Википедија:Objasnite žargon

Sadržaj u člancima na Vikipediji treba da bude napisan što je više moguće za najširi moguću opsjeg čitalaca. Kada ga koristite, objasnite žargon. Imajte u vidu da osoba koja čita vaš članak ne mora da bude neko ko je obrazovan ili verziran u vašoj oblasti, pa možda neće razumjeti izraze specifične za tu oblast.

Viki format vam omogućava da to uradite mnogo jednostavnije nego kad koristite papir. Možete prosto da žargonske izraze postavite kao veze ka člancima koji ih objašnjavaju; potom možete da povezujete ka istom objašnjenju sa više mjesta. Cilj je hiper-povezati sve žargonske izraze ka objašnjenima, pa onda povezati sav žargon koji objašnjava to, sve dok ne dođete do izraza koje bi trebalo da razumiju i ljudi kojima tema nije bliska.

Kada dodajete sadržaj i kreirate nove članke, važan je enciklopedijski stil sa formalnim tonom. Umjesto esejističkog, argumentovanog ili tvrdoglavog pisanja, članci na Vikipediji treba da imaju direktan, stil samo činjenica. Trebalo bi učiniti svaki razuman pokušaj da se osigura da materijal bude predstavljen na najšire moguće razumljiv način. Ako je članak napisan na visoko tehnički način, ali materijal dozvoljava razumljivije objašnjenje, onda se urednici ohrabruju da ga preurede ili ponovo napišu.

Publika

Vikipedija ima raznoliku publiku koja se može ocijeniti na tri načina:

• O poznavanju predmeta.
  • „Opšti čitalac“, nema napredno znanje u oblasti teme, uglavnom nije upoznat sa samom temom, a možda čak i nije siguran šta je tema.
  • „Čitalac sa znanjem“, ima znanje iz oblasti teme, ali želi da uči o samoj temi.
  • „Stručni čitalac“, poznaje temu, ali želi da sazna više ili da se podsjeti na neku činjenicu ili je radoznao o pokrivenosti Vikipedije.

• O sposobnosti čitanja. Različiti besplatni alati na internetu mogu automatski da ocjenjuju čitljivost teksta ili ističu složene strukture rečenica, kao što je http://www.hemingwayapp.com/}- (automatski indeks čitljivosti) ili https://www.readabilityofwikipedia.com/score}- (lakoća čitljivosti po metodi Fleš Kinkajd).

• Po motivaciji za učenje o temi.

Visoko obrazovan, obrazovan, motivisan čitalac može komotno da pročita članak od 5000 riječi do kraja. Drugi čitalac može da se muči sa glavnim odjeljkom i pogleda slike. Dobar članak će zainteresovati sve čitaoce i omogućiti im da nauče o toj temi onoliko koliko su u mogućnosti i motivisani da urade. Članak može da razočara jer je napisan znatno iznad čitalačke sposobnosti čitaoca, jer pogrešno pretpostavlja da je čitalac upoznat sa temom ili poljem ili zato što pokriva temu na previše osnovnom nivou ili nije sveobuhvatan.

Iako član bilo koje grupe publike može da naleti na članak i odluči da ga pročita (na primjer, klikom na slučajnu stranicu), neke teme prirodno privlače ograničeniju publiku. Tema koja zahtijeva mnogo godina specijalističkog obrazovanja ili obuke prije nego što se o njoj proučava ili o kojoj se raspravlja, generalno će vjerovatno imati ograničeniju publiku. Na prjimer, tema iz napredne matematike, specijalističkog prava ili industrijskog inženjerstva može da sadrži materijal koji samo dobro upućeni čitaoci mogu da cijene ili čak razumiju. S druge strane, mnogi predmeti koji se izučavaju na akademski naprednom nivou ostaju od interesa za širu publiku. Na primjer, Sunce je od interesa za više čitalaca od samo astronoma, a Alchajmerova bolest će zanimati više čitalaca od samo ljekara.

