Čajevke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Čajevke
Camellia sinensis, biljka iz koje se pravi poznati kineski čaj
Naučna klasifikacija e
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Asterids
Red: Ericales
Porodica: Theaceae
D. Don
Rodovi

Vidi tekst

Sinonimi

Camelliaceae[1]

Čajevke (Theaceae), biljna porodica drveća i grmlja iz reda vresolikih koja je ime dobila ime po rodu Thea kojem danas ne pripada ni jedna priznata vrsta. U petnaest rodova postoji 370 priznatih vrsta[2], koje su rasprostranjene pretežno po jugoistočnoj Aziji i Maleziji. Tri roda ove porodice raširene su po jugoistoku Sjedinjenih država, Franklinia (tamošnji endem), Gordonia i Stewartia. Family Ternstroemiaceae je uvrštena u Theaceae;[3][4] mada, APG III sistem iz 2009 klasifikuje taj rodu u Pentaphylacaceae.[5]

Poznati kineski čaj priprema se iz zimzelenih listova grma vrste Camellia sinensis, dok se takođe poznati indijski čaj priprema od njegove podvrste Camellia sinensis var. assamica, i tamo ga poznaju pod imenom cha ili chai. Camellia sinensis var. sinensis je sinonim za C. sinensis od koga se proizvodi kineski čaj.

Porodične osobine[uredi | uredi izvor]

Biljke ove porodice karakterišu jednostavni listovi koji su naizmenično spiralni do distihi, nazubljeni i obično sjajni. Većina rodova ima zimzeleno lišće, ali Stewartia i Franklinia su listopadne. Nazubljene ivice su generalno povezane sa karakterističnim zubom lista teoida, koji je krunisan žlezdastim, listopadnim vrhom.[6] Cvetovi u ovoj porodici su obično ružičasti ili beli, veliki i upadljivi, često sa jakim mirisom.[7] Čašica se sastoji od pet ili više manjih čašica, koje su često zadržane u plodonosnoj fazi, a venčić je peterostruk, retko brojan. Biljke u Theaceae su multistaminate, obično sa 20-100+ prašnika, slobodnih ili priraslih bazi venčića, a takođe su karakteristične zbog prisustva pseudopolena. Pseudopolen se proizvodi iz vezivnih ćelija i ima rebrasta ili kružna zadebljanja. Jajnik je često dlakav i postepeno se sužava u žig, koji može biti razgranat ili rascepljen. Plodišta su obično suprotna od latica, ili sepala u slučaju kamelije. Plodovi su lokulicidne kapsule, neispadljivi plodovi bobičastog oblika ili ponekad nalik na jabuke. Seme je malo i ponekad krilato, ili u nekim rodovima prekriveno mesnatim tkivom ili beskrilno i golo.[4][6]

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz marta 2017. godine, Websajt o filogeniji angiosperma prihvata sledeće rodove:[8]

  1. Apterosperma Hung T.Chang[9]
  2. Archboldiodendron Kobuski
  3. Balthasaria Verdc.
  4. Camellia L.[10][11]
  5. Euryodendron Hung T.Chang
  6. Franklinia W.Bartram ex Marshall[12][13]
  7. Gordonia Ellis
  8. Polyspora Sweet
  9. Pyrenaria Blume
  10. Schima Reinw. ex Blume
  11. Stewartia L.

Fosilni rodovi

  1. Andrewsiocarpon P.J. Grote & D.L. Dilcher, 1989
  2. Gordoniopsis P.J. Grote & D.L. Dilcher, 1992
  3. Hordwellia M.E.J. Chandler, 1960
  4. Palaeoschima E. Knobloch & D.H. Mai, 1984
  5. Paraternstroemia L.J. Hickey, 1977
  6. Schimoxylon K. Kramer, 1974
  7. Sladenioxylon B. Giraud, R. Bussert & E. Schrank, 1992

Distribucija[uredi | uredi izvor]

Članovi porodice se nalaze u jugoistočnoj Aziji i Maleziji, tropskoj Južnoj Americi i jugoistočnim Sjedinjenim Državama. Tri roda (Franklinia, Gordonia i Stewartia) imaju vrste koje potiču iz jugoistočnih Sjedinjenih Država, pri čemu je Franklinia tamo endemska, a prema nekim tumačenjima, i Gordonia sa azijskim vrstama koje su ranije bile uključene u taj rod premeštenim su u Polyspora.[14]

Biohemija[uredi | uredi izvor]

