Jadran (brod)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jadran

Jadran je trenažni jedrenjak koji je porinut 1931. u Hamburgu za potrebe Jugoslovenske kraljevske ratne mornarice. Danas se nalazi posedu Vojske Crne Gore. Imovina broda je do danas ostala stvar spora između Hrvatske i Crne Gore. Decembra 2021. godine dve zemlje su se složile da formiraju međuvladinu komisiju za rešavanje njegovog budućeg statusa.

Istorija broda[uredi | uredi izvor]

Kraljevska mornarica Jugoslavije[uredi | uredi izvor]

Stvaranjem Kraljevine SHS 1918. godine i njene Kraljevske mornarice, javila se potreba za nabavkom školskog broda na kome bi se kvalitetno obučavao mornarički kadar. U 1922. godini u Dubrovniku osnovana je Pomorska oficirska škola čime su stekli uslovi za početak školovanja domaćih pomorskih kadrova.[1] Naredne godine 1. oktobra počela je sa radom prva jugoslovenska Pomorska vojna akademija u Dubrovniku u Gružu.[2] Školovanje na prvoj Pomorskoj vojnoj akademiji je trajalo tri godine koje je sačinjavala teorijska nastava kao i praktični radovi i vežbe na brodovima za šta su se koristili minopolagač „Orao” ili minolovac „D-2” sa kojima se svake sedmice provodilo na moru po jedan ili dva dana.[3]

Iz nastavnog plana i programa uočena je potreba za brodom na kome bi se kadeti pripremali za svoju dužnost nakon završetka školovanja.[4] Odmah po forimiranju Kraljevske mornarice SHS planirana je nabavka, ali za to nije bilo finansijskih sredstava. [5]

Podsticaj za nabavku i gradnju broda potekao je i od udruženja Jadranska straža, koja je osnovana u Splitu 1922. godine i na čijem čelu je za prvog i ujedno doživotnog predsednika bio izabran Juraj Biankini.[6] Juna 1926. godine na drugom sastanku delegata jugoslovenskog pomorskog patriotskog udruženja „Jadranska straža” koji je održan u Beogradu začeta je ideja o nabavci školskog broda.[7] Na tom sastanku donesena je odluka da se prikupljanjem novčanih sredstava kupi školski brod koji bi se kao poklon predao Kraljevskoj mornarici.[8]

Međutim, najveća sredstva za nabavku broda obezbeđena su na ime kredita Fonda ratnih reparacija koje je dobila Kraljevska mornarica.[9] Finansijska sredstva za izgradnju i kupovinu broda u inostranstvu obezbeđena su na ime ratne odštete prema Kraljevini Srbiji načinjenoj od strane neprijatelja u Prvom svetskom ratu.[10] Na ovaj način obezbeđena su u najvećoj meri sredstva za kupovinu broda u iznosu od čak 86 odsto.[11] Preostali manji deo od 14 odsto prikupila je jugoslovenska patriotska organizacija Jadranska straža (JŽ) preko svojih članova i dobrovoljnih priloga u brojnim oblasnim odborima širom zemlje, ali i u inostranstvu.[12] Jadranska straža je u svom zenitu brojala oko 180 hiljada članova.[13] Od ovoga, u strukturi donacija Jugoslovenske straže najviše su obezbedili sredstva oblasni odbori: Sarajevo, Petrovgrad, Beograd, Novi Sad, Skoplje, Karlovac, Maribor, itd.[14] Zanimljivost prve vrste je svakako da je oblasni odbor Jugoslovenske straže iz Prištine dala više novca od Splita.[15] Značajnu donaciju je priložio kralj od Jugoslavije Aleksandar Prvi.[16] Ukupna potrebna suma za kupovinu broda iznosila je 8.407.030 din (622.743 dojč maraka).[17]

