Jadranka Kosor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor
Lični podaci
Datum rođenja(1953-07-01)1. jul 1953. (70 god.)
Mesto rođenjaPakrac, NR Hrvatska, FNRJ
DržavljanstvoHrvatska
NarodnostHrvatica
UniverzitetSveučilište u Zagrebu
Profesijanovinarka
Porodica
DecaLovro Škopljanac
Politička karijera
Politička
stranka		HDZ (1994—2013)
ranije: KPH (1972—1990)
Spisak predsednika vlada Hrvatske
6. jul 2009 — 23. decembar 2011.
PrethodnikIvo Sanader
NaslednikZoran Milanović
4. jul 2009 — 20. maj 2012.
PrethodnikIvo Sanader
NaslednikTomislav Karamarko
Potpis

Jadranka Kosor[1][2] (Pakrac, FNRJ, 1. jul 1953) hrvatska je političarka i bivša novinarka. Bila je predsjednica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i deveti predsjednik Vlade Republike Hrvatske i prva žena na toj funkciji od samostalnosti.

Izgubila je na predsedničkim, parlamentarnim i unutarstranačkim izborima. Premijerka i predsednica stranke postala je po preporuci iz pisma ostavke njenog prethodnika na ovim dvema funkcijama, Ive Sanadera. Posle 18 godina članstva izbačena je iz HDZ-a.[3]

Novinarska karijera[uredi | uredi izvor]

Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Profesionalnu karijeru posvetila je novinarstvu, od 1972. bila je dopisnik Večernjeg lista i Radio Zagreba. Od 1991. do 1995. na Hrvatskom radiju vodila je emisije za prognanike, izbjeglice i žrtve iz Rata u Hrvatskoj.

Politička karijera[uredi | uredi izvor]

Godine 1995. postala je potpredsjednik HDZ-a, a te je godine izabrana i u Hrvatski sabor. Potpredsjednik HDZ-a bila je do 1997. godine. Do 2000. vršila je dužnost potpredsjednika Sabora. Od 1999. do 2002. bila je predsjednik stranačke Zajednice žena „Katarina Zrinski“. U Sabor je ponovo izabrana na parlamentarnim izborima 2000, a dve godine kasnije izabrana je za zamjenika predsjednika HDZ-a na sedmom Opštem saboru HDZ-a.

Na parlamentarnim izborima 2003. ponovo je izabrana za poslanika u parlament u prvoj izbornoj jedinici (Zagreb), ali je svoj mandat stavila na mirovanje jer je imenovana za potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske zaduženog za socijalna pitanja, te za ministra porodica, branilaca i međugeneracijske solidarnosti. Dužnost potpredsjednika Vlade i ministra u vladama premijera Ive Sanadera vršila je i nakon parlamentarnih izbora 2007, sve do ostavke premijera 2009. godine.

Na predsjedničkim izborima 2005, kao kandidatkinja HDZ-a izgubila je u drugom krugu od Stjepana Mesića. Za počasnog predsjednika Udruženja hrvatskih vojnih invalida rata u Hrvatskoj (HVIDRA) izabrana je 2007. godine.

Nakon ostavke premijera Ive Sanadera, 3. jula 2009, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić joj je povjerio mandat sa sastavljanje Vlade. Pošto je Sanader dao ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a, 13. Opšti sabor Stranke izabrao ju je za predsjednika Stranke.

Potpisala je sporazum sa premijerom Slovenije, Borutom Pahorom, u novembru 2009. godine po kojem je okončana blokada Slovenije pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji i dozvoljen je nastavak pregovora.

Kosorova je 5. avgusta 2011. povodom godišnjice hrvatske operacije „Oluja“ koja se u Hrvatskoj obilježava kao pobjeda, uputila pozdrav Anti Gotovini i Mladenu Markaču koji su u Hagu osuđeni za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, progon, deportacije, pljačke, razaranja, ubistva, nečovječna djela i okrutno postupanje.[4][5]. Njena izjava je kritikovana u regionu.[6][7][8]

Za vreme njenog mandata kao hrvatskog premijera Hrvatska je završila pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Zajedno s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem potpisala je 9. decembara 2011. godine u Briselu pristupni sporazum o članstvu Hrvatske u EU.[9]

Na parlamentarnim izborima 2011. vodeći HDZ izgubila je od Zorana Milanovića i Kukuriku koalicije koji su formirali hrvatsku vladu, ali je izabrana u Sabor.

