Jakutija

Republika Saha (Jakutija) Respublika Saha (Яkutiя) Saha Өrөspүүbүlүkэtэ
Zastava Grb
Država	Rusija
Federalni okrug	Dalekoistočni
Glavni grad	Jakutsk
Površina	3.078.100 km2
Stanovništvo	2018.
— broj st.	964.330
— gustina st.	0,31 st./km2
Zvanični veb-sajt

Jakutija (rus. Якутия) ili Saha (rus. Саха, jak. Саха), zvanično Republika Saha (Jakutija) (rus. Республика Саха (Якутия), jak. Саха Өрөспүүбүлүкэтэ — „Saha Republika”), je konstitutivni subjekt Ruske Federacije sa statusom republike. To je najveća ruska autonomna republika koja zauzima prostor celog istočnog Sibira. Ulazi u sastav Dalekoistočnog federalnog okruga.

Glavni grad republike je grad Jakutsk.

Etimologija

Republika je dobila ime po titularnom narodu Jakutima koji su najbrojniji narod u ovoj republici (sa oko 50%). Inače, Jakuti sebe nazivaju Sahi ili Sahalari, a svoju zemlju Saha.

Geografija

Jakutija se nalazi u severoistočnom delu azijske Rusije. Predstavlja najveći nedržavni entitet na svetu, sa površinom od 3.103.200 km², pa samim tim je i najveći federalni subjekt Ruske Federacije. Na istoku se graniči sa Čukotskim autonomnim okrugom, i Magadanskom oblasti, na jugoistoku sa Habarovskom Pokrajinom, na jugu sa Amurskom oblasti i Zabajkalskom Pokrajinom, na jugozapadu sa Irkutskom oblasti i na zapadu sa Krasnojarskom Pokrajinom. Na severu njenu prirodnu liniju formiraju Laptevsko i Istočnosibirsko more. Ukupna dužina morske obale je viša od 4,5 hiljada km.

Više od 40% teritorije Jakutije se nalazi severno od linije Arktičkog kruga.

Reljef

Jakutija je zbog fizičke i geografske lokacije njene teritorije, karakteristična mnogobrojnim prirodnim uslovima i resursima. Veći deo njene teritorije obuhvaćen je planinama i visoravnima, što čini više od ⅔ njene površine, a samo ⅓ njene teritorije se nalazi u niziji. Jakutiji, takođe pripadaju i Čerski, Verhojanski i Stanovojski venac planina. A najviši vrh na planini Pobeda iznosi 3.147 m.

Zapadni deo Jakutije je jedna od najvećih visoravni, to je Srednjosibirska visoravan. Najveće nizije su: Srednjekolimska, Kolimska i istočni deo Severnosibirske nizije.

Hidrografija

Jakutija ima veliki hidrografski potencijal (700 hiljada reka i potoka i preko 800 hiljada jezera). Najveće plovne reke su: Lena (dužina - 4400 km), Viljuj (2650 km), Olenjok (2292 km), Aldan (2273 km), Kolima (2129 km), Indigirka (1726 km), Oljokma (1436 km), Anabar (939 km) i Jana (872 km).

Stanovništvo

Kretanje broja stanovnika

1989.	2002.	2010.
1,081,408	949,280	958,528

Administrativna podela

Glavni članak: Administrativna podela Republike Saha

Republika Saha obuhvata 36 podsubjekata i to 34 rejona i dva gradska okruga.

Najveći gradovi Republike Saha

Administrativna podela Republike Saha

1. Abijski rejon
2. Aldanski rejon
3. Allaihovski rejon
4. Amginski rejon
5. Anabarski Dolgano-Evenkijski nacionalni rejon
6. Bulunski rejon
7. Verhnjeviljujski rejon
8. Verhnjekolimski rejon
9. Verhojanski rejon
10. Viljujski rejon
11. Gornji rejon
12. Žiganski - Evenkijski nacionalni rejon
13. Kobjajski rejon
14. Lenski rejon
15. Megino-Kangalaski rejon
16. Mirninski rejon
17. Momski rejon
18. Namski rejon
19. Nerjungrinski rejon
20. Nižnjekolimski rejon
21. Njurbinski rejon
22. Ojmjakonski rejon
23. Olenjočki - Evenikijski nacionalni rejon
24. Oljokminski rejon
25. Srednjekolimski rejon
26. Suntarski rejon
27. Tatinski rejon
28. Tomponski rejon
29. Ust-Aldanski rejon
30. Ust-Majski rejon
31. Ust-Janski rejon
32. Hangalaski rejon
33. Čurapčinski rejon
34. Eveno-Bitantajski nacionalni rejon

• Jakutsk
• Žataj

Galerija

• 
  Jakutski plesači
• 
  Jakutska nacionalna peć - kamelek
• 
  Medicinska ustanova u Jakutiji

Vidi još

• Administrativna podela Rusije

Spoljašnje veze

• (jezik: ruski) Oficialьnый server organov gosudarstvennoй vlasti Respubliki Saha (Яkutiя) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. februar 2011)