Jadranska liga u košarci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jadranska liga u košarci
Trenutna sezona ili takmičenje:
Current sports event 2023/24.
Logo ABA lige j.t.d.
SportKošarka
Osnovana2001. god.; pre 23 godine (2001)
Broj timova16
Država Srbija
 Hrvatska
 Bosna i Hercegovina
 Slovenija
 Severna Makedonija
 Crna Gora
 Ujedinjeni Arapski Emirati
Niži stepenDruga Jadranska liga
Domaći kupSuperkup Jadranske lige
Međunarodna
takmičenja
Evroliga
Evrokup
FIBA Liga šampiona
FIBA Kup Evrope
Najviše titulaPartizan (7 titula)
Trenutni
prvak
Partizan (2022/23)
Veb-sajtwww.aba-liga.com

Jadranska liga (engl. Adriatic League; poznata i kao ABA liga, engl. ABA League) je regionalna košarkaška liga u kojoj se takmiče klubovi iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Makedonije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.[1] U prošlosti su po specijalnom pozivu Jadranske košarkaške asocijacije u ligi učestvovali i timovi iz Izraela, Mađarske, Bugarske i Češke.

Liga postoji uporedo sa domaćim prvenstvima u svakoj zemlji. Svi timovi igraju u ABA ligi i prvenstvu svoje zemlje. Jadranska košarkaška asocijacija, koja organizuje ABA ligu, je punopravni član ULEB-a. Od sezone 2017/18. postoji Druga ABA liga i Superkup ABA lige.

Zbog sponzorskih razloga Jadranska košarkaška liga je poznata kao Gudjer liga (engl. Goodyear League) u periodu od 2001. do 2006. godine, NLB liga (engl. NLB League) u periodu od 2006. do 2011. godine i ABA liga j.t.d. (engl. ABA League JTD) od 2016. godine.

Liga je inspirisala pokretanje sličnih regionalnih liga širom Evrope kao što su: Baltička liga, Balkanska liga i VTB liga.

Najuspešniji klub je Partizan koji je 7 puta osvajao ovo takmičenje.

Sistem takmičenja[uredi | uredi izvor]

Kao i većina drugih košarkaških liga i ABA liga se igra u dva dela, regularna sezona i doigravanje.[2] U ABA ligi se takmiči 12 klubova.

Regularna sezona[uredi | uredi izvor]

Prvi deo takmičenja se odvija po dvostrukom bod-sistemu, svako sa svakim igra po jednu utakmicu na domaćem i jednu na gostujućem terenu.[2] Klubovi igraju 22 kola za poredak od 1. do 12. mesta. Poslednje plasiran klub gubi pravo nastupa u ABA ligi i sledeće godine nastupa u Drugoj ABA ligi, dok pretposlednji klub igra doigravanje za opstanak u ABA ligi protiv viceprvaka Druge ABA lige.

Doigravanje[uredi | uredi izvor]

Najbolja četiri tima iz prvog dela takmičenja plasiraju se u doigravanje. Timovi se u polufinalu doigravanja, na osnovu plasmana na tabeli, uparuju po sistemu 1-4, 2-3. Polufinalne serije se igraju na dve dobijene utakmice, a prednost domaćeg terena određena je po sistemu 1-1-1. Finalna serija se igra na tri dobijene utakmice, a prednost domaćeg terena određena je po sistemu 2-2-1.[2]

Pobednik ABA lige obezbeđuje mesto u narednoj sezoni Evrolige, dok će se poraženi i polufinalisti takmičiti u ULEB Evrokupu. [2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Osnivanje lige[uredi | uredi izvor]