Ugovor za gradnju školskog broda sklopljen je 4. septembra 1930. godine sa nemačkim brodogradilištem " H. C. Stulken Sohn" u Hamburgu.[18] Školski jedrenjak dobio je ime „Jadran“, a porinut je u more 25. juna 1931. godine.[19] Brod je projektovao inženjer brodogradnje Josip Škarica.[20] Brodu je kumovala supruga komandanta Kraljevske mornarice kontraadmirala Nikole Stankovića.[21] U vreme opremanja došlo je do spora sa brodogradilištem zbog pada vrednosti nemačke marke i naplate dela sredstava iz ratnih reparacija, koje je trebala da plati Nemačka. Nakon podmirivanja svih potraživanja školski brod je isplovio iz Hamburga 27. juna 1933. godine. U 10.00 časova dana 16. jula 1933. godine, školski jedrenjak je uplovio u luku Tivat.[22] U Flotni sastav Kraljevske mornarice je upisan 19. avgusta 1933. godine.[23] Centrala svečanost primopredaje broda bila je planirana u Splitu 6. septembra, na rođendan prestolonaslednika Petra II Karađorđevića.[24] Na svečanosti u Splitu, sedištu Primorske banovine, koja je trajala tri dana, školski brod Jadran'je svečano predat Kraljevskoj mornarici.[25] Čitav svečani događaj u Splitu koji je poprimio oblike karnevala obeležen je i nadletanjem Hidroaviona iz Divulja.[26] Na simboličan način podmladak patriotskog udruženja Jadranske straže poklonio je zastavu, kojoj je kumovala kraljica Marija Karađorđević. Brod su blagosovili rimokatolički i pravoslavni sveštenik.[27]

Zanimljivost predstavlja što je u to doba, Paul fon Hindenburg imenovao Adolfa Hitlera za kancelara Nemačke 30. januara 1933. godine.[28] Nemačka već naredne godine, odnosno 14. juna 1934. godine objavila moratorijum na transfer otplate po svim srednjoročnim i dugoročnim dugovima.[29] Tako da nije bilo više plaćanja u robi ni u novcu.[30]

Jadran je izgrađen kao trojarbolni jedrenjak tipa barkantin, dug 60 m, širok na glavnom rebru 8,9 m, gaza 4,05 metra.[31] Čelična konstrukcija spajana je tehnologijom zakovica, ima tri palube, a puni je deplasman je 761 tona. Visina velikog jarbola 39,1 m, ukupna dužina svih konopa za upravljanje je s 12 jedara je oko 11 km.[32] Brod je na jedra, uz povoljan vetar i s uvežbanom posadom, postizao maksimalnu brzinu od 15,8 čvorova. Stalnu posadu činilo je 12 oficira, 36 podoficira i 108 mornara, a autonomnost broda je 15 dana sa zalihama od 32 tone vode i 24,5 tone goriva.[33]

Brod Jadran zaplovio je na prvo školsko krstarenje 25. juna 1934. godine.[34] Do 1941. godine plovio je sedam puta sa kadetima Pomorske vojne akademije i Stručne podoficirske škole.[35] U tom razdoblju, brod Jadran je plovio po Sredozemnom moru i njegovim rubnim morima - Jadransko, Jonsko, Egejsko, Mramorno i Crno, ali i tri puta Atlanskim okeanom: prvi put na ruti Dubrovnik-Oran-Port Grande (Sao Vinsent)- Madeira-Kadiz-Ajačio-Pirej-Dubrovnik, prešavši 7.525 milje (krstarenje je trajalo 3 meseca); drugi put na ruti Dubrovnik-Malta-Gibraltar-Madeira-Bermuda-Njujork-Boston-Azori-Gibraltar-Tunis-Dubrovnik, prešavši 11.252 milje (krstarenje je trajalo četiri meseca i deset dana), ovo je bilo i najduže krstarenje „Jadran“, koje je trajalo u proleće i leto 1938. godine; treći put na ruti Dubrovnik-Malta i itd.[36]

Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Brod „Jadran” je 11. jula 1939. godine posetio poljsku luku Gdinja. Ovo krstarenje je bio odgovor na posetu poljskog školskog jedrenjaka „Iskra”. Brod Jadran napustio je Gdinju 16. jula. Ovo je ujedno bila poslednja poseta jednog stranog vojnog broda pre početka Drugog svetskog rata. Nešto manje od dva meseca kasnije, Nacistička Nemačka a potom i SSSR izvršili su invaziju na Poljsku. Nakon povratka sa krstarenja duž obale Zapadne i Severne Evrope i početka rata 5. septembra 1939. godine, školski brod „Jadran” nije isplovljavao van teritorijalnih voda Kraljevine Jugoslavije.

