Upoređenje standardnog srpskog, hrvatskog, bošnjačkog i crnogorskog jezika

Из Википедије, слободне енциклопедије

ISO kod, glavni svetski autoritet za klasifikaciju jezika, drži srpski, hrvatski i bošnjački (pod imenom bosanski) zasebnim jezicima koji čine jedan makrojezik koji se imenuje srpskohrvatskim. U Crnoj Gori je zvanični jezik crnogorski, koji je u postupku standardizovanja, ali nema svoj ISO kod i drži se delom srpskog jezika.

Istorija[уреди]

Vista-xmag.png За више информација погледајте чланак Srpskohrvatski jezik

Sva četiri standardna jezika osnovana su na štokavskim govorima. Najčešće su kroz istoriju korišćeni nazivi slovinski i ilirski, ili nazivi regionalne orijentacije (slavonski, bosanski, dalmatinski, dubrovački). Zvaničnim jezikom Kraljevine SHS je imenovan srpskohrvatskoslovenački. [1] U vreme NDH zvanični jezik je imenovan isključivo hrvatskim imenom, korišćen je korenski pravopis i htelo se da se jezik što više očisti od tuđica i usvojenica. Zabranjena je upotreba ćirilice. [2] Prvih par godina komunističke Jugoslavije zvaničnim jezicima su imenovani slovenački, hrvatski, srpski i makedonski, da bi Novosadskim dogovorom 10. oktobra 1954. "ustanovljeno" da su hrvatski i srpski jedan jezik sa dva ravnopravna pisma (latiničkim i ćirilićkim) i dva ravnopravna izgovora (ekavskim i (i)jekavskim). Jezik ima da se zove srpskohrvatskim ili hrvatskosrpskim. U socijalističkim republikama BiH, Srbiji i Crnoj Gori jezik je zvanično imenovan srpskohrvatskim, a u Hrvatskoj isprva hrvatskosrpskim. U hrvatskim školskim svedodžbama do 1970./71. zvanično ime nastavnog predmeta glasilo je hrvatskosrpski jezik, a od 1971./72. hrvatski ili srpski jezik. Nakon 1990. dolazi do deferencijacije srpskog i hrvatskog i formiranja bošnjačkog (bosanskog) i crnogorskog standarda. Godine 2008. hrvatski, srpski i bošnjački (bosanski) jezik dobili su zasebne međunarodne ISO kodove. [3]

Dokumentovanje razlika[уреди]

1935. godine izlazi u beogradskom stručnom časopisu "Naš jezik" članak srpskog lingviste Radoslava Boškovića pod imenom "O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika". Autor navodi da bi po njegovoj proceni rečnik razlika između dva jezika mogao da ima tri do četiri hiljade reči. Dve godine kasnije Julije Benešić u svojoj "Gramatici hrvatskoga ili srpskoga jezika" nabrojao je oko 1.300 reči koje koristi jedan jezik/varijanta, a ne koristi drugi. Godine 1940. u izdanju Matice hrvatske u Zagrebu izlazi knjiga "Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika" dr. Petra Guberine i dr. Krune Krstića. Popraćen opširnom diskusijom o hrvatskom standardnom jeziku, ovaj rečnik sadržava oko 4.500 reči. Božidar Vančik u svom tekstu "Otkrića o hrvatskom jeziku" kaže: "Pod uticajem predrasuda da su hrvatski i srpski jedan jezik u svom korenu i da su hrvatska i srpska jezička praksa... nastale pod tuđim jezičkim uticajima i zbog samostalnog stvaranja neologizama na jednoj i na drugoj strani, mnogi neupućeni misle da su rečničke razlike među hrvatskom i srpskom jezičnom upotrebom slučajne, bez ikakve međusobne sveze, a osim toga misle da su te razlike minorne, jer obuhvataju oko 10.000 reči, a kad te rečničke razlike međusobno uporedimo vidimo da one nisu nimalo slučajne nego da su podvrgnute čistim jezičkim zakonima koji obuhvataju oko 85 različitih glasovnih zakona i preko 200 zakona kreiranja reči, a kad reči kojima se hrvatska jezička upotreba razlikuje od srpske uporedimo sa hrvatskim čakavskim i kajkavskim govorima, vidimo da je ogromna većina tih hrvatskih reči čakavsko-kajkavskog porekla, da se dakle ne radi o dve jezičke varijante nego o dva zasebna južnoslovenska jezika". Beogradski gradski pozorišni radnik Jovan Ćirilov 1989. je izdao "Srpsko-hrvatski rečnik varijanti/Hrvatsko-srpski rječnik inačica". Najopširnije delo ove tematike je "Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika" hrvatskog lingviste Vladimira Brodnjaka, izašao 1990-ih. On navodi: "No, zanemarujući novine, u kojima se i inače pojavljuje relativno malen broj reči pa je i broj razlika manji nego u književnim delima, možemo da kažemo da su razlike između srpskog i hrvatskog leksika između 11,5% do 16%, pri čemu razlike u vezi sa refleksom jata obuhvataju oko 5%. Samo u retkih (uglavnom starijih) pisaca te razlike dosežu i 20%, ali pri tome valja da se kaže da je tu počesto reč o pravim arhaizmima, koji su doduše navedeni u ovom rečniku, ali se u savremenih pisaca sasvim retko javljaju".