Jadranska košarkaška liga je osnovana 2001. godine od strane predstavnika Bosne, Budućnosti, Cibone i Union Olimpije u u koju su se uključili i drugi kubovi iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske. Prve sezone se u ligi takmičilo 12 klubova, a liga dobija naziv po sponzoru Gudjer liga. Utvrđen je sistem takmičenja po kojem se regularni deo sezone igra po dvokružnom bod sistemu, dok se o pobedniku lige odlučuje na fajnal-foru. Format završnice je nakon 2004. godine često menjan, ali se takmičenje u regularnom delu sezone odvija po istom sistemu. U prvoj sezoni Jadranske košarkaške lige titulu osvaja Union Olimpija. U drugoj sezoni, kao prvi predstavnik Srbije, učestvuje Crvena zvezda. U ovoj sezoni među učesnicima bio je i izraelski predstavnik Makabi Tel Aviv. Iako je Makabi bio prvi favorit za osvajanje naslova prvaka titulu je osvoji Zadar pobedom u finalu rezultatom 91:88.

Ulazak drugih klubova iz Srbije i vladavina Partizana[uredi | uredi izvor]

Finalna utakmica između Cibone i Partizana

U trećoj sezoni broj klubova učesnika povećan je na 14, a zatim naredne sezone na 16. U ligu ulazi i drugi srpski klub Refleks koji u debitantskoj sezoni osvaja prvu titulu, dok drugu titulu osvaja dve godine kasnije. Nakon prve titule Refleksa usledila je i promena u ligi fajnal-for je zamenjen fajnal-ejtom, a taj format završnice ostao je na snazi i u narednoj sezoni u kojoj je titulu odneo Hemofarm.

Prvu od svojih pet vezanih titula Partizan osvaja u sezoni 2006/07. Te sezone se na završnici igrao plej-of u kojem su učestvovali osam najbolje plasiranih ekipa iz regularnog dela sezone. Četvrtfinalne, polufinalne i finalne igrale su se do dve dobijene utakmice. Takođe, u septembru 2006. liga je potpisala sponzorski ugovor sa Novom ljubljanskom bankom i promenila naziv u NLB liga. Nova promena u formatu završnice je usledila već sledeće sezone kombinacijom plej-ofa i fajnal-fora u završnici. Osam najbolje plasiranih timova je u četvrtfinalu igralo serije do dve dobijene utakmice, a pobednici tih serija za titulu su se borili na klasičnom fajnal-foru, ali je naredne sezone ukinut plej-of u četvrtfinalu i sistem takmičenja vraćen na prvobitni. Fajnal-for se igrao odmah nakon regularnog dela sezone. Ovaj sistem ostao je na snazi sve do sezone 2014/15.

Finale sezone 2009/10. ostaće upamćeno kao najdramatičnije u istoriji ABA lige. Ovaj meč odigran je u Areni Zagreb, 25. aprila 2010. Utakmica između Cibone i Partizana odlučivala je pobednika lige. Partizan je odneo pobedu rezultatom 74:75 posle produžetka, čime je četvrti uzastopni put osvojio regionalnu ligu. Meč je upamćen po dramatičnoj završnici u kojoj je Dušan Kecman 0,6 sekundi pre isteka vremena uputio loptu sa više od pola terena i postigao pobednički koš.

U prethodnom napadu košarkaš Cibone Bojan Bogdanović takođe je postigao trojku u poslednjoj sekundi utakmice, nakon čega su svi igrači i stručni štab Cibone počeli slaviti ušavši u teren. Nekoliko trenutaka potom Kecman, koji se nije istaknuo u dotadašnjem toku utakmice, primio je loptu s nešto više od pola terena i uputio je prema košu. Lopta se odbila od table i ušla u koš. Sledećeg dana Cibona je službeno uložila žalbu disciplinskoj komisiji NLB lige, smatrajući kako napad Partizana nije mogao otpočeti dok su strane osobe na terenu. Žalba je, međutim, odbačena kao neregularna.

