Italijanska uprava za Kvarner
Italijanska uprava za Kvarner (итал. Reggenza Italiana del Carnaro) bila je država koju je pesnik i avanturist Gabrijele Danuncijo (итал. Gabriele D'Annunzio) proglasio u Rijeci 8. septembra 1920. godine. Ova samoproglašena država nikad nije dobila međunarodno priznanje i u decembru ju je zamenila Slobodna Država Rijeka.
[уреди] Istorija
Zbog odluke o mogućoj predaji Rijeke na Pariškoj mirovnoj konferenciji Italiji Danuncijo sa svojim arditima - crnokošuljašima 12. septembra 1919. zauzima grad i prisiljava britanske, francuske i američke okupacione trupe na povlačenje. Italija je radi toga započela blokadu Rijeke zahtevajući od pobunjenika predaju.
Danuncijo je nakon toga proglasio Italijansku upravu za Kvarner s ustavom koji je sadržavao mnoge elemente kasnijeg italijanskog fašizma i u kojem je on dobio titulu vođe (итал. duce). Kako Danuncijo nije priznavao Rapalski sporazum, objavio je rat Italiji. Nakon što su brodovi italijanske mornarice bombardovali grad (Krvavi Božić) Danuncijo je predao grad u decembru 1920.
[уреди] Ustav
Ustav Italijanske uprave za Kvarner (итал. Carta del Carnaro) je bio spoj anarhističkih, protofašističkih i demokratskih republikanskih ideja. Danuncija se često smatra prethodnikom ideala i metoda italijanskog fašizma. Danuncijo je Ustav napisao zajedno sa sindikalistom Alcesteom De Ambrisom (итал. Alceste De Ambris) koji je napravio politički i pravni okvir dokumenta, dok ga je Danuncijo pesnički ulepšao. De Ambris je bio na čelu grupe pobunjenih italijanskih mornara koji su svoj brod predali Danunciju. Ustavom je osnovana korporativna država sa devet udruženja koja su predstavljala razne privredne sektore sa obveznim članstvom. U desetom takvom udruženju kojeg je smislio sam Danuncijo bili bi superiorniji pojedinci.
Zakonodavna vlast sastojala se od dva doma (итал. Consiglio degli Ottimi i итал. Consiglio dei Provvisori), čije bi zajedničke sjednice (итал. Arengo del Carnaro) odlučivale o međunarodnim sporazumima, dopunama ustava i imenovanju diktatora u slučaju nužde. Ustavom je kao glavnom načelu države određena muzika.