Većina članaka na Vikipediji može da bude napisana tako da bude potpuno razumljiva širokom spektru čitalaca sa prosječnom sposobnošću čitanja i motivacijom. Neki članci su sami po sebi tehničke prirode, a neki članci imaju tehničke odjeljke ili aspekte. Mnogi od njih se takođe mogu napisati tako da budu razumljivi širokoj publici. Neke teme su suštinski složene ili zahtijevaju mnogo prethodnog znanja stečenog kroz specijalizovano obrazovanje ili obuku. Nerazumno je očekivati da sveobuhvatan članak o takvim temama bude razumljiv svim čitaocima. I dalje treba uložiti napore da članak bude razumljiv što većem broju, sa posebnim naglaskom na glavni dio. Članak treba da bude napisan na jednostavnom srpskom jeziku koji nestručnjaci mogu pravilno da razumiju.

Pomoć tehničkog sadržaja

Vikipedija nastoji da bude ozbiljan referentni resurs, a visoko tehnička tema i dalje pripada nekim Vikipedijinim člancima. Povećanje razumljivosti tehničkog sadržaja trebalo bi da bude poboljšanje članka u korist manje upućenih čitalaca, ali to treba učiniti bez smanjenja vrijednosti za čitaoce sa više tehničkog iskustva.

Učiniti članke razumljivijim ne znači nužno da treba ukloniti detaljan tehnički sadržaj. Na primjer, očekuje se da članak u enciklopediji o hemijskom jedinjenju uključuje svojstva tog jedinjenja, čak i ako su neka od tih svojstava nejasna široj publici. Ali često sumiranje visoko tehničkih detalja može poboljšati čitljivost teksta i za opšte čitaoce i za stručnjake. Na primjer, malo je vjerovatno da će dugačak matematički dokaz nekog rezultata pročitati ni opšti čitalac ni stručnjak, ali kratak sažetak dokaza i njegovih najvažnijih tačaka mogu da prenesu smisao opštem čitaocu bez smanjenja korisnosti stručnom čitaocu. Kada pokušavate da odlučite koju količinu tehničkih detalja je prikladno uključiti, može biti od pomoći poređenje sa standardnim referentnim radom u određenoj tehničkoj oblasti kojoj predmet članka pripada.

Glavni odjeljak

Naročito je važno da prvi odeljak („glavni“ dio, iznad sadržaja) bude razumljiv širokoj čitalačkoj publici. Čitaoci moraju da znaju o čemu se radi u članku i da li čitaju tačan članak, čak i ako već ne poznaju temu detaljno. Oni koji traže samo sažetak ili opštu definiciju mogu prestati da čitaju na kraju uvodnog teksta. Razumljiv trag ohrabruje čitaoce da nastave da čitaju sadržaj članka.

Iz tih razloga, glavni odjeljak bi trebalo da pruži razumljiv pregled članka. Iako je namjera da se na neki način pomenu svi ključni aspekti teme, pristupačnost se može poboljšati samo sumiranjem teme u glavnom dijelu i stavljanjem tehničkih detalja u sadržaj članka. Glavni odjeljak treba da pojasni opštem čitaocu oblast proučavanja teme, mjesto koje tema zauzima u svom polju proučavanja, za šta je (ako je uopšte bilo šta) tema dobra i šta prvo treba naučiti da bi se razumio članak.

Glavni odjeljak ne bi trebalo da pretpostavlja da je čitalac dobro upoznat sa temom članka. Terminologija u glavnom odjeljku treba da bude razumljiva na uvid opštim čitaocima kad god se to može uraditi na način koji i dalje adekvatno rezimira članak i ne bi trebalo da zavisi od veze do drugog članka. Svaka veza ka drugom članku treba da bude dodatak za pružanje više informacija, a poželjno je da ne bude potrebna za razumijevanje teksta na početku. Za visoko specijalizovane teme za koje je teško dati pregled u smislu sa kojima će opšta publika biti upoznata, možda bi bilo razumno pretpostaviti neko osnovno znanje koje vodi uz povezivanje sa preduslovima potrebnim za razumijevanje.

Pravila palca

Izraz „pravilo palca“ se odnosi na približan metod da se nešto uradi, zasnovan na praktičnom iskustvu, a ne na teoriji. Prema njemu, postoji nekoliko ideja za bavljenje umjereno ili visoko tehničkim temama:

Stavite najmanje nejasne djelove članka ispred

Savršeno je u redu da kasniji odjeljci budu više tehnički, ako je potrebno. Čitaoci koje detalji ne zanimaju, jednostavno će u jednom trenutku prestati da čitaju, zbog čega materijal koji ih zanima treba da bude na prvom mjestu. Povezani djelovi članka bi idealno trebalo da počnu na sličnom tehničkom nivou, tako da ako prvi, lakši pasus članka povezuje sa odjeljkom u sredini članka, prvi dio odjeljka koji je povezan sa njim takođe treba da bude razumljiv. Čak i tehnički djelovi se često mogu poboljšati sumiranjem glavnih ideja u prvom paragrafu prije nego što se uđe u detalje.