Sam Kecman je skromno proslavio svoj uspeh, ali je postao zvezda dobivši i nadimke poput Kecman 006. Najveća sportska televizijska kuća u SAD, ESPN, odabrala je u junu 2011. godine 10 najnevjerojatnijih sportskih završnica u istoriji koje su zabeležile televizijske kamere. Devet od deset događaja odigralo se u Americi, a jedini koji nije upravo je ova Kecmanova trojka koja je zauzela visoko treće mesto.

Petu vezanu titulu Partizan osvaja u sezoni 2010/11. Te sezone se u ligi takmiči prvi i jedini predstavnika Češke Nimburk).

Nove promene i početak Zvezdine vladavine[uredi | uredi izvor]

Utakmica Crvene zvezde

Istekom ugovora sa NLB bankom zvanični naziv takmičenje u sezoni 2011/12. je ABA liga. Tu sezonu je obeležio i povratak Makabija iz Tel Aviva nakon osmogodišnje pauze, ali ponovo samo na jednu sezonu. Makabi je te sezone lako osvojio titulu i to je jedina titula koju nije osvojio klub sa prostora bivše Jugoslavije. Početkom naredne godine prohodnost ka ULEB-ovim takmičenjima je prebačena u potpunosti na Jadransku košarkašku ligu, do tada su nacionalne lige Slovenije, Srbije i Hrvatske imale po jednog zagarantovanog predstavnika u Evroligi. Finalisti obezbeđuju direktno učešće u Evroligi, dok trećeplasirani u konačnom plasmanu ide u kvalifikacije. Klubovi koji su sezonu završili na pozicijama 4, 5 i 6 učestvuju u ULEB Evrokupu. Te sezone se u Jadranskoj košarkaškoj ligi takmiče i klubovi iz Mađarske i Makedonije, specijalne pozivnice dobili su Solnok Olaj i MZT Skoplje Aerodrom. Naredne godine su po prvi put uvedena nagrada za najboljeg trenera godine, kao i izbor idealnog tima sezone.

25. april 2014. u doigravanju je Cedevita u Beogradu pobedila Partizan 81:79 trojkom Nolana Smita uz zvuk sirene. Igralo se koš za koš, a Partizan je imao jedan poen prednosti i napad do gotovo samog kraja. Partizan nije postigao koš, Nolan Smit je krenuo u kontra napad i sa osam metara uz zvuk sirene pogodio. Time je osigurano hrvatsko finale u Beogradu, jer je prethodno Cibona izbacila Crvenu zvezdu. Cibona i Cedevita izborili su nastup u Evroligi, ali je Cibona odustala od učešća u Evroligi i njeno mesto zauzela je Crvena zvezda zbog boljeg plasmana u regularnom delu sezone u odnosu na Partizan. Partizan zbog poraza od Cedevite prvi put nakon 12 godina nije nastupao u Evroligi.

Prvu, od za sada pet titula, Crvena zvezda osvaja u sezoni 2014/15. Od ove sezone je konačno došlo do promene sistema takmičenja u završnici i dugogodišnji format fajnal-fora zamenio je plej-of. Obe polufinalne, kao i finalna serija igraju se na 3 dobijene utakmice, a prednost domaćeg terena određuje se po principu 2-2-1. Od sezone 2015/16. ukinute su kvalifikacije za Evroligu, tako da sada plasman u najjače klupsko takmičenje obezbeđuju samo finalisti plej-ofa Jadranske košarkaške lige, dok poraženi polufinalisti zajedno sa petoplasiranom i šestoplasiranom ekipom igraju u ULEB Evrokupu. Uvedeno proglašavanje najkorisnijeg igrača meseca. Takođe, u ovoj sezoni je po prvi i jedini put u ligi učestvovao predstavnik Bugarske, specijalnu pozivnicu dobio je Levski iz Sofije. Naredne sezone liga je prvobitno trebalo da se smanji na 12 klubova, ali je na skupštini lige održanoj u Budvi odlučeno da će liga ipak ostati na 14 klubova. Pravila takmičenja ostala su ista kao i u prošloj sezoni. Jedina razlika je da učešće u narednoj sezoni ne može da ostvari samo poslednje plasirana ekipa u odnosu na prošlogodišnje dve. U sezoni 2017/18 najvažnija novina je uvođenje nova dva regionalna takmičenja, Superkup ABA lige i Druga ABA liga čiji će osvajač biti siguran učesnik sada već zvanično prve Jadranske lige u sezoni 2018/19.

