Luteinizirajući hormon

С Википедије, слободне енциклопедије
Luteinizirajući hormon, beta polipeptid
Identifikatori
SimbolLHB
Entrez3972
HUGO6584
OMIM152780
RefSeqNM_000894
UniProtP01229
Ostali podaci
LokusHromozom 19 q13.3

Luteinizirajući hormon (LH, ili lutropin[1]) je hormon koga proizvodi prednja hipofiza. Kod žena, akutno povišenje LH nivoa (LH talas) izaziva ovulaciju [2] i razvoj žutog tela. Kod muškaraca, gde se LH takođe naziva interstitinalni hormon stimulacije ćelija (ICSH),[3] on stimuliše Leidigove ćelije da proizvode testosteron.[4]

Struktura[уреди | уреди извор]

LH je heterodimerni glikoprotein. Svaka monomerna jedinica je glikoproteinski molekul. Alfa i beta podjedinica sačinjavaju potpuno funkcionalni protein.

Njegova struktura je slična drugim glikoproteinskim hormonima, kao što su folikulostimulišući hormon (FSH), tireostimulišući hormon (TSH), i Humani horionski gonadotropin (hCG). Proteinski dimer sadrži 2 glikopeptidne podjedinice, alfa i beta, koje su ne-kovalentno vezane (i.e., bez disulfidnih mostova između njih):

  • Alfa podjedinice hormona LH, FSH, TSH, i hCG su identične, i sadrže 92 aminokiseline kod čoveka, a 96 aminokiselina kod skoro svih drugih kičmenjaka (glikoproteinski hormoni ne postoje kod beskičmenjaka).
  • Beta podjedinice variraju. LH poseduje beta podjedinicu sa 121 aminokiselina (LHB) koja daje specifičnu biološku aktivnost, i koja je odgovorna za specifičnost interakcije sa LH receptoromom. Aminokiselinska sekvenca beta podjedinice je visoko homologna sa beta podjedinicom hormona hCG. Oba hormona stimulišu isti receptor. Međutim, hCG beta podjedinica sadrži dodatne 24 aminokiseline, i ova dva hormona se razlikuju u sadržaju njihovih šećera.

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]