Izbjegavajte kružna objašnjenja: nemojte definisati A u terminima B, a B u terminima A. Provjerite da biste bili sigurni da se tehnički termini ne koriste prije nego što su definisani.

Napiši jedan nivo niže

Opšta tehnika za povećanje pristupačnosti je da se uzme u obzir tipičan nivo na kojem se tema proučava (na primjer, srednje, preddiplomsko ili postdiplomsko) i napišite članak za čitaoce koji su na prethodnom nivou. Tako članci o temama preddiplomskih studija mogu biti usmjereni na čitaoce sa srednjoškolskim obrazovanjem, a članci o temama na postdiplomskim studijama mogu biti usmjereni na čitaoce sa nekim preddiplomskim obrazovanjem. Glavni odjeljak bi trebalo da bude posebno razumljiv, ali savjet da se piše jedan nivo niže može se primijeniti na cijeli članak, povećavajući opštu pristupačnost. Pisanje jednog nivoa niže takođe podržava cilj da se obezbijedi tercijarni izvor o toj temi, koji čitaoci mogu da koriste prije nego što počnu da čitaju druge izvore o tome.

Dodajte konkretan primjer

Mnogi tehnički članci nisu razumljivi (i više zbunjuju čak i stručne čitaoce) samo zato što su apstraktni. Konkretan primjer može pomoći mnogim čitaocima da stave apstraktni sadržaj u kontekst. Ponekad kontrastni primjer (kontraprimjer) takođe može da bude od pomoći. Na primjer, iz članka glagol:

Glagol, od latinskog verbum što znači „riječ“, je riječ (vrsta riječi) koji u sintaksi prenosi radnju (donesi, čitaj, hodaj, trči, uči), pojavu (dogodi, postani) ili stanje postojanja (biti, postojati, stajati).

Primjeri i dalje moraju da ispunjavaju isti zahtjev bez originalnog istraživanja kojem podliježe drugi sadržaj.

Objasni formule

Kada je to moguće, čak i za stručnjake može biti od pomoći da na srpskom objasni zašto formula ima određene karakteristike ili je napisana na određeni način. Objašnjenje „značenja“ formule pomaže čitaocima da prate. U najmanju ruku, uvjerite se da su sve varijable u formuli definisane u članku ili da imate veze do članaka koji ih objašnjavaju.

Dodajte sliku

Vizuelni prikazi omogućavaju mnogim ljudima da uče efikasnije i omogućavaju da se tehnički koncepti prenesu na sažetiji i jasniji način. Dijagrami treba da budu povezani sa simboličkim ili verbalnim opisima gdje je to prikladno. Neki šabloni koji bi mogli da budu korisni:

• {{Location map}}: za preklapanje jedne slike-simbola + oznaka na mapu/sliku;
• {{Location map many}}: za preklapanje mnogih simbola slika + oznaka na mapu/sliku (do 9 markera);
• {{Superimpose}}: za preklapanje na sliku bez ivica, kao što su otvoreni dijagrami.

Izbjegavajte pretjerano tehnički jezik

• Razborno koristite žargon i akronime. Objasnite tehničke termine i proširite akronime kada se prvi put koriste. Pored toga, možda ćete razmotriti da ih nakon toga koristite manje ili da ih uopšte ne koristite. Naročito ako postoji mnogo novih termina koji se uvode odjednom, zamjena poznatije riječi na srpskom može pomoći u smanjenju konfuzije (sve dok se ne žrtvuje tačnost).

• Ako se ne izgubi preciznost, koristite uobičajene termine umjesto tehničkih izraza. Zamijenite tehničke termine uobičajenim terminima tamo gdje su potpuno ekvivalentni.