Ol-star utakmice[uredi | uredi izvor]

Ol-star logo

ABA liga je uvela 2006. godine Ol-star utakmice koje su se igrale pred novogodišnje praznike u dvorani Tivoli. Igrači su bili podeljeni u timove Istoka i Zapada. Za tim Zapada igrali su košarkaši klubova iz Slovenije i Hrvatske, a za Istok košarkaši timova iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.[3]

Na prvoj Ol-star utakmici ABA lige 27. decembra 2006. na kojoj je slavio tim Zapada 134:118.

U prvoj petorci Istoka nastupali su: Saša Vasiljević (Bosna), Goran Jeretin (Budućnost), Milan Gurović i Petar Popović (Crvena zvezda) i Zoran Erceg (FMP). Na klupi su bili: Aleksandar Rašić (FMP), Nebojša Joksimović i Predrag Šuput (Hemofarm), Edin Bačvić (Bosna) Ivan Opačak (Široki), Milenko Tepić i Nikola Peković (Partizan). Trener je bio Vlada Vukoičić (FMP).[3]

U prvoj petorci Zapada nastupali su: Davor Kus (Cibona), Temu Raniko, Manučar Markoišvili i Marko Milić (Olimpija) i Smiljan Pavič (Helios). Na klupi su bili: Karl Ingliš (Zadar), Kristofer Voren (Cibona), Miloš Paravinja i Emir Preldžić (Slovan), Ante Tomić i Dvejn Brojls (Zagreb) i Robert Troha (Helios). Trener je bio Dražen Anzulović (Cibona).[3]

Najkorisniji igrač prvog Ol-stara je bio košarkaš Zadra Kanađanin Karl Ingliš

U brzom šutiranju trojki su se takmičili: Milan Gurović (Crvena zvezda), Temu Raniko i Domen Lorbek (Olimpija), Robert Troha (Helios), Davor Kus (Cibona), Ivan Opačić i Siniša Štemberger (Široki), Bojan Krstović (FMP), Nenad Mijatović (Budućnost), Todor Gečevski i Karl Ingliš (Zadar).[3] Pobedio je Finac Temu Raniko.

U takmičenju u zakucavanjima takmičili su se: Bojan Krstović (FMP), Smiljan Pavić (Helios), Ivan Opačak i Karl Ingliš (Zadar), Kristofer Voren (Cibona), Nikola Garma (Zagreb), Stevan Milošević (Budućnost), Damjan Rudež (Split), Dejan Čigoja (Slovan) i Miha Zupan (Olimpija).[3] Pobedio je Slovenac Miha Zupan.

Druga Ol-star utakmica ABA lige odigrana je 27. decembra 2007. i na njoj je slavio tim Istoka 113:136.[4]

Za Istok su nastupali: Nikola Peković, Milton Palasio i Milenko Tepić (Partizan), Omar Kuk i Tadija Dragićević (Crvena zvezda), Nebojša Joksimović, Goran Jagodnik i Vladimir Vukosavljević (Hemofarm), Vladimir Golubović (Vojvodina), Siniša Štemberger (Široki), Vladimir Micov i Nemanja Gordić (Budućnost). Trener je bio Duško Vujošević (Partizan).[4]

Za ekipu Zapada nastupali su: Marko Milić, Goran Dragić i Jasmin Hukić (Olimpija), Jakov Vladović i Ante Tomić (Zagreb), Todor Gečevski, Kori Bruer i Jure Lalić (Zadar), Ante Stipanović i Damjan Rudež (Split), Robert Troha (Helios) i Lukša Andrić (Cibona). Trener je bio Aleksandar Petrović (Zadar).[4]

Najkorisniji igrač drugog Ol-stara je bio košarkaš Partizana Crnogorac Nikola Peković, u takmičenju u zakucavanjima pobedio je Srbin Ilija Pavković, a u brzom šutiranju trojki Srbin Tadija Dragićević.


