Jadranska liga u košarci
Trenutna sezona ili takmičenje: 2023/24. | |
Sport | Košarka |
---|---|
Osnovana | 2001. god. |
Broj timova | 16 |
Država | Srbija Hrvatska Bosna i Hercegovina Slovenija Severna Makedonija Crna Gora Ujedinjeni Arapski Emirati |
Niži stepen | Druga Jadranska liga |
Domaći kup | Superkup Jadranske lige |
Međunarodna takmičenja | Evroliga Evrokup FIBA Liga šampiona FIBA Kup Evrope |
Najviše titula | Partizan (7 titula) |
Trenutni prvak | Partizan (2022/23) |
Veb-sajt | www.aba-liga.com |
Jadranska liga (engl. Adriatic League; poznata i kao ABA liga, engl. ABA League) je regionalna košarkaška liga u kojoj se takmiče klubovi iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Makedonije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.[1] U prošlosti su po specijalnom pozivu Jadranske košarkaške asocijacije u ligi učestvovali i timovi iz Izraela, Mađarske, Bugarske i Češke.
Liga postoji uporedo sa domaćim prvenstvima u svakoj zemlji. Svi timovi igraju u ABA ligi i prvenstvu svoje zemlje. Jadranska košarkaška asocijacija, koja organizuje ABA ligu, je punopravni član ULEB-a. Od sezone 2017/18. postoji Druga ABA liga i Superkup ABA lige.
Zbog sponzorskih razloga Jadranska košarkaška liga je poznata kao Gudjer liga (engl. Goodyear League) u periodu od 2001. do 2006. godine, NLB liga (engl. NLB League) u periodu od 2006. do 2011. godine i ABA liga j.t.d. (engl. ABA League JTD) od 2016. godine.
Liga je inspirisala pokretanje sličnih regionalnih liga širom Evrope kao što su: Baltička liga, Balkanska liga i VTB liga.
Najuspešniji klub je Partizan koji je 7 puta osvajao ovo takmičenje.
Sistem takmičenja[uredi | uredi izvor]
Kao i većina drugih košarkaških liga i ABA liga se igra u dva dela, regularna sezona i doigravanje.[2] U ABA ligi se takmiči 12 klubova.
Regularna sezona[uredi | uredi izvor]
Prvi deo takmičenja se odvija po dvostrukom bod-sistemu, svako sa svakim igra po jednu utakmicu na domaćem i jednu na gostujućem terenu.[2] Klubovi igraju 22 kola za poredak od 1. do 12. mesta. Poslednje plasiran klub gubi pravo nastupa u ABA ligi i sledeće godine nastupa u Drugoj ABA ligi, dok pretposlednji klub igra doigravanje za opstanak u ABA ligi protiv viceprvaka Druge ABA lige.
Doigravanje[uredi | uredi izvor]
Najbolja četiri tima iz prvog dela takmičenja plasiraju se u doigravanje. Timovi se u polufinalu doigravanja, na osnovu plasmana na tabeli, uparuju po sistemu 1-4, 2-3. Polufinalne serije se igraju na dve dobijene utakmice, a prednost domaćeg terena određena je po sistemu 1-1-1. Finalna serija se igra na tri dobijene utakmice, a prednost domaćeg terena određena je po sistemu 2-2-1.[2]
Pobednik ABA lige obezbeđuje mesto u narednoj sezoni Evrolige, dok će se poraženi i polufinalisti takmičiti u ULEB Evrokupu. [2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Osnivanje lige[uredi | uredi izvor]
Jadranska košarkaška liga je osnovana 2001. godine od strane predstavnika Bosne, Budućnosti, Cibone i Union Olimpije u u koju su se uključili i drugi kubovi iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske. Prve sezone se u ligi takmičilo 12 klubova, a liga dobija naziv po sponzoru Gudjer liga. Utvrđen je sistem takmičenja po kojem se regularni deo sezone igra po dvokružnom bod sistemu, dok se o pobedniku lige odlučuje na fajnal-foru. Format završnice je nakon 2004. godine često menjan, ali se takmičenje u regularnom delu sezone odvija po istom sistemu. U prvoj sezoni Jadranske košarkaške lige titulu osvaja Union Olimpija. U drugoj sezoni, kao prvi predstavnik Srbije, učestvuje Crvena zvezda. U ovoj sezoni među učesnicima bio je i izraelski predstavnik Makabi Tel Aviv. Iako je Makabi bio prvi favorit za osvajanje naslova prvaka titulu je osvoji Zadar pobedom u finalu rezultatom 91:88.
