Glavna strana
Opština Batočina
Opština Batočina je opština u Šumadijskom okrugu u centralnom delu Republike Srbije. Po podacima iz 2004. opština zauzima površinu od 136 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 10474 ha, a na šumsku 27348 ha), po čemu zauzima šesto mesto u okrugu.
Centar opštine je naselje Batočina. Opština Batočina se sastoji od 11 naselja. Po podacima iz 2002. godine u opštini je živelo 12220 stanovnika. Po podacima iz 2004. prirodni priraštaj je iznosio -7,1‰, a broj zaposlenih u opštini iznosi 2095 ljudi. U opštini se nalazi 11 osnovnih i 2 srednje škole.
Teritorija batočinske opštine se nalazi u središnjem delu Srbije. Ona je smeštena u istočnom predelu Šumadije i zahvata uglavnom slivno područje donjeg toka Lepenice sa delom krajnje jugozapadne strane Donjovelikomoravske kotline.
Varošica Batočina je administrativno središte opštine, nalazi se u severnom delu opštinske teritorije. Veći deo naselja smešten je na levoj obali Lepenice. Na levoj strani Lepenice su osam krajeva Batočine, a na desnoj tri.
BMW
BMW AG (IPA: /ˈbeːˈʔɛmˈveː/; izvorno inicijalizam za nem. Bayerische Motoren Werke Aktiengesellschaft) nemačka je multinacionalna kompanija koja trenutno proizvodi luksuzne automobile i motocikle, a takođe je proizvodila i avionske motore do 1945. godine.
Kompanija je osnovana 1916. godine i sedište joj je u Minhenu (Bavarska). BMW proizvodi motorna vozila u Nemačkoj, Brazilu, Kini, Indiji, Južnoj Africi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama. Godine 2015, BMW je bio dvanaesti najveći proizvođač motornih vozila na svetu — sa 2.279.503 proizvedena automobila. Porodica Kvant je dugogodišnji vlasnik deonica kompanija, a veći ostatak deonica je fri-flout.
Automobili se prodaju pod brendovima BMW (uz podbrendove BMW M za performans modele i BMW i za plagin električna auta), Mini i Rols-Rojs. Motocikli su na tržištu pod brendom BMW Motorrad.
Kompanija ima značajnog udela u istoriji motosportova, pogotovo tjuring auto trka, Formule 1, sportskih trka i trke Isle of Man TT.
Izabrana slika
Zgrada fabrike Prva petoletka i ulazna kapija. Fabrika je počela sa radom 23. marta 1949. godine u sklopu Prvog petogodišnjeg plana u Jugoslaviji sa ciljem da se ubrza posleratna obnova i industrijalizacija zemlje. |
Vesti
- 18. april — Osnovana je Superliga Evrope u fudbalu od strane 12 najbogatijih evropskih klubova.
- 16. april — Raul Kastro (na slici) se povukao sa mesta prvog sekretara Komunističke partije Kube.
- 13. april — Odbojkašice Uba prvi put su osvojile titulu prvaka Srbije.
- 11. april — Giljermo Laso je pobednik drugog kruga izbora za predsednika Ekvadora.
- 11. april — Odbojkaši Vojvodine peti put u nizu su osvojili titulu prvaka Srbije.
- 10. april — Sedam osoba poginulo je u zemljotresu magnitude 5,9 stepeni koji je pogodio indonežansku provinciju Istočna Java.
- 9. april — Bugarska Centralna izborna komisija objavila konačne rezultate parlamentarnih izbora u Bugarskoj, a najviše glasova je osvojila stranka GERB.
- 2. april — Napadač i jedan policajac poginuli su u incidentu kod Kapitol hila u Vašingtonu.
20. april
- 1653 — Vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel je raspustio Krnji parlament.
- 1657 — U Englesko-španskom ratu engleska flota, pod komandom admirala Roberta Blejka, napala i potopila svih 16 španskih ratnih brodova u luci Santa Kruz na Tenerifima, a potom razorila grad.
- 1775 — Počela je opsada Bostona nakon bitaka kod Leksingtona i Konkorda u Američkom ratu za nezavisnost.
- 1972 — Američki svemirski brod „Apolo 16“ se spustio na Mesec.
- 1978 — Sovjetski avioni su oborili južnokorejski avion nakon što je neovlašćeno ušao u sovjetski vazdušni prostor.
- 1999 — Dvojica tinejdžera iz Kolorada su pucali na svoje nastavnike i drugove u srednjoj školi Kolumbajn, ubivši pritom 12 učenika i jednog nastavnika, a zatim i sebe.
- 2010 — Nakon eksplozije na naftnoj platformi Dipvoter horajzon (na slici) u Meksičkom zalivu počelo je isticanje nafte u more, što je najveća ekološka katastrofa u istoriji SAD.
Da li ste znali
- ... da su Osmanlije deo Kalemegdana (na slici) kod Rimskog bunara zvali Fićir bajir, u prevodu Breg za razmišljanje?
- ... da je najkraći rat u istoriji vođen 1896. godine između Britanske imperije i Zanzibara, a trajao je 38 minuta?
- ... da se konj kojeg je Kaligula proglasio za senatora zvao Incitat (brzonogi)?
- ... da se prvi strip zvao Žuti klinac?
- ... da se kamilje mleko ne može zgrušati?
- ... da se u tunelima Petrovaradinske tvrđave nalazi templarski krst?
Vikipedija
Vikipedija je enciklopedijski projekat slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću vikisoftvera. Članke na njoj može menjati svako s pristupom internetu.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. januara 2001, dok je izdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine. Trenutno Vikipedija ima više od 56,2 miliona članaka na 309 jezika, od kojih je preko 645.000 na srpskom.
Doprinosi
Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovati pravila i smernice koje je usvojila zajednica.
Postoje stranice pomoći u kojima je objašnjeno kako se izrađuju novi ili uređuju postojeći članci, kako se otpremaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete da zatražite pomoć.
Zajednica
Do sada su na Vikipediji na srpskom jeziku 283.604 korisnika otvorila nalog, a od toga je 977 aktivno. Svi urednici su volonteri koji udružuju napore u okviru različitih tematskih celina. Posetite Radionicu i saznajte kako i vi možete pomoći.
Diskusije i komentari o sadržaju članaka su dobrodošli. Stranice za razgovor koriste se za razmenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci poboljšali i upotpunili.
Vikipedijom rukovodi Zadužbina Vikimedija, nekomercijalna organizacija koja upravlja i nizom drugih projekata:
Vikirečnik slobodni rečnik
Vikicitat slobodni citati
Vikiknjige slobodni udžbenici
Vikizvornik slobodna biblioteka
Vikinovosti slobodne vesti
Vikiverzitet slobodni materijali za učenje
Vikivrste direktorijum vrsta
Medijaviki razvoj viki softvera
Vikipodaci slobodna baza znanja
Vikiostava slobodno skladište medija
Vikiputovanje slobodni vodič za putovanja
Metaviki koordinacija zajednice i dokumentacija