Klubovi u sezoni 2020/21.[uredi | uredi izvor]

Država Klub Mesto Dvorana Kapacitet
Srbija Srbija Borac Čačak Čačak Hala Borca kraj Morave 4.000
Mega Sokerbet Beograd Hala sportova Ranko Žeravica 3.000
Partizan NIS Beograd Štark Arena 18.386
FMP Beograd Dvorana Železnik 3.000
Crvena zvezda MTS Beograd Hala Aleksandar Nikolić 8.150
Slovenija Slovenija Krka Novo Mesto Sportska dvorana Leon Štukelj 2.500
Koper Primorska Kopar Dvorana Bonifika 5.000
Cedevita Olimpija Ljubljana Arena Stožice 12.480
Hrvatska Hrvatska Zadar Zadar Dvorana Krešimir Ćosić 10.000
Split KO Split Sportski centar Gripe 3.500
Cibona Zagreb Košarkaški centar Dražen Petrović 5.400
Crna Gora Crna Gora Budućnost VOLI Podgorica Sportski centar Morača 6.000
Mornar Bar Bar Sportska dvorana Topolica 2.625
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina Igokea Laktaši Sportska dvorana Laktaši 3.050

Dosadašnja finala[uredi | uredi izvor]

Sezona Datum i mesto odigravanja Pobednik Rezultat Finalista Najkorisniji igrač
doigravanja
2001/02. 24. mart 2002.
(Ljubljana)
Slovenija Union Olimpija (1) 73 : 59 Slovenija Krka Slovenija Jurij Zdovc
2002/03. 5. april 2003.
(Ljubljana)
Hrvatska Zadar (1) 91 : 88 Izrael Makabi Tel Aviv Hrvatska Marko Popović
2003/04. 18. april 2004.
(Zagreb)
Srbija Refleks (1) 71 : 70 Hrvatska Cibona Srbija Ognjen Aškrabić
2004/05. 1. maj 2005.
(Beograd)
Srbija Hemofarm (1) 89 : 76 Srbija Partizan Crna Gora Nebojša Bogavac
2005/06. 23. april 2006.
(Sarajevo)
Srbija FMP (2) 73 : 72 Srbija Partizan Sjedinjene Američke Države Vontigo Kamings
2006/07. 14. april — 18. april 2007.
(Beograd)
Srbija Partizan (1) 2 : 0
(85 : 83, 94 : 82)
Srbija FMP Sjedinjene Američke Države Vontigo Kamings
Srbija Zoran Erceg
2007/08. 26. april 2008.
(Ljubljana)
Srbija Partizan (2) 69 : 51 Srbija Hemofarm Crna Gora Nikola Peković
2008/09. 18. april 2009.
(Beograd)
Srbija Partizan (3) 63 : 49 Hrvatska Cibona Srbija Novica Veličković
2009/10. 25. april 2010.
(Zagreb)
Srbija Partizan (4) 75 : 74 Hrvatska Cibona Sjedinjene Američke Države Džamont Gordon
2010/11. 21. april 2011.
(Ljubljana)
Srbija Partizan (5) 77 : 74 Slovenija Union Olimpija Australija Nejtan Džavaj
2011/12. 30. april 2012.
(Tel Aviv)
Izrael Makabi Tel Aviv (1) 87 : 77 Hrvatska Cedevita Sjedinjene Američke Države Kit Langford
2012/13. 27. april 2013.
(Laktaši)
Srbija Partizan (6) 71 : 63 Srbija Crvena zvezda Srbija Raško Katić
2013/14. 27. april 2014.