Ulazak drugih klubova iz Srbije i vladavina Partizana[uredi | uredi izvor]
U trećoj sezoni broj klubova učesnika povećan je na 14, a zatim naredne sezone na 16. U ligu ulazi i drugi srpski klub Refleks koji u debitantskoj sezoni osvaja prvu titulu, dok drugu titulu osvaja dve godine kasnije. Nakon prve titule Refleksa usledila je i promena u ligi fajnal-for je zamenjen fajnal-ejtom, a taj format završnice ostao je na snazi i u narednoj sezoni u kojoj je titulu odneo Hemofarm.
Prvu od svojih pet vezanih titula Partizan osvaja u sezoni 2006/07. Te sezone se na završnici igrao plej-of u kojem su učestvovali osam najbolje plasiranih ekipa iz regularnog dela sezone. Četvrtfinalne, polufinalne i finalne igrale su se do dve dobijene utakmice. Takođe, u septembru 2006. liga je potpisala sponzorski ugovor sa Novom ljubljanskom bankom i promenila naziv u NLB liga. Nova promena u formatu završnice je usledila već sledeće sezone kombinacijom plej-ofa i fajnal-fora u završnici. Osam najbolje plasiranih timova je u četvrtfinalu igralo serije do dve dobijene utakmice, a pobednici tih serija za titulu su se borili na klasičnom fajnal-foru, ali je naredne sezone ukinut plej-of u četvrtfinalu i sistem takmičenja vraćen na prvobitni. Fajnal-for se igrao odmah nakon regularnog dela sezone. Ovaj sistem ostao je na snazi sve do sezone 2014/15.
Finale sezone 2009/10. ostaće upamćeno kao najdramatičnije u istoriji ABA lige. Ovaj meč odigran je u Areni Zagreb, 25. aprila 2010. Utakmica između Cibone i Partizana odlučivala je pobednika lige. Partizan je odneo pobedu rezultatom 74:75 posle produžetka, čime je četvrti uzastopni put osvojio regionalnu ligu. Meč je upamćen po dramatičnoj završnici u kojoj je Dušan Kecman 0,6 sekundi pre isteka vremena uputio loptu sa više od pola terena i postigao pobednički koš.
U prethodnom napadu košarkaš Cibone Bojan Bogdanović takođe je postigao trojku u poslednjoj sekundi utakmice, nakon čega su svi igrači i stručni štab Cibone počeli slaviti ušavši u teren. Nekoliko trenutaka potom Kecman, koji se nije istaknuo u dotadašnjem toku utakmice, primio je loptu s nešto više od pola terena i uputio je prema košu. Lopta se odbila od table i ušla u koš. Sledećeg dana Cibona je službeno uložila žalbu disciplinskoj komisiji NLB lige, smatrajući kako napad Partizana nije mogao otpočeti dok su strane osobe na terenu. Žalba je, međutim, odbačena kao neregularna.
Sam Kecman je skromno proslavio svoj uspeh, ali je postao zvezda dobivši i nadimke poput Kecman 006. Najveća sportska televizijska kuća u SAD, ESPN, odabrala je u junu 2011. godine 10 najnevjerojatnijih sportskih završnica u istoriji koje su zabeležile televizijske kamere. Devet od deset događaja odigralo se u Americi, a jedini koji nije upravo je ova Kecmanova trojka koja je zauzela visoko treće mesto.
Petu vezanu titulu Partizan osvaja u sezoni 2010/11. Te sezone se u ligi takmiči prvi i jedini predstavnika Češke Nimburk).
