Digitalna ekonomija

Из Википедије, слободне енциклопедије

Digitalna ekonomija, još i Internet ekonomija, nova ekonomija ili Veb ekonomija, je zasnovana na digitalnim tehnologijama, odnosno telekomunikacionim mrežama, Internetu, intranetu, ekstranetu...

Takođe se u literaturi naziva i енгл. cluster organization, grozdasta organizacija, енгл. democratic corporation - demokratska korporacija, енгл. intelligent enterprise - inteligentno preduzeće, енгл. reengineered corporation – reinženjerisana korporacija...

Suština digitalne ekonomije su znanje i internet.

[уреди] Odlike digitalne ekonimije

Odlike digitalne ekonomije su digitalno umrežavanje i komunikacione infrastrukture koje pružaju globalnu platformu na kojoj ljudi i organizacije uzajamno komuniciraju. Ova platforma obuhvata:

  • široku matricu proizvoda koji se mogu digitalizovati i koji se dostavljaju preko digitalne infrastrukture
  • potrošači i firme koji sprovode finansijske transakcije digitalno preko umreženih računara i mobilnih uređaja
  • fizička roba, sa ugrađenim mikroprocesori i mogućnosti umrežavanja.

Digitalnu ekonomiju odlikuje i:

Neki od rizika do kojih dovodi razvoj digitalne ekonomije:

  • Nestabilnost
  • Nezaposlenost
  • Raslojavanje
  • Nemoral
  • Ugrožavanje bezbednosti i privatnosti
  • Kriminal

Digitalna ekonomija stvara ekonomsku revoluciju, koja je, označena velikim ekonomskim učinkom i do sada najdužim periodom neprekidne ekonomske ekspanzije.

[уреди] Digitalni nervni sistem

Poslovni sistem se može posmatrati kao živo biće, treba da ima odlike živog bića: misli, deluje, reaguje i menja se. Ljudi i kompjuteri u poslovnom sistemu mogu se integrisati specifičnim informacionim sistemom preduzeća koji se naziva- digitalni nervni sistem. Radnici se nazivaju енгл. knowledge workers ukoliko rade sa digitanlim nervnim sistemom jer je predmet njihovog rada znanje.

[уреди] Vidi još

Лични алати
Именски простори

Варијанте
Радње
навигација
техничке
штампање/извоз
алати
Други језици