Jakov Sverdlov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jakov Sverdlov
Jakov Sverdlov
Datum rođenja(1885-05-22)22. maj 1885.
Mesto rođenjaNižnji Novgorod
 Ruska Imperija
Datum smrti16. mart 1919.(1919-03-16) (33 god.)
Mesto smrtiMoskva
 RSFSR, SSSR
SupružnikKlavdija Timofejevna Novgorodtseva

Jakov Sverdlov (rus. Я́ков Миха́йлович Свердло́в; Nižnji Novgorod, 22. maj 1885Moskva, 16. mart 1919) je bio komunistički revolucionar jevrejskog porekla i jedan od rukovodilaca Oktobarske revolucije zajedno sa Trockim, Molotovim, Dzeržinskim, Staljinom i Lenjinom.

Mladost[uredi | uredi izvor]

Jakov je rođen u jevrejskoj porodici sa šestoro dece u Nižnjem Novgorodu. Otac Mihail Izrailevič Sverdlov (umro 1921) se bavio graviranjem, a mati Jelizaveta Solomonovna bila je domaćica (umrla 1900). Ruskoj socijalnoj demokratskoj radničkoj partiji se pridružuje 1902. godine. Bio je čvrsta podrška Vladimiru Lenjinu i učesnik (neuspele) revolucije 1905. Naredne godine (1906) je uhapšen i do 1917. godine bio je u egzilu u sibirskom gradu Turuhansku, zajedno sa Staljinom.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Smrt Jakova Sverdlova je tajanstvena. Postoje različite verzije. Po jednoj, Jakov je umro od španskog gripa, koji je izbio nakon Prvog svetskog rata i usmrtio mnogo ljudi širom Evrope. Po drugoj verziji, Jakova je ubio neki radnik prilikom njegove posjete u fabrici Morozov u Moskvi 16. marta 1919. godine. Pristalice te teorije vide zavjeru u vrhu boljševika gde se vodio boj za vlast. Slična žrtva je postao Lav Trocki i navodno Mihail Frunze.

Po Jakovu Sverdlovu bio je nazvan i Sverdlovsk, današnji Jekaterinburg.