Јасенак (биљка)
Jasenak | |
---|---|
jasenak u cvetu | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | D. albus
|
Binomno ime | |
Dictamnus albus |
Jasenak (Dictamnus albus) je višegodišnja mirišljava biljka iz porodice Rutaceae, rasprostranjena u južnom delu Evrope, i mediteranskom delu Afrike i Azije.
Opis[uredi | uredi izvor]
Višegodišnja zeljasta jako mirišljava biljka sa razgranatim valjkastim rizomom. Stabljike su visoke od 60 do 120 santimetara, pokrivene dlakama, a u donjem delu crnim, sedećim žlezdama. Prizemni listovi su prosti, obrnuto jajasti, a ostali neparno perasto složeni, naizmenični, pokriveni providnim žlezdama. Cvetovi su krupni, dekorativni, petočlani, zigomorfni, rastu u piramidalnim grozdovima. Boja kruničnih listića varira od ružičaste do purpurno crvene, ređe su beli.
Stanište[uredi | uredi izvor]
Raste na suvim mestima, u svetlim šikarama.
Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Rasprostranjena je širom Mediterana. Česta u jugoistočnom delu Srbije.
Aromatična svojstva[uredi | uredi izvor]
Tokom leta, jasenak je pokriven lepljivim žlezdama koje izlučuju isparljivo ulje pa izdaleka miriše na limun ili vanilu. Ova isparenja su zapaljiva, pa se dešava da se biljka na visokim temperaturama lako zapali. Zbog toga se smatra da bi upravo jasenak mogao da bude biblijski „plamteći grm“.
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Biljka nije jestiva. Iako prijatno miriše zbog prisustva etarskih ulja, neprijatnog je i gorkog ukusa. Iz jasenka je izolovano preko 100 hemijskih jedinjenja: alkaloida, kumarina, seskviterpena, flavonoida. Postoji veliki broj dekorativnih varijeteta koji se gaje.
Reference[uredi | uredi izvor]
- Jančić Radiša, Botanika farmaceutika, Službeni list SRJ, 2002.
Gelerija[uredi | uredi izvor]
-
Ilustracija jasenka
-
Dictamnus albus, biljka
-
Dictamnus albus, habitus biljke
-
Dictamnus albus, cvast
-
Dictamnus albus, cvet jasenka
-
Dictamnus albus, plod jasenka
-
Dictamnus albus, cvet jasenka
-
Listovi jasenka
-
Jasenak na Kablaru