Nove promene i početak Zvezdine vladavine[uredi | uredi izvor]
Istekom ugovora sa NLB bankom zvanični naziv takmičenje u sezoni 2011/12. je ABA liga. Tu sezonu je obeležio i povratak Makabija iz Tel Aviva nakon osmogodišnje pauze, ali ponovo samo na jednu sezonu. Makabi je te sezone lako osvojio titulu i to je jedina titula koju nije osvojio klub sa prostora bivše Jugoslavije. Početkom naredne godine prohodnost ka ULEB-ovim takmičenjima je prebačena u potpunosti na Jadransku košarkašku ligu, do tada su nacionalne lige Slovenije, Srbije i Hrvatske imale po jednog zagarantovanog predstavnika u Evroligi. Finalisti obezbeđuju direktno učešće u Evroligi, dok trećeplasirani u konačnom plasmanu ide u kvalifikacije. Klubovi koji su sezonu završili na pozicijama 4, 5 i 6 učestvuju u ULEB Evrokupu. Te sezone se u Jadranskoj košarkaškoj ligi takmiče i klubovi iz Mađarske i Makedonije, specijalne pozivnice dobili su Solnok Olaj i MZT Skoplje Aerodrom. Naredne godine su po prvi put uvedena nagrada za najboljeg trenera godine, kao i izbor idealnog tima sezone.
25. april 2014. u doigravanju je Cedevita u Beogradu pobedila Partizan 81:79 trojkom Nolana Smita uz zvuk sirene. Igralo se koš za koš, a Partizan je imao jedan poen prednosti i napad do gotovo samog kraja. Partizan nije postigao koš, Nolan Smit je krenuo u kontra napad i sa osam metara uz zvuk sirene pogodio. Time je osigurano hrvatsko finale u Beogradu, jer je prethodno Cibona izbacila Crvenu zvezdu. Cibona i Cedevita izborili su nastup u Evroligi, ali je Cibona odustala od učešća u Evroligi i njeno mesto zauzela je Crvena zvezda zbog boljeg plasmana u regularnom delu sezone u odnosu na Partizan. Partizan zbog poraza od Cedevite prvi put nakon 12 godina nije nastupao u Evroligi.
Prvu, od za sada pet titula, Crvena zvezda osvaja u sezoni 2014/15. Od ove sezone je konačno došlo do promene sistema takmičenja u završnici i dugogodišnji format fajnal-fora zamenio je plej-of. Obe polufinalne, kao i finalna serija igraju se na 3 dobijene utakmice, a prednost domaćeg terena određuje se po principu 2-2-1. Od sezone 2015/16. ukinute su kvalifikacije za Evroligu, tako da sada plasman u najjače klupsko takmičenje obezbeđuju samo finalisti plej-ofa Jadranske košarkaške lige, dok poraženi polufinalisti zajedno sa petoplasiranom i šestoplasiranom ekipom igraju u ULEB Evrokupu. Uvedeno proglašavanje najkorisnijeg igrača meseca. Takođe, u ovoj sezoni je po prvi i jedini put u ligi učestvovao predstavnik Bugarske, specijalnu pozivnicu dobio je Levski iz Sofije. Naredne sezone liga je prvobitno trebalo da se smanji na 12 klubova, ali je na skupštini lige održanoj u Budvi odlučeno da će liga ipak ostati na 14 klubova. Pravila takmičenja ostala su ista kao i u prošloj sezoni. Jedina razlika je da učešće u narednoj sezoni ne može da ostvari samo poslednje plasirana ekipa u odnosu na prošlogodišnje dve. U sezoni 2017/18 najvažnija novina je uvođenje nova dva regionalna takmičenja, Superkup ABA lige i Druga ABA liga čiji će osvajač biti siguran učesnik sada već zvanično prve Jadranske lige u sezoni 2018/19.
Ol-star utakmice[uredi | uredi izvor]
ABA liga je uvela 2006. godine Ol-star utakmice koje su se igrale pred novogodišnje praznike u dvorani Tivoli. Igrači su bili podeljeni u timove Istoka i Zapada. Za tim Zapada igrali su košarkaši klubova iz Slovenije i Hrvatske, a za Istok košarkaši timova iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.[3]
Na prvoj Ol-star utakmici ABA lige 27. decembra 2006. na kojoj je slavio tim Zapada 134:118.