Razlike[уреди]

Ortografija i ortoepija[уреди]

Hrvatski standardni jezik koristi isključivo latinicu Ljudevita Gaja, a srpski i bošnjački (bosanski) koriste ravnopravno i nju i ćirilicu Vuka Karadžića. Crnogorski standardni jezik ima dva slova više u svojoj latinici i ćirilici.

latinica ћирилица
A a А а
B b Б б
C c Ц ц
Č č Ч ч
Ć ć Ћ ћ
D d Д д
Dž dž Џ џ
Đ đ Ђ ђ
E e Е е
F f Ф ф
G g Г г
H h Х х
I i И и
J j Ј ј
K k К к
L l Л л
Lj lj Љ љ
M m М м
N n Н н
Nj nj Њ њ
O o О о
P p П п
R r Р р
S s С с
Š š Ш ш
T t Т т
U u У у
V v В в
Z z З з
Ž ž Ж ж

Hrvatski, bošnjački (bosanski) i crnogorski standard isključivo su (i)jekavski, dok srpski ravnopravno upotrebljava ekavski i (i)jekavski izgovor. Ikavski izgovor nepravilan je za književnu upotrebu u sva četiri standarda.

preteča ekavski ikavski ijekavski ijekavska pravila
*lěp lep lip lijep dugo ěije
*vrěme vreme vrime vrijeme
*věra vera vira vjera kratko ěje
*děvojka devojka divojka djevojka
*trěbati trebati tribat(i) trebati kratko ěe
*grějati grejati grijati grijati kratko ěi
*selo selo selo selo e u korenu, ne ě

Hrvatski standard ima propisanu ortoepiju, dok ostali standardi nemaju. Srpski standard zbog ćirilićkog pisma drugačije provodi transkripciju i transliteraciju stranih imena. Tako se imena gradova i ljudi iz govornih područja jezika pisanih latinicom na srpskom i crnogorskom pišu fonetski (kako se izgovaraju), a na hrvatskom i bošnjačkom (bosanskom) onako kako se pišu u originalnom obliku.

Infinitiv se drugačije piše.

  • hrvatski, bošnjački (bosanski): Uradit ću to.
  • srpski, crnogorski: Урадићу то./Uradit ću to.

Fonetika[уреди]

Reč Hrvatski Srpski Engleski
Opposition -u/e burza berza stock exchange
porculan porcelan porcelain
Opposition -u/i tanjur tanjir plate
Opposition -l/-o after o sol so salt
vol vo ox
kolčić kočić stick
Srpski standard često izostavlja slovo H: čahura čaura cartridge
hrvač rvač wrestler
hrđa rđa rust

Morfologija[уреди]

Poneke reči imaju slovo h u hrvatskom i bošnjačkom (bosanskom), a v u srpskom.

Engleski Srpski Hrvatski i bošnjački
tobacco duvan duhan
to cook kuvati kuhati
dry suvo suho
deaf gluvo gluho

U bošnjačkom (bosanskom) jeziku često se javlja slovo h u rečima u kojima ga u hrvatskom i srpskom nema.