(Beograd)
Hrvatska Cibona (1) 72 : 59 Hrvatska Cedevita Hrvatska Dario Šarić
2014/15. 25. april — 30. april 2015.
(Beograd, Zagreb)
Srbija Crvena zvezda (1) 3 : 1
(68 : 59, 69 : 65, 62 : 72,
89 : 79)
Hrvatska Cedevita Srbija Boban Marjanović
2015/16. 28. april — 2. maj 2016.
(Beograd, Sremska Mitrovica)
Srbija Crvena zvezda (2) 3 : 0
(95 : 88, 93 : 74, 61 : 49)
Srbija Mega Leks Srbija Stefan Jović
2016/17. 10. april — 13. april 2017.
(Beograd, Zagreb)
Srbija Crvena zvezda (3) 3 : 0
(81 : 66, 84 : 73, 77 : 61)
Hrvatska Cedevita Sjedinjene Američke Države Čarls Dženkins
2017/18. 9. april — 14. april 2018.
(Beograd, Podgorica)
Crna Gora Budućnost (1) 3 : 1
(80 : 76, 59 : 69, 78 : 77,
77 : 73)
Srbija Crvena zvezda Bosna i Hercegovina Nemanja Gordić
2018/19. 12. april — 22. april 2019.
(Beograd, Podgorica)
Srbija Crvena zvezda (4) 3 : 2
(91 : 72, 107 : 69, 72 : 80,
80 : 84, 97 : 54)
Crna Gora Budućnost Sjedinjene Američke Države Bili Baron
2019/20. Zbog pandemije kovida 19 takmičenje je prekinuto 16. marta 2020. godine, nakon odigranog 21 kola prvog dela takmičenja. Dana 27. maja 2020. godine doneta je konačna odluka o otkazivanju ostatka sezone. Nije proglašen prvak.
2020/21. 16. maj — 28. maj 2021.
(Beograd, Podgorica)
Srbija Crvena zvezda (5) 3 : 2
(82 : 78, 85 : 79, 71 : 75,
80 : 81, 67 : 60)
Crna Gora Budućnost Kamerun Landri Noko
2021/22. 27. maj — 6. jun 2022.
(Beograd)
Srbija Crvena zvezda (6) 3 : 2
(90 : 76, 85 : 81, 67 : 70,
84 : 112, 80 : 77)
Srbija Partizan Srbija Ognjen Dobrić
2022/23. 13. jun — 22. jun 2023.
(Beograd)
Srbija Partizan (7) 3 : 2
(88 : 80, 87 : 78, 78 : 91,
56 : 68, 96 : 85)
Srbija Crvena zvezda Sjedinjene Američke Države Kevin Panter
2023/24. maj 2024.
— : —
(— : —, — : —, — : —)

Uspešnost klubova[uredi | uredi izvor]

Pehar Jadranske lige
Klub Prvak Viceprvak
Srbija Partizan
7
(2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2013, 2023)
3
(2005, 2006, 2022)
Srbija Crvena zvezda
6
(2015, 2016, 2017, 2019, 2021, 2022)
3
(2013, 2018, 2023)
Srbija FMP
2
(2004, 2006)
1
(2007)
Hrvatska Cibona
1
(2014)
3
(2004, 2009, 2010)
Crna Gora Budućnost
1
(2018)
2
(2019, 2021)
Slovenija Union Olimpija
1
(2002)
1
(2011)
Izrael Makabi Tel Aviv
1
(2012)
1
(2003)
Srbija Hemofarm
1
(2005)
1
(2008)
Hrvatska Zadar
1
(2003)
Hrvatska Cedevita
4
(2012, 2014, 2015, 2017)
Slovenija Krka
1
(2002)
Srbija Mega Leks
1
(2016)

Učešće i plasman ekipa po sezonama[uredi | uredi izvor]