U prvoj petorci Istoka nastupali su: Saša Vasiljević (Bosna), Goran Jeretin (Budućnost), Milan Gurović i Petar Popović (Crvena zvezda) i Zoran Erceg (FMP). Na klupi su bili: Aleksandar Rašić (FMP), Nebojša Joksimović i Predrag Šuput (Hemofarm), Edin Bačvić (Bosna) Ivan Opačak (Široki), Milenko Tepić i Nikola Peković (Partizan). Trener je bio Vlada Vukoičić (FMP).[3]
U prvoj petorci Zapada nastupali su: Davor Kus (Cibona), Temu Raniko, Manučar Markoišvili i Marko Milić (Olimpija) i Smiljan Pavič (Helios). Na klupi su bili: Karl Ingliš (Zadar), Kristofer Voren (Cibona), Miloš Paravinja i Emir Preldžić (Slovan), Ante Tomić i Dvejn Brojls (Zagreb) i Robert Troha (Helios). Trener je bio Dražen Anzulović (Cibona).[3]
Najkorisniji igrač prvog Ol-stara je bio košarkaš Zadra Kanađanin Karl Ingliš
U brzom šutiranju trojki su se takmičili: Milan Gurović (Crvena zvezda), Temu Raniko i Domen Lorbek (Olimpija), Robert Troha (Helios), Davor Kus (Cibona), Ivan Opačić i Siniša Štemberger (Široki), Bojan Krstović (FMP), Nenad Mijatović (Budućnost), Todor Gečevski i Karl Ingliš (Zadar).[3] Pobedio je Finac Temu Raniko.
U takmičenju u zakucavanjima takmičili su se: Bojan Krstović (FMP), Smiljan Pavić (Helios), Ivan Opačak i Karl Ingliš (Zadar), Kristofer Voren (Cibona), Nikola Garma (Zagreb), Stevan Milošević (Budućnost), Damjan Rudež (Split), Dejan Čigoja (Slovan) i Miha Zupan (Olimpija).[3] Pobedio je Slovenac Miha Zupan.
Druga Ol-star utakmica ABA lige odigrana je 27. decembra 2007. i na njoj je slavio tim Istoka 113:136.[4]
Za Istok su nastupali: Nikola Peković, Milton Palasio i Milenko Tepić (Partizan), Omar Kuk i Tadija Dragićević (Crvena zvezda), Nebojša Joksimović, Goran Jagodnik i Vladimir Vukosavljević (Hemofarm), Vladimir Golubović (Vojvodina), Siniša Štemberger (Široki), Vladimir Micov i Nemanja Gordić (Budućnost). Trener je bio Duško Vujošević (Partizan).[4]
Za ekipu Zapada nastupali su: Marko Milić, Goran Dragić i Jasmin Hukić (Olimpija), Jakov Vladović i Ante Tomić (Zagreb), Todor Gečevski, Kori Bruer i Jure Lalić (Zadar), Ante Stipanović i Damjan Rudež (Split), Robert Troha (Helios) i Lukša Andrić (Cibona). Trener je bio Aleksandar Petrović (Zadar).[4]
Najkorisniji igrač drugog Ol-stara je bio košarkaš Partizana Crnogorac Nikola Peković, u takmičenju u zakucavanjima pobedio je Srbin Ilija Pavković, a u brzom šutiranju trojki Srbin Tadija Dragićević.
Klubovi u sezoni 2020/21.[uredi | uredi izvor]
Država | Klub | Mesto | Dvorana | Kapacitet |
---|---|---|---|---|
Srbija | Borac Čačak | Čačak | Hala Borca kraj Morave | 4.000 |
Mega Sokerbet | Beograd | Hala sportova Ranko Žeravica | 3.000 | |
Partizan NIS | Beograd | Štark Arena | 18.386 | |
FMP | Beograd | Dvorana Železnik | 3.000 | |
Crvena zvezda MTS | Beograd | Hala Aleksandar Nikolić | 8.150 | |
Slovenija | Krka | Novo Mesto | Sportska dvorana Leon Štukelj | 2.500 |
