Đenđeš

Koordinate: 47° 46′ 52″ S; 19° 55′ 45″ I / 47.7811° S; 19.9292° I / 47.7811; 19.9292
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đenđeš
mađ. Gyöngyös
Đenđeš - glavni gradski trg
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionSeverna Mađarska
ŽupanijaHeveš
SrezĐenđeš
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 32.733
 — gustina605,05 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 46′ 52″ S; 19° 55′ 45″ I / 47.7811° S; 19.9292° I / 47.7811; 19.9292
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina54,1 km2
Đenđeš na karti Mađarske
Đenđeš
Đenđeš
Đenđeš na karti Mađarske
Poštanski broj3200
Pozivni broj37
Veb-sajt
www.gyongyos.info

Đenđeš (mađ. Gyöngyös) grad je u Mađarskoj. Đenđeš je drugi po veličini grad u okviru županije Heveš.

Grad ima 32.733 stanovnika prema podacima iz 2008. godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Đenđeš se nalazi u severnom delu Mađarske. Od prestonice Budimpešte grad je udaljen 80 kilometara severoistočno. Grad se nalazi na severnom obodu Panonske nizije, ispod najviše mađarske planine Matra.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po proceni iz 2017. u gradu je živelo 29.576 stanovnika.

Demografija
1990.2001.2011.2017.
36.45133.04131.42129.576

Srbi u Đenđešu[uredi | uredi izvor]

Žalila se pravoslavna opština Đenđeš, na crkveno-narodnom saboru 1790. godine, da joj vlast neda da crkvu pravoslavnu pravi. Spahija takođe neda da kupe zemljište gde će biti crkva. Sa druge strane traže da pravoslavci daju bir i štolu rimokatoličkim sveštenicima.[1] Đenđeš je u 19. veku bio parohijska filijala pravoslavne parohije u Miškolcu. Tu je samo dve pravoslavne duše bilo, od kojih je jedna crkveni tutor Al. Đurčik. Crkvene pravoslavne matrikule se nalaze i vode u Jegri, pri tamošnjoj pravoslavnoj crkvi.

Eparhijski referent Lukijan pregledao je parohijsku filijalu Đenđeš 1894. godine. U svom izveštaju naveo je nepokretnu imovinu crkvenu: pravoslavna crkva posvećena Sv. Naumu, parohijski dom, vinograd jedno kj. 657 kv hv. Krovovi crkve i parohijskog doma bili u "rđavom stanju", šindra je sva istrula, pa sve prokišnjava. Valjalo je te zgrade ponovo pokriti. zgrade su bile od požara osigurane. U parohijskom domu je besplatno stanovao Al. Đurčik. On je uzimao godišnje 50 f. od dućana u toj kući i 15 f. od arende za izdatu zemlju. Postojao je još jedan stan u toj zgradi, sastavljen od sobe i kujne, bez patosa pa ga niko nije hteo iznajmiti u kiriju. Taj stan je ubrzo sređen, i izdat u kiriju od 1. januara 1895. godine za 40 f. Bilo je u planu da se razreši tutor svih obaveza i to prebaci na paroh iz Miškolca pop Aurela.[2] Godine 1897. ugarsko Ministarstvo bogočasti i javne nastave dodelilo je pripomoć od 300 f. za opravku pravoslavne crkve u Đenđešu. Tamo je predsednik crkvene opštine bio pop Aurel Moc.

Đenđešu je 1880. godine zabeleženo da sva deca idu u školu.[3]

Za vreme Prvog svetskog rata, oktobra 1914. godine bilo je mnogo interniranih Srba. Tamo se našao tada dr Dimitrije Antula, činovnik ministarstva narodne privrede. Zatim se odatle javljaju i drugi internirani Srbi i Srpkinje, raznih zanimanja i uzrasta: Beograđani - Sofija Đorđević, beogradski rabiner Ignjat Šlang, Zorka Manojlović, zatim troje Negotinskih građana - Mita Stojković, apotekar Peter Ban i Mila Blagojević, te Mileva Krstić iz Obrenovca, Dragutin Ilić sudija iz Zaječara, dr Milan Orelj advokat iz Šapca, i Petar Jokić rentijer iz Beograda.[4] Internirani zapisani novembra 1914. godine u Đenđešu bili su još: Tasa Milenković penzioner, dr Ljuba Nenadović lekar iz Beograda, Sava Milenković penziner, Živa Lazić i gospođa Vagner. Tamo je bila u ropstvu i Vukosava Tomić koja se vratila kući jula 1915. godine.[5]

Na pragu 21. veka na rimokatoličkom groblju u mestu, postoji pravoslavna parcela. Posle sanacije ostalo je šest starih spomenika iz 1794, 1795. i 1800. godine, a epitafi su na grčkom i mađarskom jeziku.[6]

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srbski narodni list", Budim 1847. godine
  2. ^ "Srpski sion", Karlovci 1894. godine
  3. ^ "Školski list", Sombor 1880. godine
  4. ^ "Pijemont", Beograd 1914. godine
  5. ^ "Straža", Beograd 1915. godine
  6. ^ Srpski institut, internet baza podataka, Budimpešta
  7. ^ „A Joint Declaration was signed on fraternization of Gyöngyös city at the foot of the Mátra, the highest mountain range in Hungary, with the occupied Shusha town of Azerbaijan.”. Arhivirano iz originala 05. 08. 2013. g. Pristupljeno 10. 05. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]