Klub 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Broj
sez.
Bosna i Hercegovina Borac Banja Luka
11
13
2
Srbija Borac Čačak
11
11
13
10
4
Bosna i Hercegovina Bosna
12
12
8
7
10
7
13
7
Crna Gora Budućnost
9
5
14
5
6
6
5
4
4
5
5
3
3
4
1
2
pr
2
3
3
U
21
Srbija Vojvodina Srbijagas
6
9
14
3
Srbija Vršac
1
4
4
2
3
3
6
12
8
Hrvatska Zagreb
6
11
12
13
12
11
13
6
5
9
10
Hrvatska Zadar
7
1
8
7
8
7
3
5
8
14
12
13
8
6
12
6
11
pr
10
12
7
U
22
Slovenija Zlatorog
4
8
6
9
14
14
6
Bosna i Hercegovina Igokea
11
3
6
12
9
5
10
8
pr
4
5
9
U
13
Severna Makedonija Karpoš Sokoli
10
1
Hrvatska Kvarner
10
1
Slovenija Koper Primorska
pr
14
2
Slovenija Krka
2
7
7
11
3
11
9
7
9
12
14
10
pr
12
14
14
16
Bugarska Levski Sofija
14
1
Crna Gora Lovćen
14
1
Izrael Makabi Tel Aviv
2
1
2
Srbija Mega basket
8
10
2
6
9
5
pr
6
10
6
U
11
Srbija Metalac
6
11
2
Severna Makedonija MZT Skoplje
7
9
13
10
13
12
14
7
Crna Gora Mornar Bar
8
4
9
pr
3
9
12
13
8
Češka Nimburk
8
1
Slovenija Olimpija Ljubljana
1
4
3
5
10
9
4
9
4
2
6
8
10
5
7
11
7
12
19
Srbija Partizan
2
2
1
1
1
1
1
3
1
4
4
5
3
5
4
pr
7
2
1
U
20
Srbija Radnički Kragujevac
11
10
8
4
11
5
Bosna i Hercegovina Sloboda Tuzla
5
1
Slovenija Slovan
11
10
10
9
13
14
6
Mađarska Solnok Olaj
13
12
7
3
Hrvatska Split
8
10
9
15
14
10
10
14
13
13
10
9
12
Crna Gora Studentski centar
7
8
U
3
Crna Gora Sutjeska
13
1
Srbija FMP
1
4
1
2
7
8
12
9
8
6
pr
8
6
5
11
15
Slovenija Helios
16
12
8
13
12
14
13
7
Hrvatska Cedevita
7
7
2
6
2
2
4
2
3
3
10
Slovenija Cedevita Olimpija
pr
5
4
4
U
5
Hrvatska Cibona
3
5
2
6
5
3
8
2
2
12
7
11
1
11
8
7
11
7
pr
9
8
11
12
23
Srbija Crvena zvezda
3
4
3
3
6
5
4
9
13
10
2
3
1
1
1
2
1
pr
1
1
2
U
22
Slovenija Šentjur
14
1
Hrvatska Šibenik
11
1
Bosna i Hercegovina Široki
6
9
12
13
11
11
12
10
9
5
10
14
12

Ukupna tabela lige 2002—2024.[uredi | uredi izvor]

Stanje nakon sezone 2023/24. Klubovi koji se takmiče u sezoni 2023/24. su podebljani.

