Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins

Координате: 35° 41′ N 83° 32′ W / 35.683° С; 83.533° З / 35.683; -83.533
С Википедије, слободне енциклопедије
Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins
engl. Great Smoky Mountains National Park
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Pogled sa planine Le Kont
Map showing the location of Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins engl. Great Smoky Mountains National Park
Map showing the location of Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins engl. Great Smoky Mountains National Park
Lokacija u Sjedinjenim Državama
Map showing the location of Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins engl. Great Smoky Mountains National Park
Map showing the location of Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins engl. Great Smoky Mountains National Park
Lokacija u Sjedinjenim Državama
Map showing the location of Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins engl. Great Smoky Mountains National Park
Map showing the location of Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins engl. Great Smoky Mountains National Park
Lokacija u Sjedinjenim Državama
LokacijaOkruzi Svejn & Hejvud u Severnoj Karolini; okruzi Sevir, Blant, & Kok u Tenesiju, Sjedinjene Države
Najbliži gradČeroki (Severna Karolina) i Gatlinberg (Tenesi)
Koordinate35° 41′ N 83° 32′ W / 35.683° С; 83.533° З / 35.683; -83.533
Površina522.419 acres (2.114,15 km2)[1]
Posetioci11.338.893 (in 2017)[2][3]
Upravno teloNacionalna služva za parkove
VebsajtZvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima
Svetska baština Uneska
Naziv na zvaničnom spisku svetske baštine
KriterijumiPrirodni: vii, viii, ix, x
Referenca259
Istorija upisa u svetsku baštinu
Upis1983 (7. sednica)

Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins (engl. Great Smoky Mountains National Park) jedan je od 58 nacionalnih parkova Sjedinjenih Američkih Država, smešten u dve američke savezne države, Tenesi i Severna Karolina, te kroz njega prolazi njihova granica koja se pruža od severoistoka prema jugozapadu kroz središnji deo parka. U njemu raste izuzetno velik broj biljnih vrsta (oko 3.500), uključujući 130 vrsta drveća, što je gotovo isti broj kao u celoj Evropi. U ovim nedirnutim šumama, koje predočavaju kako su nekad izgledale umerene šume pre delovanja čoveka, obitava veliki broj ugroženih životinjskih vrsta, uključujući najviše vrsta daždevnjaka na svetu. Zbog toga je Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins upisan na Uneskov popis mesta svetske baštine u Americi 1983. godine.[5]

Panorama Nacionalnog parka Grejt Smoki Mauntins

Park Grejt Smoki Mauntins je sа oko 9.500.000 posetilaca godišnje najposećeniji nacionalni park u Sjedinjenim Američkim Državama.[6]

Potok Kosbi u parku
Šuma crvene smreke i bora na planini Klingmans Dom

Prirodne odlike[уреди | уреди извор]

Bioraznolikost nacionalnog parka Grejt Smoki Mauntins predstavlja floru i faunu umerenog klimatskog pojasa koja je preživela ledena doba pleistocena, uključujući najveće ostatke arkto-tercijarne geoflore (od kasnog mezozoika do polovine kenozoika) na svetu. Zahvaljujući tome, može se istraživati pojava flore kasnog pleistocena, ali i njezina evolucija. Bioraznolikost parka je veća od ekosustava umerenog pojasa sličnih veličina, a njegova nedirnutost je jedinstvena. U njemu raste najveća šuma crvene smreke (Picea rubens) na svetu.

Takođe, gorje Grejt Smoki je tokom ledenog doba bilo sklonište mnogim životinjama, pa danas u njemu živi veliki broj endemskih vrsta (njih oko 50 vrsta), uključujući najveći broj endemskih vrsta mekušaca u SAD-u i najveći broj vrsta daždevnjaka na svetu. Tu obitava i nekoliko vrsta šišmiša i preko 200 vrsta ptica, te 70 vrsta riba, te mnogi pauci insekti, uključujući preko 100 vrsta tulara i obalčara.

Neke ugrožene vrste u parku su: endemiska biljka Noturus baileyi; te sisari: vapiti, sivi vuk, severna leteća veverica (Glaucomys sabrinus), šišmiš Myotis sodalis; i druge vrste kao što su: velika rogata sova (Bubo virginianus), endemski zeleni daždevnjak Aneides aeneus i endemska riba Noturus flavipinnis.