Unutar porodice Theaceae postoji karakteristična hemija. Ponekad su pojedinačni kristali kalcijum oksalata prisutni u biljkama Theaceous. Elaginska kiselina i uobičajeni polifenoli uključujući flavonole, flavone i proantocijanine su široko rasprostranjeni u porodici. Galna kiselina i katehini se javljaju samo u sekti Camellia, TeaThea (C. sinensis, C. taliensis i C. irrawadiensis). Kofein i njegovi prekursori teobromin i teofilin nalaze se samo u sekti Thea i ne nalaze se u drugim vrstama Camellia ili drugih Theaceae. Sadržaj kofeina u žbunu čaja čini 2,5-4% suve težine lista, a ovaj visok sadržaj katehina i kofeina u čajnom grmu rezultat je veštačke selekcije ljudi za ove karakteristike. Triterpeni i njihovi glikozidi (saponini) se široko nalaze u celoj porodici u semenu, lišću, drvetu i kori. Poznato je da biljke u ovoj porodici akumuliraju aluminijum i fluor.[4]

Ekonomski značaj[uredi | uredi izvor]

Najpoznatiji rod je Camellia, koji uključuje biljku čiji se listovi koriste za proizvodnju čaja (Camellia sinensis). U delovima Azije, druge vrste se koriste kao piće, uključujući'C. taliensis, C. grandibractiata, C. kwangsiensis, C. gymnogyna, C. crassicolumna, C. tachangensis, C. ptilophylla, i C. irrawadiensis.[15] Nekoliko vrsta se široko uzgaja kao ukrasno bilje zbog svog cveća i lepog lišća.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Germplasm Resources Information Network (GRIN) entry for Camelliaceae Архивирано 2012-10-08 на сајту Wayback Machine
  2. ^ The Plant List Theaceae
  3. ^ Royal Botanic Gardens, Kew. Vascular Plant Families and Genera: Theaceae Архивирано 1997-01-02 на сајту Wayback Machine
  4. ^ а б в Watson, L., & Dallwitz, M. J. (1992 onwards). The families of flowering plants. Theaceae Архивирано на сајту Wayback Machine (6. септембар 2013)
  5. ^ Angiosperm Phylogeny Group III (2009). „An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III”. Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105—121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. 
  6. ^ а б Stevens, P.F. (2004). „Clusiaceae”. Ур.: Kubitzki, K. Flowering Plants. The families and genera of vascular plants. Springer. 
  7. ^ Luna, I.; Ochoterena, H. (2004). „Phylogenetic relationships of the genera of Theaceae based on morphology”. Cladistics. 20 (3): 223—270. S2CID 85382072. doi:10.1111/j.1096-0031.2004.00024.x. 
  8. ^ Stevens, P.F., „Theaceae”, Angiosperm Phylogeny Website, Приступљено 2014-09-18 
  9. ^ Rivers, M.C. (2018). Apterosperma oblata. Црвени списак угрожених врста IUCN. IUCN. 2018: e.T32322A2814540. doi:10.2305/IUCN.UK.2018-1.RLTS.T32322A2814540.enСлободан приступ. Приступљено 15. 11. 2021. 
  10. ^ Kroupa, Sebestian (новембар 2015). „Ex epistulis Philippinensibus: Georg Joseph Kamel SJ (1661–1706) and His Correspondence Network”. Centaurus. 57 (4): 246, 255. ISSN 1600-0498. doi:10.1111/1600-0498.12099. 
  11. ^ The International Camellia Society. Flowers of Camellias.
  12. ^ Rivers, M.C. (2015). Franklinia alatamaha. Црвени списак угрожених врста IUCN. IUCN. 2015: e.T30408A62077322. doi:10.2305/IUCN.UK.2015-2.RLTS.T30408A62077322.enСлободан приступ. Приступљено 19. 11. 2021. 
  13. ^ Franklinia alatamaha was originally described and published in Arbustrum Americanum: The American Grove, or, an Alphabetical Catalogue of Forest Trees and Shrubs, Natives of the American United States, Arranged according to the Linnaean System. Philadelphia. 49 (-50). 1785. Theaceae. Germplasm Resources Information Network (GRIN). ARS, USDA. Приступљено 20. 11. 2012. 
  14. ^ Flora of China "Theaceae (draft)"
  15. ^ Chang, H.T.; Bartholomew, R.C. (1984). Camellias. Portland, OR: Timber Press. ISBN 9780917304811. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]