Koper Primorska | Kopar | Dvorana Bonifika | 5.000 | |
Cedevita Olimpija | Ljubljana | Arena Stožice | 12.480 | |
Hrvatska | Zadar | Zadar | Dvorana Krešimir Ćosić | 10.000 |
Split KO | Split | Sportski centar Gripe | 3.500 | |
Cibona | Zagreb | Košarkaški centar Dražen Petrović | 5.400 | |
Crna Gora | Budućnost VOLI | Podgorica | Sportski centar Morača | 6.000 |
Mornar Bar | Bar | Sportska dvorana Topolica | 2.625 | |
Bosna i Hercegovina | Igokea | Laktaši | Sportska dvorana Laktaši | 3.050 |
Dosadašnja finala[uredi | uredi izvor]
Sezona | Datum i mesto odigravanja | Pobednik | Rezultat | Finalista | Najkorisniji igrač doigravanja |
---|---|---|---|---|---|
2001/02. | 24. mart 2002. (Ljubljana) |
Union Olimpija (1) | 73 : 59 | Krka | Jurij Zdovc |
2002/03. | 5. april 2003. (Ljubljana) |
Zadar (1) | 91 : 88 | Makabi Tel Aviv | Marko Popović |
2003/04. | 18. april 2004. (Zagreb) |
Refleks (1) | 71 : 70 | Cibona | Ognjen Aškrabić |
2004/05. | 1. maj 2005. (Beograd) |
Hemofarm (1) | 89 : 76 | Partizan | Nebojša Bogavac |
2005/06. | 23. april 2006. (Sarajevo) |
FMP (2) | 73 : 72 | Partizan | Vontigo Kamings |
2006/07. | 14. april — 18. april 2007. (Beograd) |
Partizan (1) | 2 : 0 (85 : 83, 94 : 82) |
FMP | Vontigo Kamings Zoran Erceg |
2007/08. | 26. april 2008. (Ljubljana) |
Partizan (2) | 69 : 51 | Hemofarm | Nikola Peković |
2008/09. | 18. april 2009. (Beograd) |
Partizan (3) | 63 : 49 | Cibona | Novica Veličković |
2009/10. | 25. april 2010. (Zagreb) |
Partizan (4) | 75 : 74 | Cibona | Džamont Gordon |
2010/11. | 21. april 2011. (Ljubljana) |
Partizan (5) | 77 : 74 | Union Olimpija | Nejtan Džavaj |
2011/12. | 30. april 2012. (Tel Aviv) |
Makabi Tel Aviv (1) | 87 : 77 | Cedevita | Kit Langford |
2012/13. | 27. april 2013. (Laktaši) |
Partizan (6) | 71 : 63 | Crvena zvezda | Raško Katić |
2013/14. | 27. april 2014. (Beograd) |
Cibona (1) | 72 : 59 | Cedevita | Dario Šarić |
2014/15. | 25. april — 30. april 2015. (Beograd, Zagreb) |
Crvena zvezda (1) | 3 : 1 (68 : 59, 69 : 65, 62 : 72, 89 : 79) |
Cedevita | Boban Marjanović |
2015/16. | 28. april — 2. maj 2016. (Beograd, Sremska Mitrovica) |
Crvena zvezda (2) | 3 : 0 (95 : 88, 93 : 74, 61 : 49) |
Mega Leks | Stefan Jović |
2016/17. | 10. april — 13. april 2017. (Beograd, Zagreb) |
Crvena zvezda (3) | 3 : 0 (81 : 66, 84 : 73, 77 : 61) |
Cedevita | Čarls Dženkins |
2017/18. | 9. april — 14. april 2018. (Beograd, Podgorica) |
Budućnost (1) | 3 : 1 (80 : 76, 59 : 69, 78 : 77, 77 : 73) |
Crvena zvezda | Nemanja Gordić |
2018/19. | 12. april — 22. april 2019. (Beograd, Podgorica) |
Crvena zvezda (4) | 3 : 2 (91 : 72, 107 : 69, 72 : 80, 80 : 84, 97 : 54) |
Budućnost | Bili Baron |
2019/20. | Zbog pandemije kovida 19 takmičenje je prekinuto 16. marta 2020. godine, nakon odigranog 21 kola prvog dela takmičenja. Dana 27. maja 2020. godine doneta je konačna odluka o otkazivanju ostatka sezone. Nije proglašen prvak. | ||||