Engleski Bošnjački Hrvatski Srpski
easy lahko lako lako
soft mehko meko meko
coffee kahva kava kafa

Slede još neki primeri različite morfologije.

Engleski Bošnjački Hrvatski Srpski Crnogorski
point tačka točka tačka tačka
correct tačno točno tačno tačno
municipality općina općina opština opština
priest svećenik svećenik sveštenik svještenik
male student student student student student
female student studentica studentica studentkinja studentkinja
studentica
male professor profesor profesor profesor profesor
female professor profesorica profesorica profesorka profesorka
profesorica
scientist naučnik znanstvenik naučnik naučnik
translator prevodilac prevoditelj prevodilac prevodioc
reader čitalac čitatelj čitalac čitaoc
diver ronilac ronilac ronilac ronioc
thinker mislilac mislilac mislilac mislioc
Međutim:
assembly skupština skupština skupština skupština
male president predsjednik predsjednik predsednik predśednik
female president predsjednica predsjednica predsednica predśednica
male Black crnac crnac crnac crnac
female Black crnkinja crnkinja crnkinja crnkinja
teacher učitelj učitelj učitelj učitelj

Pisanje internacionalizama[уреди]

Često su prevodi internacionalizama različiti.

Engleski Bošnjački Hrvatski Srpski
to organize organizirati
organizovati
organizirati organizovati
to construct konstruirati
konstruisati
konstruirati konstruisati
Međutim:
to analyse analizirati analizirati analizirati

Moderni internacionalizmi uglavnom su ušli u hrvatski i bošnjački (bosanski) jezik preko grčkog i italijanskog, a u srpski i crnogorski preko francuskog i ruskog. Stoga se često javljaju razlike u lokalizaciji. Reči iz grčkog često su došle u srpski direktno, a u hrvatski preko latinskog jezika. Postoji nešto razlika u geografskoj terminologiji.

Engleski Bošnjački Hrvatski Srpski Beleška
Bethlehem Betlehem Betlehem Vitlejem Iz latinskog u hrvatski, iz grčkog u srpski
Athens Atina Atena Atina
Europe Evropa Europa Evropa
Cyprus Kipar Cipar Kipar
chlorine hlor klor hlor
impedance impedanca impedanca impedansa Iz latinskog u hrvatski, iz francuskog u srpski
Međutim:
license licenca licenca licenca Iz latinskog u sve
tendency tendencija tendencija tendencija

Javljaju se razlike u rodu nekih imenica.

Engleski Srpski Hrvatski
minute (n.) minut/minuta minuta
second (n.) sekund/sekunda sekunda
Međutim:
planet planeta planet
comet kometa komet
territory teritorija teritorij
mystery misterija misterij

Upitne zamenice[уреди]

Engleski Srpski i bošnjački Hrvatski i crnogorski
What did he say? Šta je rekao? Što je rekao?
Ask him what he said. Pitaj ga šta je rekao. Pitaj ga što je rekao.
What he said was a lie. To što je rekao je laž. To što je rekao je laž.
Engleski Srpski i bošnjački Hrvatski i crnogorski
What did he say? Šta je rekao? Što je rekao?
Ask him what he said. Pitaj ga šta je rekao. Pitaj ga što je rekao.
What he said was a lie. To što je rekao je laž. To što je rekao je laž.
Engleski Bošnjački i (i)jekavski srpski Hrvatski Crnogorski
Where will you be? Gdje ćeš biti? Gdje ćeš biti? Đe ćeš biti?
Where will you go? Gdje ćeš ići??
(Kuda ćeš ići?)
Kamo ćeš ići? Đe ćeš ići?
Which way will you go? Kuda ćeš ići? Kuda ćeš ići? Kuda ćeš ići?

Sintaksa[уреди]

Za hrvatski jezik je karakteristično češće korišćenje infinitiva, a za srpski kreacije da+prezent.

  • hrvatski: Ja ću to učiniti. Ja hoću to učiniti.
  • srpski: Ja ću to da učinim. Ja hoću to da učinim.

Razlike postoje i u upitnom obliku.

  • hrvatski: Je li moguće? Voliš li me?
  • srpski: Da li je moguće? Da li me voliš?