Početkom aprila 1941. godine dolazi do invazije Nacističke Nemačke i Fašističke Italije na Kraljevinu Jugoslaviju. Brod „Jadran” se tada nalazio u Boki Kotorskoj ispred Đenovića. Prema mobilizacijskim planom brod je potčinjen Komandi Južnog sektora pomorske odbrane. Deo posade je prekomandovan u sastav Flote, ali i tako smanjena je mogla da izvršava zadatke kao što je prevoz jedinicaa preko zaliva. Posada je u nekoliko navrata otvarala vatru na avione, koji nisu napali brod. Nakon raspada fronta širom zemlje, masovnih pobuna nepatriotskog dela stanovništa kao i usled nadmoćnosti neprijatelja, ostatak posada je uz prethodno onesposobljavanje napustio brod 17. aprila kada je i potopljen razarač Zagreb koji je predstavljao i njegovu glavnu zaštitu. Italijanske snage zaplenile su brod Jadran koji su koristili kao školski brod pod imenom „Marko Polo”. Nakon kapitulacije Italije 1943. godine brod se zatekao u Veneciji. Opljačkan i rashodovan, njegov trup služio je kao most na jednom od venecijskih kanala do kraja rata.

Jugoslovenska ratna mornarica[uredi | uredi izvor]

Posle Drugog svetskog rata samo pet, jer primat u krstarenjima preuzima š/b "Galeb". Primat preuzima nazad 1997. godine krstarenjem do Grčke, da bi već sledeće godine otplovio za Lisabon.

Tokom Drugog svetskog rata školski brod „Jadran“ koristila je italijanska ratna mornarica, takođe kao školski brod pod imenom „Marko Polo“. Kapitulacijom Italije započinje težak period broda. Zapušten, ogoljen, opljačkan, bez jarbola, dočekao je kraj rata u jednom od kanala u Veneciji gde je služio kao most. 1946. godine Jadran biva dotegljen u Mornaričko-tehnički remontni zavod “Sava Kovačević” u Tivtu, gde se do 1949. godine vrši remont.

Od 16. decembra 2013. do 2. februara 2017. godine obavljen generalni remont Jadrana u Jadranskom brodogradilištu Bijela. Tokom četvorogodišnjeg remonta koji je koštao oko 1,7 miliona evra, "Jadran" je dobio potpuno novi pogonski sistem, novi motor snage 650 konja sa reduktorom, tri pomoćna motora agregata, savremenu navigacionu opremu, komunikacije, novi prostor za mornare, novu kuhinju, sisteme pijaće i morske vode, sistem goriva i ulja, postavljena je nova paluba i popravljena oplata. Najveći teret u generalnom remontu iznela je posada školskog broda koja je učestvovala u svim radovima od kojih je najzahtevniji bio iznošenje i vraćanje brodskog balasta.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Školski brod „Jadran“ je jedrenjak tipa „barkantin“ deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara. Širina na glavnom rebru je 8,90 m, srednji gaz je 4,05 m, visina velejarbola 39,1 m, a površina jedara 933 m². Ukupna dužina konopa je 11 km. Glavni motor mu je „Caterpillar C18“ i razvija maksimalnu brzinu od 14 kn (26 km/h). Na jedrenjaku postoje tri jednokrevetne, dve dvokrevetne i tri četvorokrevetne kabine, zatim po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni prostor. Ostatak posade spava u “visaljkama”.