2020/21. | 16. maj — 28. maj 2021. (Beograd, Podgorica) |
Crvena zvezda (5) | 3 : 2 (82 : 78, 85 : 79, 71 : 75, 80 : 81, 67 : 60) |
Budućnost | Landri Noko |
2021/22. | 27. maj — 6. jun 2022. (Beograd) |
Crvena zvezda (6) | 3 : 2 (90 : 76, 85 : 81, 67 : 70, 84 : 112, 80 : 77) |
Partizan | Ognjen Dobrić |
2022/23. | 13. jun — 22. jun 2023. (Beograd) |
Partizan (7) | 3 : 2 (88 : 80, 87 : 78, 78 : 91, 56 : 68, 96 : 85) |
Crvena zvezda | Kevin Panter |
2023/24. | maj 2024. |
— : — (— : —, — : —, — : —) |
Uspešnost klubova[uredi | uredi izvor]
Klub | Prvak | Viceprvak |
---|---|---|
Partizan | (2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2013, 2023) |
(2005, 2006, 2022) |
Crvena zvezda | (2015, 2016, 2017, 2019, 2021, 2022) |
(2013, 2018, 2023) |
FMP | (2004, 2006) |
(2007) |
Cibona | (2014) |
(2004, 2009, 2010) |
Budućnost | (2018) |
(2019, 2021) |
Union Olimpija | (2002) |
(2011) |
Makabi Tel Aviv | (2012) |
(2003) |
Hemofarm | (2005) |
(2008) |
Zadar | (2003) |
|
Cedevita | (2012, 2014, 2015, 2017) | |
Krka | (2002) | |
Mega Leks | (2016) |
Učešće i plasman ekipa po sezonama[uredi | uredi izvor]
Klub | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | Broj sez. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Borac Banja Luka | ||||||||||||||||||||||||
Borac Čačak | ||||||||||||||||||||||||
Bosna | ||||||||||||||||||||||||
Budućnost | ||||||||||||||||||||||||
Vojvodina Srbijagas | ||||||||||||||||||||||||
Vršac | ||||||||||||||||||||||||
Zagreb | ||||||||||||||||||||||||
Zadar | ||||||||||||||||||||||||
Zlatorog | ||||||||||||||||||||||||
Igokea | ||||||||||||||||||||||||
Karpoš Sokoli | ||||||||||||||||||||||||
Kvarner | ||||||||||||||||||||||||
Koper Primorska | ||||||||||||||||||||||||
Krka | ||||||||||||||||||||||||
Levski Sofija | ||||||||||||||||||||||||
Lovćen | ||||||||||||||||||||||||
Makabi Tel Aviv | ||||||||||||||||||||||||
Mega basket | ||||||||||||||||||||||||
Metalac | ||||||||||||||||||||||||
MZT Skoplje | ||||||||||||||||||||||||
Mornar Bar | ||||||||||||||||||||||||
Nimburk | ||||||||||||||||||||||||
Olimpija Ljubljana | ||||||||||||||||||||||||
Partizan | ||||||||||||||||||||||||
Radnički Kragujevac | ||||||||||||||||||||||||
Sloboda Tuzla | ||||||||||||||||||||||||
Slovan | ||||||||||||||||||||||||
Solnok Olaj | ||||||||||||||||||||||||
Split | ||||||||||||||||||||||||
Studentski centar | ||||||||||||||||||||||||
Sutjeska | ||||||||||||||||||||||||
FMP | ||||||||||||||||||||||||
Helios | ||||||||||||||||||||||||
Cedevita | ||||||||||||||||||||||||
Cedevita Olimpija | ||||||||||||||||||||||||
Cibona | ||||||||||||||||||||||||
Crvena zvezda | ||||||||||||||||||||||||
Šentjur | ||||||||||||||||||||||||
Šibenik | ||||||||||||||||||||||||
Široki |
Ukupna tabela lige 2002—2024.[uredi | uredi izvor]
Stanje nakon sezone 2023/24. Klubovi koji se takmiče u sezoni 2023/24. su podebljani.
