Koš

Из Википедије, слободне енциклопедије
Disambig.svg
Za ostale upotrebe, pogledajte Koš (višeznačna odrednica).
Koš ispleten od pruća vrbe

Koš (košara, košarica, korpa, sepet) je rešetkasta posuda. Tradicionalno se izrađuje preplitanjem tankih traka različitog vlaknastog materijala. Zanat za izradu koševa naziva se košaraštvo.[1]

Osnovni oblik imenice je „koš“ i od njega potiču drugi nazivi (i u drugim oblastima).

Materijal[уреди]

Zavisno od podneblja, materijali za izradu su vrlo različiti: šiblje, rogoz, slama, trava, trska, bambus, ratan, palme itd. U novije vreme košare se izrađuju od žice i plastike.

Najčešće korišćeni materijali za izradu većih koševa su šibe od pletarske vrbe, leske i od vinove loze, te slama i rogozina za manje košare i košarice.

Vrste[уреди]

Tehnika pletenja s kosturom

Košara, košarica, koška, korpa i sepet su verzije i/ili drugi nazivi za koš, zavisno od veličine i područja na kome se proizvode i koriste.

  • Koš je obično većih dimenzija, izrađen od debljih šiba vrbe, leske ili vinove loze. Služi kod branja, za nošenje i čuvanje raznih poljoprivrednih i drugih proizvoda (kukuruza, krompira, grožđa, jabuka, šljiva, ogrevnog drva...)
  • Košara je najčešće korišćeni sinonim za koš, ali se u stvari košara i koš razlikuju po veličini i materijalu za izradu. Materijal za izradu košara je raznovrstan, zavisno od namene. Tako se u poljoprivredi koriste napred nabrojani prirodni materijali, pleteni na tradicionalan način. Ponegde u domaćinstvima i kancelarijama, za odlaganje otpada još uvek se koriste tradicionalne košare, ali su većim delom, kao i na drugim mestima (javne površine, trgovine, bolnice, restorani itd.), zamenjene praktičnijim materijalima - plastikom, žicom ili metalnom mrežom.
    Iznimno, košare mogu biti i većih dimenzija, kao što je na primer košara ("gondola") kod balona.
  • Košarica je manja košara, izrađena od tanjih materijala (tanje vrbove šibe, slame, trave, rogoza). Služi za čuvanje ili nošenje manjih ili osetljivih proizvoda (jaja, gljive, hleba), a često se koristi i kao ukrasni predmet.
  • Koška[2] je vrsta košare s podlogom od drveta i jednom ravnom stranom. Naziv se koristi u nekim područjima Hrvatske (Pokuplje, Hrvatsko zagorje, Podravina).
  • Korpa[3][4] je sinonim za košaru. Naziv potiče od nemačke reči korb, odnosno latinske corbis. Deminutiv je "korpica".
  • Sepet (sepetka) je regionalni naziv za košaru, poreklom iz turskog jezika.

Izrada[уреди]

Tehnika spiralnog pletenja
Vista-xmag.png За више информација погледајте чланак Košaraštvo

Načelno se primenjuju dve tehnike pletenja, zavisno od korišćenog materijala i veličine predmeta:

  • Pletenje s kosturom primenjuje se pri korišćenju šiba: oko kostura koji čine zrakasto raspoređene i ukrštene deblje šibe prepliću se tanje elastične šibe. Ovom tehnikom pletu se koševi, košare, te predmeti koji nisu koševi (demižoni, kolevke i drugi nameštaj).
  • Spiralno pletenje primenjuje se pri radu s tanjim i elastičnim materijalima: strukovi slame (obično ražene) slažu se i spiralno upliću. Ovom tehnikom izrađuju se manje košare i košarice, te razni ukrasni predmeti.

Izvori[уреди]

  1. ^ "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, svezak 6, str. 189, Zagreb, 2004. ISBN 953-6036-36-3
  2. ^ "Sjetom starih zanata", odjeljak "Pletarstvo i košaraštvo" na web stranici "Šokački portal",
  3. ^ Bratoljub Klaić, "Rječnik stranih riječi", str. 743, Nakladni zavod MH, Zagreb 1984.
  4. ^ "Leksikon Minerva", stupac 729, Minerva nakladna knjižara, Zagreb 1936.

Spoljašnje veze[уреди]