu imovinu ili deo imovine u zamenu za pravo učešća u dobiti holdinga
  • Investiranjem holdinga u nova društva – vladajuće društvo investira svoj kapital u osnivanje novih društava ili u sticanje učešća u kapitalu postojećih društava

Načini sticanja učešća u kapitalu postojećih društava[уреди | уреди извор]

Sticanje učešća u kapitalu postojećih društava može da se ostvari na sledeći način:

  • Sistem radijalnog učešća – zavisna društva nisu međusobno povezana
  • Sistem piramidalnog učešća – vladajuće društvo učestvuje u kapitalu jednog ili više društava i ostvaruje kontrolu nad drugim društvima, koja ona kontrolišu
  • Sistem cirkularnog učešća – vladajuće društvo učestvuje u kapitalu jednog zavisnog društva i kontroliše sva zavisna društva u kojima ono ima većinsko učešće

Holding: Prednosti i nedostaci[уреди | уреди извор]

Prednosti holdinga:

  • Jefitiniji i jednostavniji način sticanja kontrole nad drugim društvima u poređenju sa akvizicijom (kupovinom) preduzeća
  • Povezana preduzeća zadržavaju svoje ime i reputaciju

Nedostaci holdinga:

  • Složeni odnosi između vladajućeg i zavisnih društava generiraju troškove i smanjuju efikasnost
  • Veće poreske obaveze u odnosu na jedinstveno preduzeće


Primer[уреди | уреди извор]

Nekada ove strukture mogu biti vrlo složene i međusobno ispreprletane. Npr. Delta holding, ima višestepenu strukturu. U njenom sastavu funkcionišu:

  • Delta M grupa, koja u svom sastavu ima više odeljenje, a poseduje i:
    • Delta Maxi
    • Tempo
    • ...
  • Delta Generali osiguranje, koje pored sopstvenih aktivnosti poseduje preko 99% firme
      • Delta Generali reosiguranje ad
  • Delta sport grupa - uprkos nazivu, nema u svom posedu preduzeća, već samo profitne grupe, tj. odeljenja: Delta Sport Balkan i Delta Sport ZND,
  • Delta MC grupa, pored sopstenih aktivnosti kao preduzeće, poseduje i
    • Delta bike
  • Delta star
    • Jugohemija ad.
      • Jugohemija-Farmacija d.o.o.
      • Jugohemija-Hemija d.o.o.
      • Jugohemija-FSA Grafopak d.o.o.
    • Lea Group (koje uprkos nazivu, izgleda ne poseduje nijedno zavisno preduzeća)

Isprepletenost je u tome što su firme povezane i poprečno (npr. DELTA REAL ESTATE DOO poseduje deo (manje od 1%) Delta Generali reosiguranje ad).


Спољашње везе[уреди | уреди извор]