Ovaj brod je do sada prevalio preko 400.000 morskih milja, obišao gotovo sve luke u Evropi, od Crnog do Baltičkog mora. Sa zalihama od 48 tona pitke vode i 27 tona goriva, može da plovi 15 dana bez pristajanja.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  2. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  3. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  4. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  5. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  6. ^ Crnogorci, evo dokaza! Ove dosad neobjavljene fotografije broda „Jadran” svjedoče da ste nam 1990. oteli ljepotana (Slobodna Dalmacija, Damir Šarac, 29. maj 2023.)
  7. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  8. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  9. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  10. ^ Kuda plovi jedrenjak „Jadran” (Politika, Milan Komar, 22. maj 2022.)
  11. ^ Kuda plovi jedrenjak „Jadran” (Politika, Milan Komar, 22. maj 2022.)
  12. ^ Kuda plovi jedrenjak „Jadran” (Politika, Milan Komar, 22. maj 2022.)
  13. ^ Crnogorci, evo dokaza! Ove dosad neobjavljene fotografije broda „Jadran” svjedoče da ste nam 1990. oteli ljepotana (Slobodna Dalmacija, Damir Šarac, 29. maj 2023.)
  14. ^ Kuda plovi jedrenjak „Jadran” (Politika, Milan Komar, 22. maj 2022.)
  15. ^ Kuda plovi jedrenjak „Jadran” (Politika, Milan Komar, 22. maj 2022.)
  16. ^ Kako je prije 90 godina u Tivtu dočekan danas najvredniji i najznačajniji brod mornarice VCG - jedrenjak „Jadran” (Vijesti, Siniša Luković, 13. avgust 2023.)
  17. ^ Kuda plovi jedrenjak „Jadran” (Politika, Milan Komar, 22. maj 2022.)
  18. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  19. ^ Kako je prije 90 godina u Tivtu dočekan danas najvredniji i najznačajniji brod mornarice VCG - jedrenjak „Jadran” (Vijesti, Siniša Luković, 13. avgust 2023.)
  20. ^ Kako je prije 90 godina u Tivtu dočekan danas najvredniji i najznačajniji brod mornarice VCG - jedrenjak „Jadran” (Vijesti, Siniša Luković, 13. avgust 2023.)
  21. ^ Kako je prije 90 godina u Tivtu dočekan danas najvredniji i najznačajniji brod mornarice VCG - jedrenjak „Jadran” (Vijesti, Siniša Luković, 13. avgust 2023.)
  22. ^ Kako je prije 90 godina u Tivtu dočekan danas najvredniji i najznačajniji brod mornarice VCG - jedrenjak „Jadran” (Vijesti, Siniša Luković, 13. avgust 2023.)
  23. ^ Kako je prije 90 godina u Tivtu dočekan danas najvredniji i najznačajniji brod mornarice VCG - jedrenjak „Jadran” (Vijesti, Siniša Luković, 13. avgust 2023.)
  24. ^ Kako je prije 90 godina u Tivtu dočekan danas najvredniji i najznačajniji brod mornarice VCG - jedrenjak „Jadran” (Vijesti, Siniša Luković, 13. avgust 2023.)
  25. ^ Crnogorci, evo dokaza! Ove dosad neobjavljene fotografije broda „Jadran” svjedoče da ste nam 1990. oteli ljepotana (Slobodna Dalmacija, Damir Šarac, 29. maj 2023.)
  26. ^ Crnogorci, evo dokaza! Ove dosad neobjavljene fotografije broda „Jadran” svjedoče da ste nam 1990. oteli ljepotana (Slobodna Dalmacija, Damir Šarac, 29. maj 2023.)
  27. ^ Crnogorci, evo dokaza! Ove dosad neobjavljene fotografije broda „Jadran” svjedoče da ste nam 1990. oteli ljepotana (Slobodna Dalmacija, Damir Šarac, 29. maj 2023.)
  28. ^ Kapor, Predrag (2022). „Nemačke ratne reparacije u širem kontekstu” (PDF). Društveni horizonti. 2 br. 4: 167 — 199. 
  29. ^ Kapor, Predrag (2022). „Nemačke ratne reparacije u širem kontekstu” (PDF). Društveni horizonti. 2 br. 4: 167 — 199. 
  30. ^ Kapor, Predrag (2022). „Nemačke ratne reparacije u širem kontekstu” (PDF). Društveni horizonti. 2 br. 4: 167 — 199. 
  31. ^ Crnogorci, evo dokaza! Ove dosad neobjavljene fotografije broda „Jadran” svjedoče da ste nam 1990. oteli ljepotana (Slobodna Dalmacija, Damir Šarac, 29. maj 2023.)
  32. ^ Crnogorci, evo dokaza! Ove dosad neobjavljene fotografije broda „Jadran” svjedoče da ste nam 1990. oteli ljepotana (Slobodna Dalmacija, Damir Šarac, 29. maj 2023.)
  33. ^ Crnogorci, evo dokaza! Ove dosad neobjavljene fotografije broda „Jadran” svjedoče da ste nam 1990. oteli ljepotana (Slobodna Dalmacija, Damir Šarac, 29. maj 2023.)
  34. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  35. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 
  36. ^ Antić, Boško (2003). Školski brod „Jadran” 1933-2003: Škola na Jedrima. Beograd: Medija centar „Odbrana”. str. 140. ISBN 86-7530-089-1. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]