Pozicija Klub Sezone Odigrane
utakmice
Pobede Porazi % pobeda Bodovi Najbolji
plasman
1. Srbija Crvena zvezda 22 631 453 178 .718 1.084 1.
2. Srbija Partizan 20 565 402 163 .712 967 1.
3. Crna Gora Budućnost 21 579 367 212 .634 946 1.
4. Hrvatska Cibona 23 597 307 290 .514 904 1.
5. Hrvatska Zadar 22 565 262 303 .464 827 1.
6. Slovenija Olimpija Ljubljana 18 468 250 218 .534 718 1.
7. Srbija FMP 15 400 211 189 .528 611 1.
8. Slovenija Krka 16 402 158 244 .393 560 2.
9. Bosna i Hercegovina Igokea 13 331 158 173 .477 489 3.
10. Hrvatska Cedevita 10 279 180 99 .645 459 2.
11. Bosna i Hercegovina Široki 12 308 117 191 .380 425 5.
12. Hrvatska Split 12 308 99 209 .321 407 8.
13. Srbija Mega basket 11 280 129 151 .461 409 2.
14. Srbija Vršac 8 226 136 90 .602 362 1.
15. Hrvatska Zagreb 10 260 100 160 .385 360 5.
16. Crna Gora Mornar Bar 8 200 89 111 .445 289 4.
17. Bosna i Hercegovina Bosna 7 180 63 117 .350 243 7.
18. Severna Makedonija MZT Skoplje 7 178 61 117 .343 239 7.
19. Slovenija Helios Domžale 7 186 52 134 .280 238 8.
20. Slovenija Cedevita Olimpija 5 135 88 47 .652 223 4.
21. Slovenija Zlatorog 6 153 61 92 .399 214 4.
22. Slovenija Slovan 6 156 48 108 .308 204 9.
23. Srbija Radnički Kragujevac 5 131 62 69 .473 193 4.
24. Srbija Borac Čačak 4 104 34 70 .327 138 10.
25. Crna Gora Studentski centar 3 81 35 46 .432 116 7.
26. Srbija Vojvodina Srbijagas 3 79 31 48 .392 110 6.
27. Mađarska Solnok Olaj 3 78 29 49 .372 106 7.
28. Izrael Makabi Tel Aviv 2 52 44 8 .846 96 1.
29. Srbija Metalac 2 52 23 29 .442 75 6.
30. Bosna i Hercegovina Borac Banja Luka 2 48 14 34 .292 62 11.
31. Hrvatska Šibenka 1 30 11 19 .367 41 11.
32. Češka Nimburk 1 26 12 14 .462 38 8.
33. Severna Makedonija Karpoš Sokoli 1 26 10 16 .385 36 10.
34. Crna Gora Sutjeska 1 26 9 17 .346 35 13.
35. Bosna i Hercegovina Sloboda Tuzla 1 22 12 10 .545 34 5.
36. Slovenija Koper Primorska 2 47 12 35 .255 33 14.
37. Slovenija Šentjur 1 26 7 19 .269 33 14.
38. Crna Gora Lovćen 1 26 5 21 .192 31 14.
39. Hrvatska Kvarner 1 22 5 17 .227 27 10.
40. Bugarska Levski Sofija 1 26 2 24 .077 27 14.

Rekordi[uredi | uredi izvor]

Klupski[uredi | uredi izvor]

Pojedinačni[uredi | uredi izvor]

Najbolji igrači svih vremena po kategorijama[uredi | uredi izvor]

Stanje nakon sezone 2022/23.

Kategorija Igrač Vrednost
Poeni Bosna i Hercegovina Nemanja Gordić 3257
Pogoci za 3 poena Crna Gora Suad Šehović 406
Skokovi Hrvatska Marin Rozić 1327
Asistencije Bosna i Hercegovina Nemanja Gordić 1110
Ukradene lopte Slovenija Nebojša Joksimović 401
Blokade Crna Gora Slavko Vraneš 272
Indeks korisnosti Severna Makedonija Todor Gečevski 3212
Odigrane utakmice Srbija Branko Lazić 385

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Interni akti” (PDF). aba-liga.com. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 08. 2020. g. Pristupljeno 18. 1. 2020. 
  2. ^ a b v g Interni akti
  3. ^ a b v g d „Ol-star 2006.”. b92.net. Pristupljeno 18. 1. 2020. 
  4. ^ a b v „Ol-star 2007.”. b92.net. Pristupljeno 18. 1. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]