Jasenica (Negotin)

Koordinate: 44° 15′ 00″ S; 22° 25′ 35″ I / 44.25° S; 22.426333° I / 44.25; 22.426333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jasenica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
OpštinaNegotin
Stanovništvo
 — 2011.581
Geografske karakteristike
Koordinate44° 15′ 00″ S; 22° 25′ 35″ I / 44.25° S; 22.426333° I / 44.25; 22.426333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina132 m
Jasenica na karti Srbije
Jasenica
Jasenica
Jasenica na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19332
Pozivni broj019
Registarska oznakaNG

Jasenica je naselje u Srbiji u opštini Negotin u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2022. u naselju je bilo 355 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 511 stanovnika, prema popisu iz 2002. bilo je 581 stanovnika, prema popisu iz 1991. bilo je 772 stanovnika).

Položaj sela[uredi | uredi izvor]

Jasenica je ratarsko-stočarsko seosko naselje zbijenog tipa udaljeno 10 kilometara severozapadno od Negotina. Smešteno je na prosečno 180 metara nadmorske visine, na dolinskoj strani Jaseničke reke, desne pritoke Dunava. Severna geografska širina naselja je 44° 15’ 00”, istočna geografska dužina 22° 25’ 58”, a površina atara 2.746 hektara. Do ovog naselja se može stići direktnim asfaltnim putem od Negotina.

Manji deo seoskog atara je na desnoj, a veći na levoj strani najveće reke u Krajini, koja je, po imenu ovog sela, nazvana Jasenička reka. Kuće su udaljene od Jaseničke reke, po stranama njene leve pritoke Selskog potoka, koji ih ne plavi, jer teče dubokom jarugom i ima malo vode.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pretpostavlja se da naziv naselja potiče iz šumadijskog kraja, Jasenica i da su se osnivači sela naselili iz sela Bukovica kod današnje Velike Plane. Prvo naselje je bilo formirano na mestu zvanom Staro Selište (gde se danas nalaze Štubičke pivnice), zatim na mestu Selište pored Jaseničke reke, da bi potom (zbog stradanja od poplave) bilo premešteno na današnju lokaciju.

Kroz istoriju se pominje više puta: 1530. godine (sa 30 kuća), 1736. pod imenom Esenica, 1784. kao Jassenicza, 1846. godine (sa 113 kuća) i 1866. godine (sa 154 kuće). Današnje naselje je podeljeno na dve glavne fizionomske celine koje su seoskim potokom odvojene na Severnu i Južnu stranu.

Na austrijskoj karti Temišvarski Banat na desnoj strani Jaseničke reke postoji znak za naseljeno mesto ali nije zabeleženo njegovo ime. Godine 1807. pominje se knez „Đulašin Jasenica“ a 1811. godine ponovo selo Esenica, kako i danas meštani obično izgovaraju ime svoga sela. Godine 1846. Jasenica je imala 113, 1866. 154, a 1924. 246 kuća.[2]

Nakon Prvog svetskog rata u Jasenici su živele sledeće porodice: Curkići (slava Sveti Trifun), Perunkići i Radići (slava Sveti Andreja), Buklijačići (slava Sveti Andreja), Jankulovići i Gušačići (slava Đurđevdan), Belobrečići (slava Sveti Jovan), Kupiničići (slava Sveti Jovan), Beljići (slava Đurđevdan), Jelkići (slava sv. Jovan), Palarčići (slava Jovan), Matići, Najdanovići i Krivuljčevići (slava Đurđevdan), Inđići (slava Sveti Vasilije), Karadžići (slava Sveti Jovan), Bogdančići (slava Sveti Nikola), Dujkići (slava Petkovica), Miljkovići (slava Đurđevdan), Ristići (slava Petkovica), Milosavljevići (slava Sveti Petka Paraskeva), Milići (slava Sveti Trifun), Stojanovići (slava Đurđevdan), Tomići (slava Đurđevdan), Mijajlovići (slava Sveti Andreja), Perišići (slava Sveti Arhanđeo) i Đorđevići (slava Sveti Nikola).[3]

Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg, čiji dan je crkvena slava i zavetina naselja, podignuta je 1895. godine.

Stanovništvo naselja je srpsko, pravoslavno i uglavnom se bavi ratarstvom, stočarstvom i vinogradarstvom.

Godine 1921. Jasenica je imala 246 kuća i 1.230 stanovnika, 1948. 261 kuću i 1.149 stanovnika, a 2002. godine 225 kuća i 577 stanovnika.

Osnovna škola u naselju postoji od 1871. godine. Školske 2006/2007. godine imala je 20 učenika. Zemljoradnička zadruga u Jasenici osnovana je 1930. godine, zadružni Dom je počeo da se gradi 1948. godine, a elektrifikacija naselja urađena 1956. godine. Asfaltni put naselje dobija 1975, a telefonske veze sa svetom 1981. godine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema poslednjem popisu iz 2022. godine u Jasenici je živelo 355 stanovnika što je za 156 manje u odnosu na 2011. kada je na popisu bilo 511 stanovnika. U naselju živi 317 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 51,55 godina (50,03 kod muškaraca i 52,98 kod žena).[4]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 136 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,61 a prema istom popisu u naselju ima 238 stambenih jedinica od kojih je 136 naseljenih.[5]

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 1.149
1953. 1.130
1961. 1.115
1971. 994
1981. 850
1991. 772 734
2002. 581 627
2011. 511
2022. 355
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[7]
Srbi
  
572 98,45%
Muslimani
  
1 0,17%
Makedonci
  
1 0,17%
Jugosloveni
  
1 0,17%
nepoznato
  
2 0,34%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Podatke o naseljima sakupio MIODRAG VELOJIĆ, dipl. geograf radnik Istorijskog arhiva Negotin


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jovanović, Kosta (1940). Negotinska Krajina i Ključ - Srpski etnografski zbornik, knjiga 55. Beograd: Srpska kraljevska akademija. str. 212. 
  2. ^ Jovanović, Kosta (1940). Negotinska Krajina i Ključ - Srpski etnografski zbornik, knjiga 55. Beograd: Srpska kraljevska akademija. str. 213. 
  3. ^ Jovanović, Kosta (1940). Negotinska Krajina i Ključ - Srpski etnografski zbornik, knjiga 55. Beograd: Srpska kraljevska akademija. str. 213,214. 
  4. ^ Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine (PDF), Pristupljeno 23.7.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 462. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  5. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, avgust 2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 122. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  6. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  7. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  8. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]