• Razmotrite uvođenje rečenica sa objašnjenjima sa upozorenjima. Kada je dato manje potpuno ili precizno objašnjenje da bi se poboljšala jasnoća, uvodite ga frazom kao što je "Generalno..." ili "Sa nekim izuzecima..." tako da čitalac zna da se iza objašnjenja krije više složenosti. Pratite kratku rečenicu sa objašnjenjem sa više detalja ili uključite odjeljak „jake definicije“ kako bi članak u cjelini bio potpun i precizan.

• Uklonite duge nizove pridjeva, posebno tehničkih pridjeva.

• Koristite kratke rečenice kada je moguće. Razumijevanje se dramatično smanjuje kada dužina rečenice prelazi 12 riječi. Međutim, korišćenje previše kratkih rečenica u nizu postaje monotono; mijenjajte dužinu rečenice da biste održali interesovanje čitalaca.

• Koristite više glagola da poboljšate čitljivost. mnoge tehničke pridjeve možete zamijeniti glagolima.

• Koristite jezik sličan onom koji biste koristili u razgovoru. Mnogi ljudi koriste više tehnički jezik kada pišu članke i govore na konferencijama, ali pokušavaju da koriste razumljivije izraze u razgovoru.

• Koristite analogije da opišete temu u svakodnevnim terminima. Izbjegavajte daleke analogije. Najbolje analogije mogu napraviti svu razliku između nerazumijevanja i potpunog razumijevanja. Međutim, Vikipedija nije udžbenik, tako da analogije treba da budu napisane na enciklopedijski način i da se pripisuje pouzdanim izvorima. Opsježna objašnjenja bez specifičnog izvora mogu predstavljati izvorno istraživanje ili izvorno istraživanje sintezom.

Nemojte previše pojednostavljivati

Važno je ne pojednostavljivati materijal u nastojanju da ga učinite razumljivijim. Enciklopedijski članci ne bi trebalo da „pričaju laži djeci“ u smislu da čitaocima daju lak put do osjećaja da razumiju nešto kada ne razumiju.

Označavanje članaka koji su previše tehnički

Trebalo bi koristiti određene šablone za označavanje članaka koji ne ispunjavaju dogovorene standarde razumljivosti.

Za članke koji nisu dovoljno razumljivi, tehnički šablon treba umetnuti na vrh odgovarajuće stranice za diskusiju. „Trebalo bi da stavite objašnjenje na stranicu za razgovor sa komentarima zašto smatrate da je previše tehničko ili predlozima za poboljšanje“. Šabloni dodati bez objašnjenja će vjerovatno biti ili ignorisani ili uklonjeni.

Ovu oznaku treba koristiti samo na člancima za koje smatrate da bi ih neko mogao poboljšati prema gore navedenim smernicama.

"Uvod u..." članak

Za teme koje su neizbježno tehničke, ali u isto vrijeme od značajnog interesa za netehničke čitaoce, jedno rješenje može biti poseban uvodni članak, kao na primjer „Uvod u viruse“, gdje bi se objasnile mnoge tehničke stvari o samim virusima, bez pretrpavanja glavnog članka o virusima.

U skladu sa duhom Vikipedijine politike šta Vikipedija nije, smjernice o uvodnom odjeljku i smjernica o račvanju sadržaja, broj zasebnih uvodnih članaka treba zadržati na minimum. Prije nego što započnete zaseban članak, potrudite se da budu ispunjeni određeni uslovi:

• Da se prema savjetima datim u prethodnim odjeljcima članak ne može učiniti dovoljno razumljivim u cjelini bez potrebe za posebnim uvodom;

• Da s obzirom na stepen opšteg interesovanja za predmetnu temu dobro napisan trag nije dovoljan.

Spoljašnje veze

• „Topic: Writing for the Web”. Nielsen Norman Group. 
  • Jakob Nielsen (1. 10. 1997). „How Users Read on the Web”. 
  • Hoa Loranger and Kate Meyer (23. 4. 2017). „Writing Digital Copy for Domain Experts”. 
  • Hoa Loranger (8. 10. 2017). „Plain Language Is for Everyone, Even Experts”. 
• „15”. Writing Web Content (PDF). Research-Based Web Design & Usability Guidelines. U.S. Department of Health & Human Services. 15. 8. 2006. ISBN 0-16-076270-7. 
• „Plain Language Action and Information Network”. U.S. Federal Government. 
• „Guidelines for preparing patient education handouts”. Center for Professional Practice of Nursing. UC Davis. Arhivirano iz originala 12. 7. 2013. g.