Brižinski spomenici
Brižinski spomenici (Frajsinški spomenici) su najstariji sačuvani pisani dokumenti pisani latinicom na nekom od slovenskih jezika. Napisani su na staroslovenskom jeziku i često se ističu kao primer panonsko-slovenačke redakcije staroslovenskog jezika. Nastali su u periodu između 972. i 1039. godine, najverovatnije u dolini reke Molna, danas na teritoriji Koruške u Austriji.
Etimologija [уреди]
Svoj naziv su dobili po okrugu Frajsing zbog toga što su ih Bavarski bibliotekari pronašli u zbirci pergamenata koja je 1803. doneta iz Frajsinga. Frajsing je na slovenački jezik transkribovan kao Brižinj [1] pa se ovi dokumenti na nekim slovenskim jezicima nazivaju i Brižinski spomenici.
Prilikom upisivanja teksta je upotrebljena vrsta latinice koja su upotrebljavala u periodu koji je sledio period vladavine Karla Velikog, pa se stoga naziva karolinška miniskula (minuskula - mala slova).
Reference [уреди]
- ^ „Freising (Brižinski) Manuscripts“. 9. septembar 2000. Приступљено 7. oktobar 2010.