Jaromjerž

Koordinate: 50° 21′ 01″ S; 15° 55′ 06″ I / 50.350278° S; 15.918333° I / 50.350278; 15.918333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jaromjerž
češ. Jaroměř
Pogled na Jaromjerž iz vazduha
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Češka
KrajKralovehradečki kraj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 12.678
 — gustina529,35 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 21′ 01″ S; 15° 55′ 06″ I / 50.350278° S; 15.918333° I / 50.350278; 15.918333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina254 m
Površina23,95 km2
Jaromjerž na karti Češke
Jaromjerž
Jaromjerž
Jaromjerž na karti Češke
Veb-sajt
www.jaromer-josefov.cz

Jaromjerž (češ. Jaroměř, nem. Jermer) grad je u Češkoj Republici, u okviru istorijske pokrajine Bohemije. Jaromjerž je grad u okviru upravne jedinice Kralovehradečki kraj, gde pripada okrugu Nahod.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Jaromjerž se nalazi u severnom delu Češke republike. Grad je udaljen od 130 km istočno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Hradeca Kralovskog, 22 km severno.

Grad Jaromjerž je smešten u oblasti severoistočne Bohemije. Grad leži kotlini reke abe na nadmorskoj visini od oko 250 m. Stari deo grada se razvio u okuci reke, na veoma naočitom mestu. Oko grada se pruža Srenječeško pobrđe.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Jaromjerža bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje 1126. godine kao slovensko naselje, koje je početkom 12. veka naselje je dobilo gradska prava.

Krajem 18. veka (1780-87.), habzburški car Josif II je neposredno južno od grada izgradio utvrđenje Jozefov, koje je 1948. godine potpalo pod grad. Ono je jedan od najboljih primera kasnobarokne fortifikacione arhitekture.

1919. godine Jaromjerž je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Jaromjerž danas ima oko 13.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu stagnira. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.

Slike gradskih građevina[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]