Pozicija | Klub | Sezone | Odigrane utakmice |
Pobede | Porazi | % pobeda | Bodovi | Najbolji plasman |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1. | Crvena zvezda | 22 | 631 | 453 | 178 | .718 | 1.084 | 1. |
2. | Partizan | 20 | 565 | 402 | 163 | .712 | 967 | 1. |
3. | Budućnost | 21 | 579 | 367 | 212 | .634 | 946 | 1. |
4. | Cibona | 23 | 597 | 307 | 290 | .514 | 904 | 1. |
5. | Zadar | 22 | 565 | 262 | 303 | .464 | 827 | 1. |
6. | Olimpija Ljubljana | 18 | 468 | 250 | 218 | .534 | 718 | 1. |
7. | FMP | 15 | 400 | 211 | 189 | .528 | 611 | 1. |
8. | Krka | 16 | 402 | 158 | 244 | .393 | 560 | 2. |
9. | Igokea | 13 | 331 | 158 | 173 | .477 | 489 | 3. |
10. | Cedevita | 10 | 279 | 180 | 99 | .645 | 459 | 2. |
11. | Široki | 12 | 308 | 117 | 191 | .380 | 425 | 5. |
12. | Split | 12 | 308 | 99 | 209 | .321 | 407 | 8. |
13. | Mega basket | 11 | 280 | 129 | 151 | .461 | 409 | 2. |
14. | Vršac | 8 | 226 | 136 | 90 | .602 | 362 | 1. |
15. | Zagreb | 10 | 260 | 100 | 160 | .385 | 360 | 5. |
16. | Mornar Bar | 8 | 200 | 89 | 111 | .445 | 289 | 4. |
17. | Bosna | 7 | 180 | 63 | 117 | .350 | 243 | 7. |
18. | MZT Skoplje | 7 | 178 | 61 | 117 | .343 | 239 | 7. |
19. | Helios Domžale | 7 | 186 | 52 | 134 | .280 | 238 | 8. |
20. | Cedevita Olimpija | 5 | 135 | 88 | 47 | .652 | 223 | 4. |
21. | Zlatorog | 6 | 153 | 61 | 92 | .399 | 214 | 4. |
22. | Slovan | 6 | 156 | 48 | 108 | .308 | 204 | 9. |
23. | Radnički Kragujevac | 5 | 131 | 62 | 69 | .473 | 193 | 4. |
24. | Borac Čačak | 4 | 104 | 34 | 70 | .327 | 138 | 10. |
25. | Studentski centar | 3 | 81 | 35 | 46 | .432 | 116 | 7. |
26. | Vojvodina Srbijagas | 3 | 79 | 31 | 48 | .392 | 110 | 6. |
27. | Solnok Olaj | 3 | 78 | 29 | 49 | .372 | 106 | 7. |
28. | Makabi Tel Aviv | 2 | 52 | 44 | 8 | .846 | 96 | 1. |
29. | Metalac | 2 | 52 | 23 | 29 | .442 | 75 | 6. |
30. | Borac Banja Luka | 2 | 48 | 14 | 34 | .292 | 62 | 11. |
31. | Šibenka | 1 | 30 | 11 | 19 | .367 | 41 | 11. |
32. | Nimburk | 1 | 26 | 12 | 14 | .462 | 38 | 8. |
33. | Karpoš Sokoli | 1 | 26 | 10 | 16 | .385 | 36 | 10. |
34. | Sutjeska | 1 | 26 | 9 | 17 | .346 | 35 | 13. |
35. | Sloboda Tuzla | 1 | 22 | 12 | 10 | .545 | 34 | 5. |
36. | Koper Primorska | 2 | 47 | 12 | 35 | .255 | 33 | 14. |
37. | Šentjur | 1 | 26 | 7 | 19 | .269 | 33 | 14. |
38. | Lovćen | 1 | 26 | 5 | 21 | .192 | 31 | 14. |
39. | Kvarner | 1 | 22 | 5 | 17 | .227 | 27 | 10. |
40. | Levski Sofija | 1 | 26 | 2 | 24 | .077 | 27 | 14. |
Rekordi[uredi | uredi izvor]
Klupski[uredi | uredi izvor]
- Najduži niz pobeda u sezoni:
- 20 pobeda — Crvena zvezda u sezonama 2014/15. i 2016/17.
- Najduži niz poraza u sezoni:
- 21 poraz — Levski Sofija u sezoni 2014/15.
- Najviše pobeda u sezoni:
- 25 pobeda u 26 utakmica — Crvena zvezda u sezoni 2016/17.
- Najviše poraza u sezoni:
- Najviše postignutih poena u sezoni:
- 2591 poen u 30 utakmica — Hemofarm u sezoni 2004/05.
- 2325 poena u 26 utakmica — Crvena zvezda u sezoni 2006/07.
