Bakar(II) oksid
| Bakar(II) oksid | |
|---|---|
| IUPAC ime |
|
| Drugi nazivi | Kupri oksid |
| Identifikacija | |
| CAS registarski broj | 1317-38-0 |
| PubHem | 14829 |
| HemPauk | 144499 |
| RTECS | GL7900000 |
| SMILES |
|
| InChI |
|
| Svojstva | |
| Molekulska formula | CuO |
| Molarna masa | 79,545 g/mol |
| Agregatno stanje | crni do smeđeg praha |
| Gustina | 6,315 g/cm3 |
| Tačka topljenja |
1326 °C, 1599 K, 2419 °F |
| Tačka ključanja |
2000 °C, 2273 K, 3632 °F |
| Rastvorljivost u vodi | nerastvoran |
| Rastvorljivost | rastvoran u amonijum hloridu, kalijum cijanidu nerastvoran u alkoholu, amonijum hidroksidu, amonijum karbonatu |
| Energijska barijera | 1,2 eV |
| Indeks refrakcije (nD) | 2,63 |
| Struktura | |
| Kristalna rešetka/struktura | monoklinična, mS8[1] |
| Kristalografska grupa | C2/c, #15 |
| Konstanta rešetke | a = 4,6837, b = 3;4226, c = 5;1288 |
| Konstanta rešetke | α = 90°, β = 99,54°, γ = 90° |
| Termohemija | |
| Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfH |
−156 kJ·mol−1 |
| Standardna molarna entropija S |
43 J·mol−1·K−1 |
| Opasnost | |
| Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) | Fischer Scientific |
| ЕU-klasifikacija | Štetan (Xn) Opasan za životnu sredinu (N) |
| EU-indeks | Nije na listi |
| NFPA 704 | |
| Tačka paljenja | Nezapaljiv |
| Srodna jedinjenja | |
| Drugi anjoni | Bakar(II) sulfid |
| Drugi katjoni | Nikak(II) oksid Cink oksid |
| Srodna jedinjenja | Bakar(I) oksid |
|
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala |
|
| Infobox references | |
Bakar(II) oksid ili kupri oksid (CuO) je viši oksid bakra. U obliku minerala poznat je kao tenorit.
Садржај |
Hemija [уреди]
Bakar(II) oksid je crni čvrst materijal sa jonskom strukturom. On se topi iznad 1200 °C uz delimičan gubitak kiseonika. On se može formirati zagrevanjem bakra na vazduhu:
- 2 Cu + O2 → 2 CuO
Ovde se on formira zajedno sa bakar(I) oksidom kao sporednim proizvodom; tako da je bolje da se priprema zagrevanjem bakar(II) nitrata, bakar(II) hidroksida ili bakar(II) karbonata:
- 2 Cu(NO3)2 → 2 CuO + 4 NO2 + O2
- Cu(OH)2 (s) → CuO (s) + H2O (l)
- CuCO3 → CuO + CO2
Bakar(II) oksid je bazni oksid, te se rastvara u mineralnim kiselima kao što su hlorovodonična kiselina, sumporna kiselina ili azotna kiselina, čime se formiraju odgovarajuće bakar(II) sali:
- CuO + 2 HNO3 → Cu(NO3)2 + H2O
- CuO + 2 HCl → CuCl2 + H2O
- CuO + H2SO4 → CuSO4 + H2O
On reaguje sa koncentrovanim alkalijama da formira odgovarajuće kupratne soli:
- 2 XOH + CuO + H2O → X2[Cu(OH)4]
On se može redukovati do metalnog bakra koristeći vodonik ili ugljen monoksid:
- CuO + H2 → Cu + H2O
- CuO + CO → Cu + CO2
Laboratorijski metod za pripremu bakar(II) oksida je elektroliza vode koja sadrži natrijum bikarbonat na umerenom naponu sa bakarnom anodom. Sakupi se proizvedena smeša bakar hidroksida, baznog bakar karbonata i bakar karbonata i zagreva se.
Reference [уреди]
- ^ The effect of hydrostatic pressure on the ambient temperature structure of CuO, Forsyth J.B., Hull S., J. Phys.: Condens. Matter 3 (1991) 5257-5261 , doi:10.1088/0953-8984/3/28/001
Vidi još [уреди]
Spoljašnje veze [уреди]
|
|||||