Nakon konstituisanja sednog saziva Sabora 23. decembra 2011. godine izabrana je za potpredsjednicu Sabora.[10] Na unutarstranačkim izborima HDZ-a u maju 2012. godine izgubila je na izborima za predsednika stranke.[11] Nakon toga, na zahtjev HDZ-a, Sabor ju je 15. juna, zajedno s Vladimirom Šeksom, razriješio s funkcije potpredsjednika Sabora.[10] Kasnije je izabrana za predsjednika saborskog Odbora za porodicu, mlade i sport i za člana Nacionalne komisije za praćenje provođenja Strategije suzbijanja korupcije.[12]

Iz HDZ-a je isključena 1. marta 2013. godine jer je, kako zaključuju Visoki sud časti HDZ-a, svojim ponašanjem, postupcima i neaktivnim odnosom prema stranci, nedolaskom na sednice kako gradskog odbora, tako i kluba poslanika u Saboru, prekršila odredbe Statuta koji je obavezuju na takve čine.[3]

Privatni život[uredi | uredi izvor]

Jadranka Kosor je dobitnik nagrade „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva, nagrade Evropske zajednice za humanitarni rad, nagrade Evropski krug Hrvatskog evropskog doma, nagrade za životno djelo „Ivan Šibl“ HRT-a, počasno članstvo u Udruženju roditelja poginulih branioca, a i počasni je potpredsjednik Udruženja gluvoslijepih „Dodir“.

Objavila je četiri knjige (dvije o ratu u Hrvatskom, dvije poezije). Govori engleski i njemački.[13] Majka je jednog sina, Lovre.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Fuka, Ivor (2015-03-11). „RAZGOVOR - JADRANKA KOSOR: Neprestano mi prijete, ali se ne bojim iako se ne mogu boriti protiv nepoznatog neprijatelja”. Lupiga (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2021-09-04. 
  2. ^ Jadranka Kosor [_Jadranka_Kosor] (2021-05-28). „Joj, ovi što sad jauču oko “najprljavije kampanje ikad”. Pa meni su u kampanjama prišili da sam zapravo Vlaisavljević a ne Kosor, da me odgojio stric četnik negdje u brdima, da sam logično četnikuša i vanbračno dijete. Na primjer, a ima hrpa još.” (tvit) (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2021-09-04 — preko Twitter-a. 
  3. ^ a b Jadranka Kosor jednoglasno izbačena iz HDZ-a, Portal Indeks
  4. ^ Radio televizija Republike Srpske: Kosorova uputila posebna pozdrav Gotovini i Markaču, 05.08.2011. (jezik: srpski)
  5. ^ Glas Srpske: Opasni pozdravi Gotovini i Markaču, 07.08.2011.[mrtva veza] (jezik: srpski)
  6. ^ Radio-televizija Srbije: Reakcije na govor Kosorove, 07.08.2011. (jezik: srpski)
  7. ^ Politika: Tadić osudio izjavu Kosorove o Gotovini i Markaču, 08.08.2011. (jezik: srpski)
  8. ^ RTRS: Amnesti zabrinut zbog izjava Kosorove, 10.08.2011. (jezik: srpski)
  9. ^ „Josipović i Kosor potpisali pristupni ugovor s Europskom unijom! - Hrvatska / Novi list”. Pristupljeno 28. 3. 2013.  Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. februar 2012)
  10. ^ a b „Potpredsjednici Hrvatskog sabora”. Pristupljeno 4. 5. 2013.  Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. јул 2012)
  11. ^ „Jadranka Kosor prva je došla u stranačke prostorije; Radnici vratili bistu Franje Tuđmana - Vijesti.net - Index.hr”. Приступљено 28. 3. 2013. 
  12. ^ „Профил на страници Хрватског сабора”. Приступљено 4. 5. 2013.  Архивирано на сајту Wayback Machine (19. avgust 2014)
  13. ^ „HDZ - Hrvatska Demokratska Zajednica”. www.hdz.hr. Arhivirano iz originala 8. 7. 2011. g. Pristupljeno 14. 9. 2011. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Predsednik Vlade Republike Hrvatske
6. jul 2009 — 23. decembar 2011.
Predsednik Hrvatske demokratske zajednice
4. jul 2009 — 20. maj 2012.
???
 Zamjenik predsednika Hrvatske demokratske zajednice
2002 — 2009.
Predsednik Poslaničkog kluba HDZ-a u Hrvatskom saboru
2011 — 2012.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Јадранка_Косор&oldid=27707911”