Agostička interakcija

С Википедије, слободне енциклопедије
Mo(PCy3)2(CO)3, sadrži agostičku interakciju.

Agostička interakcija je termin u organometalnoj hemiji za interakcije koordinativno-nezasićenog prelaznog metala sa C-H vezom, kod kojih dva elektrona koji formiraju C-H vezu ulaze u praznu d-orbitalu prelaznog metala, čime se formira dvoelektronska tricentarska veza.[1] Mnoge katalitičke transformacije, na primer oksidativna adicija i reduktivna eliminacija, se odvijaju preko intermedijera koji sadrži agostičke interakcije. Agostičke interakcije su zastupljene širom organometalne hemije sa alkil, alkiliden, i polienil ligandima.[2][3]

Kratke interakcije između ugljovodoničnih supstituenata i koordinatno nezasićenih metalnih kompleksa su poznate od 1960-tih. Na primer, u tris(trifenilfosfin) rutenijum dihloridu, postoji kratka interakcije između rutenijum(II) centra i atoma vodonika u orto poziciji jednog od devet fenil prstena.[4] Brojni borohidridni kompleksi, koji su kristalografiski izučavani, se mogu opisati koristeći model dvoelektronsko tricentarske veze.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ IUPAC. „agostic interaction”. Kompendijum hemijske terminologije (Internet izdanje).
  2. ^ Maurice Brookhart; Malcolm L. H. Green (1983). „Carbon-hydrogen-transition metal bonds”. J. Organomet. Chem. 250: 395. doi:10.1016/0022-328X(83)85065-7. .
  3. ^ Maurice Brookhart; Malcolm L. H. Green; Gerard Parkin (2007). „Agostic interactions in transition metal compounds”. Proc. Nat. Acad. Sci. 104 (17): 6908—14. Bibcode:2007PNAS..104.6908B. PMC 1855361Слободан приступ. PMID 17442749. doi:10.1073/pnas.0610747104. 
  4. ^ Sam J. La Placa; James A. Ibers. „A Five-Coordinated d6 Complex: Structure of Dichlorotris(triphenylphosphine)ruthenium (II)”. Inorg. Chem. doi:10.1021/ic50028a002. 

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]