Јастреб (птица)
| Jastreb | |
|---|---|
| |
| Accipiter gentilis | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Domen: | Eukaryota |
| Carstvo: | Animalia |
| Tip: | Chordata |
| Klasa: | Aves |
| Red: | Accipitriformes |
| Porodica: | Accipitridae |
| Rod: | Accipiter |
| Vrsta: | A. gentilis
|
| Binomno ime | |
| Accipiter gentilis (Linnaeus, 1758)
| |
| Podvrste | |
|
Accipiter gentilis albidus | |
| |
| Areal jastreba kokošara U toku leta u vreme gnežđenja U toku cele godine U toku zime
| |
Jastreb ili jastreb kokošar (lat. Accipiter gentilis), je vrsta ptica grabljivica iz porodice jastrebova (lat. Accipitridae). Srednje je veličina i nastanjuje umjerena područja sjeverne hemisfere. Uglavnom je stanarica, ali ptice iz sjeverne Azije i Kanade se sele na jug. Ovu vrstu je prvi put opisao Karl fon Line 1758. godine u djelu „Sistemi prirode“ (lat. Systema Naturæ).
Jastreb se nalazi na zastavi Azora. Azorska ostrva su dobila ime po portugalskoj riječi za jastreba (port. açor), jer su istraživači koji su prvi otkrili ova ostrva mislili da su ptice grabljivice koje su vidjeli na ostrvu jastrebovi, kasnije se ispostavilo da su te ptice zapravo mišari.
Opis[uredi | uredi izvor]
Jastreb kokošar je najveći pripadnik roda pravih jastrebova (lat. Accipiter). Ima karakteristična kratka i široka krila, kao i dug rep, što mu omogućava lako manevrisanje u šumama u kojima živi. Mužijak je plavosiv sa sivim prugama, prosječne dužine 49-52 cm sa rasponom krila 93-105 cm. Ženke su mnogo veće i potpuno sive, prosječne dužine 58-64 cm sa rasponom krila 108-127 cm. Mužjaci manjih podvrsta mogu imati masu i od 630 g, a ženke većih podvrsta i do 2 kg.
Ova vrsta lovi manje ptice i sisare u šumama, oslanjajući se na svoju sposobnost brzog leta kroz guste krošnje. Najčešći plijen je srenje veličine (vrane, golubovi, drozdovi, čvorci, vjeverice i sl.), ali može da uhvati i plijen do veličine tetrijeba. Ponekad lovi plovuše do veličine divlje patke. Plijen je uglavnom manji od jastreba, ali ove ptice su u stanju da love i mnogo veće životinje, kao što je zec.
Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]
U proljećnoj sezoni parenja jastrebovi izvode spektakularne letove udvaranja. U ovo vrijeme se ponekad može čuti njihovo oglašavanje slično galebovima. Odrasle jedinke se vraćaju u svoje stanište u martu i aprilu, a jaja nose u aprilu ili maju. Obično se gnijezde u krošnjama velikih i starih drveća. Liježu između dva i četiri jajeta, a inkubacija traje od 28 do 38 dana. Mladi napuštaju gnijezde nakon 35 dana i tokom sljedećih 10 dana počnu letjeti. Mogu ostati na roditeljskoj teritoriji još godinu dana. Odrasle jedninke brane teritoriju veoma agresivno, pa nisu rijetki napadi i na ljude.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ BirdLife International (2016). „Accipiter gentilis”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.3. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 21. 1. 2020.
- ^ „Astur gentilis schvedowi”. avis.indianbiodiversity.org.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Državne | |
|---|---|
| Ostale | |