Istorija[уреди | уреди извор]

Arheološki lokaliteti u nacionalnog parka Grejt Smoki Mauntins su dokazali kako su praistorijski ljudi, koji su naseljavali ovo područje pre 15.000 godina, bili lovci-sakupljači. U parku postoje dokazi 4 velike pretkolumbovske indijanske kulture: paleoindijanci (18000. pne.-8000. pne.), arhajske američke kulture lovaca-sakupljača (8000 pne.-2000 pne.), prelazna kultura šumskih indijanaca (1000. pne.-1000. god.) i Misisipijska kultura poljoprivrednika (800—1500). Posebno je važno 150 arheoloških lokaliteta kultura šumskih indijanaca sa prvim dokazima poljoprivrede na poplavljenim ravnicama, te naseljima od gipsa i kamena mirabilita (natrijum sulfat) na ulazu u pećine.

Današnje prostorije uprave parka su uglavnom nastale od sredine 19. veka do 1920-ih, uključujući mnoge brvnare koje su istorijski i kulturni spomenici SAD. One su nastale u vreme eksploatacije šalitre sa zidova pećina u parku, a koja je bila neophodna za proizvodnju baruta u fabrikama koje su nastale od 1809. do 1819. godine. Od privremenih naselja rudara su u parku sačuvane tri crkve i 14 grobalja, koji se još uvek koriste. Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins je osnovan 22. maja 1926. sredstvima federalnih rezervi, a 1976. godine je postao rezervat biosfere.[7] Iako u parku nema stalnih stanovnika, oko 1,740 ljudi živi u pojasu prelaznog područja oko parka. Samo 25% njih se smatra urbaniziranim stanovništvom, te su uglavnom uključeni u poljoprivredu, turizam i uslužne delatnosti.

Geografski podaci[уреди | уреди извор]

Ovaj nacionalni park okružuje grebensku crtu planinskog masiva Grejt Smoki koji je deo planinskog lanca Blu Ridž, a one su deo većeg gorja Apalači. Na njegovoj površini od 2.108,76 km² nalazi se 16 vrhova u nizu viših od 1.829 m, dok su manji vrhovi sa obe strane ove ose. Oni tvore nazubljene litice sa usecima između njih u obliku slova „V”, tako da tvore vodoslivni kompleks mnogih manjih planinskih potoka. U parku se nalazi 22 potoka, a kako sastav tla čine tvrde prekambrijske magmatske stijene gnajsa i škriljevca, gotovo svi teku na samoj površini tla bez usecanja u stene.

Klima[уреди | уреди извор]

Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins ima Dfb (Kepenova klasifikacija klimata) - vlažni kontinentalni tip klime koji se sastoji od toplih, vlažnih leta i hladnih zima.

Park normalno ima veoma visoku vlažnost i precipitaciju, sa prosečnom količinom padavina od 55 in (1.400 mm) godišnje u dolinama do 85 in (2.200 mm) godinšnje na vrhovima. To je veća količina kiše nego bilo gde drugde u Sjedinjenim Državama izuzev Pacifičkog severozapada i delova Aljaske i Havaja. Ova oblast je isto tako generalno hladnija od predela na nižim nadmorskim visinama, te veći deo parka ima vlažnu kontinentalnu klimu koja je uporedivija sa severnijim lokacijama SAD, za razliku od vlažne subtropske klime u nizijama.