Dobar je primer glagol trebati.

  • hrvatski: Petar treba novac. Ne trebaš me. Trebam raditi.
  • srpski: Petru treba novac. Ne trebam ti. Trebam da radim.

Rečnik[уреди]

Hrvatski nastoji da upotrebljava što manje usvojenica i tuđica. Tako zadržava slovenske izraze za mesece.

Engleski Hrvatski Srpski Bošnjački
January siječanj januar januar
February veljača februar februar
March ožujak mart mart
April travanj april april
May svibanj maj maj
June lipanj jun juni
July srpanj jul juli
August kolovoz avgust august
September rujan septembar septembar
October listopad oktobar oktobar
November studeni novembar novembar
December prosinac decembar decembar

Hrvatski za razliku od ostalih standarda ima izrazite purističke tendencije.

Engleski Srpski Hrvatski Bošnjački Crnogorski
one thousand hiljada tisuća hiljada (preferred)
tisuća (allowed)
hiljada
factory fabrika tvornica fabrika
tvornica
fabrika
rice pirinač riža riža oriz
riža
carrot šargarepa mrkva mrkva šargarepa
mrkva
trousers pantalone hlače hlače
pantalone
pantalone
music muzika glazba muzika muzika
library biblioteka knjižnica biblioteka biblioteka
bread hleb kruh hljeb/kruh hljeb
millennium milenijum tisućljeće milenij milenijum
spinach spanać špinat špinat spanać
football fudbal nogomet fudbal
nogomet1
fudbal
nogomet
train voz vlak voz voz
wave talas val talas
val
val
talas
person lice
osoba
osoba lice
osoba
osoba
lice
uncivil nevaspitan neodgojen neodgojen nevaspitan
one's own sopstveno
vlastito
osobno
vlastito
vlastito
sopstveno
vlastito
sopstveno
road put
drum
cesta
put
put
cesta
put
cesta
road toll drumarina
putarina
cestarina putarina putarina
Međutim:
dad tata tata tata
babo
tata
tajo
tomato paradajz rajčica paradajz paradajz
Engleski Srpski Hrvatski Bošnjački
to accept prihvatati prihvaćati prihvatati/prihvaćati
happy, lucky srećan
sretan
sretan sretan
to comprehend shvatati shvaćati shvatati/shvaćati
Međutim:
to catch hvatati hvatati
loviti
hvatati

Slede primeri sasvim različitih rečenica na srpskom i hrvatskom.

Srpski

  • 1. U pogledu izduvnih gasova i zagađivanja vazduha u Jerusalimu, treba da se preduzmu mere bezbednosti.
  • 2. Bela so za kuvanje je hemijsko jedinjenje natrijuma i hlora.
  • 3. Voz sa železničke stanice krenuće tačno u deset časova.
  • 4. Svetskо prvenstvo u fudbalu 2010. [dve hiljade i desete] osvojila je Španija pobedivši u finalu Holandiju golom Inijeste u 116. minutu utakmice.
  • 5. Dok kuvamo supu, dodaćemo šargarepu i mirođiju.

Hrvatski

  • 1. Glede ispušnih plinova i onečišćivanja jeruzalemskog zraka, treba poduzeti sigurnosne mjere.
  • 2. Bijela kuhinjska sol kemijski je spoj natrija i klora.
  • 3. Vlak sa željezničkog kolodvora krenut će točno u deset sati.
  • 4. Svjetsko nogometno prvenstvo 2010. [dvije tisuće i desete] osvojila je Španjolska pobijedivši u završnici Nizozemsku 1:0 Iniestinim pogotkom u 116. minuti utakmice.
  • 5. Dok kuhamo juhu, dodat ćemo mrkvu i kopar.

Референце[уреди]

  1. ^ www.arhivyu.gov.rs, "Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 28. jun 1921 (Vidovdanski ustav)", pristupljeno 24. jula 2013.
  2. ^ www.hrvatskiplus.org, "Standardizacijski procesi u 20. stoljeću", pristupljeno 24. jula 2013.
  3. ^ hrv.nsk.hr, "MEĐUNARODNO PRIZNANJE HRVATSKOG JEZIKA", pristupljeno 24. jula 2013.