- Najmanje postignutih poena u sezoni:
- Najubedljivija pobeda:
- Najviše gledalaca:
Pojedinačni[uredi | uredi izvor]
- Najveći indeks korisnosti na utakmici:
- 59 — Dejan Milojević (Budućnost) na utakmici Budućnost — Refleks, odigranoj 3. januara 2004.
- Najviše poena na utakmici:
- 47 — Daron Rasel (Mornar) na utakmici Mornar-Zadar odigranoj 9. Oktobra 2022.
- Najviše pogodaka za tri poena na utakmici:
- 10 — Josip Sesar (Široki) na utakmici Široki — Union Olimpija, odigranoj 19. novembra 2005.
- 10 — Temu Raniko (Union Olimpija) na utakmici Zagreb — Union Olimpija, odigranoj 18. decembra 2005.
- Najviše pogodaka za dva poena na utakmici:
- 17 — Marton Bader (Solnok Olaj) na utakmici Široki — Solnok Olaj, odigranoj 19. novembra 2012.
- Najviše pogođenih slobodnih bacanja na utakmici:
- 19 — Igor Rakočević (Crvena zvezda) na utakmici Refleks — Crvena zvezda, odigranoj 16. aprila 2004.
- 19 — Milan Gurović (Crvena zvezda) na utakmici FMP — Crvena zvezda, odigranoj 30. septembra 2006.
- 19 — Milan Gurović (Crvena zvezda) na utakmici Crvena zvezda — FMP, odigranoj 16. decembra 2006.
- 19 — Damir Mulaomerović (Zagreb) na utakmici Zagreb — FMP, odigranoj 19. januara 2010.
- Najviše skokova na utakmici:
- 23 — Tomi Smit (Split) na utakmici Split — Refleks odigranoj 4. oktobra 2003.
- 23 — Boris Savović (Hemofarm) na utakmici Hemofarm — Radnički Kragujevac odigranoj 22. oktobra 2011.
- Najviše asistencija na utakmici:
- 19 — Žan Mark Šiško (Koper Primorska) na utakmici Koper Primorska - Zadar, odigranoj 9. decembra 2019.
- Najviše ukradenih lopti na utakmici:
- 9 — Kertis Makants (Split) na utakmici Split — Zagreb, odigranoj 16. decembra 2003.
- 9 — Andres Rodrigez (Union Olimpija) na utakmici Partizan — Union Olimpija, odigranoj 7. novembra 2004.
- 9 — Jure Močnik (Helios) na utakmici Split — Helios, odigranoj 6. aprila 2005.
- 9 — Goran Jeretin (Crvena zvezda) na utakmici Partizan — Crvena zvezda, odigranoj 30. aprila 2005.
- Najviše blokada na utakmici:
- 7 — Smiljan Pavič (Union Olimpija) na utakmici Union Olimpija — Bosna, odigranoj 27. novembra 2004.
- 7 — Slavko Vraneš (Partizan) na utakmici Cibona — Partizan, odigranoj 10. januara 2010.
- 7 — Šon Džejms (Makabi Tel Aviv) na utakmici Makabi Tel Aviv — Zlatorog, odigranoj 5. januara 2012.
- 7 — Zoran Nikolić (Budućnost) na utakmici Budućnost — Igokea, odigranoj 15. oktobra 2016.
- Najviše izgubljenih lopti na utakmici:
- 11 — Jirži Velš (Union Olimpija) na utakmici Pivovarna Laško — Union Olimpija, odigranoj 9. februara 2002.
- 11 — Nikola Korać (Sutjeska) na utakmici Mega Leks — Sutjeska, odigranoj 30. oktobra 2015.
Najbolji igrači svih vremena po kategorijama[uredi | uredi izvor]
Stanje nakon sezone 2022/23.
Kategorija | Igrač | Vrednost |
---|---|---|
Poeni | Nemanja Gordić | 3257 |
Pogoci za 3 poena | Suad Šehović | 406 |
Skokovi | Marin Rozić | 1327 |
Asistencije | Nemanja Gordić | 1110 |
Ukradene lopte | Nebojša Joksimović | 401 |
Blokade | Slavko Vraneš | 272 |
Indeks korisnosti | Todor Gečevski | 3212 |
Odigrane utakmice | Branko Lazić | 385 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Takmičenja Jadranske košarkaške asocijacije Nagrade Jadranske lige u košarci
|
Nacionalna prvenstva
|
Evropska takmičenja
|