Klima Nacionalnog parka Grejt Smoki Mauntins
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Maksimum, °C (°F) 2,8
(37,0)
4,4
(40,0)
8,3
(47,0)
13,9
(57,0)
17,8
(64,0)
20,6
(69,0)
21,7
(71,0)
21,1
(70,0)
18,3
(65,0)
13,9
(57,0)
8,9
(48,0)
5
(41,0)
13,06
(55,5)
Minimum, °C (°F) −6,7
(20,0)
−5,6
(22,0)
−2,2
(28,0)
2,8
(37,0)
7,2
(45,0)
11,1
(52,0)
12,8
(55,0)
12,8
(55,0)
10
(50,0)
4,4
(40,0)
−1,1
(30,0)
−3,9
(25,0)
3,47
(38,3)
Količina kišemm (in) 157
(6,2)
132
(5,2)
157
(6,2)
152
(6,0)
152
(6,0)
152
(6,0)
193
(7,6)
114
(4,5)
147
(5,8)
109
(4,3)
170
(6,7)
191
(7,5)
1,826
(72)
Količina snega, cm (in) 42,2
(16,6)
46
(18,1)
42,7
(16,8)
16,8
(6,6)
2,8
(1,1)
0
(0,0)
0
(0,0)
0
(0,0)
0
(0,0)
4,8
(1,9)
15,5
(6,1)
36,3
(14,3)
207,1
(81,5)
Dani sa kišom 11,0 9,0 11,0 10,0 11,0 12,0 14,0 11,0 8,0 8,0 8,0 10,0 123
Dani sa snegom 7,0 6,0 5,0 2,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,0 5,0 27
Sunčani sati — dnevni prosek 5,0 5,0 7,0 8,0 9,0 9,0 9,0 8,0 7,0 7,0 5,0 4,0 6,9
Sunčano vreme — mesečni procenti 50 45 58 62 64 60 64 62 58 64 50 40 56,4
Izvor: Atlas vremenskih prilika[8]
Klimatski podaci za Nacionalni park Grejt Smoki Mauntins
Mesec Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Year
Prosečan broj dnevnih časova 10.0 11.0 12.0 13.0 14.0 15.0 14.0 13.0 12.0 11.0 10.0 10.0 12.1
Prosečni ultraljubičasti indeks 3 4 6 8 9 10 10 9 8 5 3 2 6.4
Izvor: Atlas vremenskih prilika[8]

Zagađenje zraka[уреди | уреди извор]

Grejt Smoki Mauntins National Park se smatra najzagađenijim nacionalnim parkom prema izveštaju Udruženja za konzervaciju nacionalnih parkova iz 2004. godine. Od 1999 do 2003, u parku je zabeleženo aproksimativno 150 dana sa nezdravim vazduhom, što je ekvivalent od oko jednog meseca nezdravog vazduha godišnje.[9][10] Godine 2013, Državni univerzitet Kolorada je izvestio da je nakon usvajanja Zakona o čistom vazduhu u SAD iz 1970. i naknadne implementacije Programa kisele kiše došlo do „znatnog poboljšanja” kvaliteta vazduha u parku Grejt Smoki Mauntins od 1990 do 2010.[11][12]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ „Listing of acreage as of December 31, 2011”. Land Resource Division, National Park Service. Приступљено 7. 3. 2012. 
  2. ^ „Annual Visitation Highlights”. nps.gov. National Park Service. Архивирано из оригинала 9. 2. 2021. г. Приступљено 8. 7. 2020. 
  3. ^ Riley, Sarah; Lacey, Derek (20. 1. 2022). „Great Smoky Mountains National Park shatters previous annual record by 1.5 million visits”. The Knoxville News-Sentinel. Архивирано из оригинала 31. 3. 2022. г. Приступљено 22. 1. 2022. 
  4. ^ Great Smoky Mountains in United States of America Архивирано 24 јул 2019 на сајту Wayback Machine. protectedplanet.net. United Nations Environment World Conservation Monitoring Centre and the IUCN's World Commission on Protected Areas. Retrieved July 25, 2019.
  5. ^ Great Smoky Mountains National Park na službenim stranicama UNESCO-a Preuzeto 13. rujna 2012.
  6. ^ NPS
  7. ^ Karta UNESCO-vih rezervata biosfere Preuzeto 14. rujna 2012.
  8. ^ а б „Great Smoky Mountains National Park, Tennessee, USA - Monthly weather forecast and Climate data”. Weather Atlas. Приступљено 26. 1. 2019. 
  9. ^ Feanny, Camille (24. 6. 2004). „Smokies top list of most polluted parks”. CNN. Приступљено 28. 12. 2009. 
  10. ^ „New Report Ranks Five Most-Polluted National Parks”. National Parks Conservation Association. 24. 6. 2004. Архивирано из оригинала 25. 7. 2011. г. Приступљено 14. 6. 2010. 
  11. ^ Wenzler, Mark (12. 3. 2013). „New Report: Air Quality in the Smokies Is Headed in the Right Direction · National Parks Conservation Association” (на језику: енглески). Приступљено 5. 7. 2016. 
  12. ^ Dimas, Jennifer (7. 3. 2013). „Reducing Pollution at National Parks: Colorado State University Scientists Demonstrate Significant Improvements in Air Quality, Visibility - News & Information - Colorado State University” (на језику: енглески). Архивирано из оригинала 24. 5. 2013. г. Приступљено 5. 7. 2016. 

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]