Jednačenje suglasnika po zvučnosti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jednačenje suglasnika po zvučnosti (ili asimilacija) je glasovna promena u srpskom jeziku u kojoj se šumni suglasnici, koji se razlikuju po zvučnosti, jednače tako što se prvi suglasnik iz para zamenjuje svojim parnjakom koji je po zvučnosti jednak drugom suglasniku iz para.

U srpskom jeziku, suglasnici se prema zvučnosti dele na:

Zvučni b g d đ ž z - - -
Bezvučni p k t ć š s č f h c

Zvučni su i svi sonanti, ali oni ne učestvuju u ovoj glasovnoj promeni.

Obezvučavanje[uredi | uredi izvor]

Promena zvučnog u bezvučni suglasnik naziva se obezvučavanje. Primeri:

  • b prelazi u p (vrabac—vrapca);
  • d prelazi u t (gladak—glatka);
  • z prelazi u s (nizak—niska);
  • ž prelazi u š (tronožac—tronošca);
  • đ prelazi u ć (Bogovađa—Bogovaćki);
  • prelazi u č (naručiti—naručbina—narubina)
  • g prelazi u k (drugi—drukčije).

Ovako izmenjena osnova se zove obezvučena osnova, a prefiks se naziva obezvučeni prefiks.

Ozvučavanje[uredi | uredi izvor]

Promena iz bezvučnog u zvučni suglasnik se naziva ozvučavanje. Primeri:

  • p prelazi u b (top—tobdžija);
  • t prelazi u d (svat—svadba);
  • s prelazi u z (sgurati—zgurati);
  • š prelazi u ž (za dušu—zadužbina);
  • ć prelazi u đ (žeđ—žeđca—žećca);
  • č prelazi u (svedočiti—svedoba);
  • k prelazi u g (burek—buregdžija).

Ovako izmenjena osnova se naziva ozvučena osnova a prefiks — ozvučeni prefiks.

Bezvučni suglasnici f, h i c nemaju zvučne parnjake, pa glasovna promena izostaje kada se oni nađu ispred zvučnog suglasnika (na primer: Arifbegović, Vrhbosna, Kraucberger); naravno, ovo se ne odnosi na situaciju kada se zvučni suglasnik nađe ispred nekog od njih, kada redovno dolazi do promene (kao što se vidi iz nekih od primera u prethodnom delu, na primer: razjediniti se - rasformirati, podleteti - pothraniti, izvući - iscureti).

Odstupanja[uredi | uredi izvor]

  • Jednačenje se nikad ne primenjuje na suglasničke grupe ds i : sredstvo, ljudski, odstupiti, podšišati.
  • U nekoj meri ni suglasnik đ ne jednači se ispred s (kao u primeru vođstvo), ali ovaj suglasnik se vrlo retko nalazi u takvom položaju pa i ne možemo govoriti o sistemskom pravilu.
  • Na sastavu složenica kod kojih se oseća pauza između delova, jednačenje se ne primenjuje (kako u pisanju tako u izgovoru): politbiro, ali pretčas.
  • Jednačenje se ne vrši ukoliko bi se time dobila dva ista suglasnika čijim bi se daljim uprošćavanjem došlo do neprihvatljive okrnjenosti prvog formanta: podtačka (ne „pottačka“, niti „potačka“ jer bi izgledalo da je prefiks po-), subpolaran (ne „suppolaran“, niti „supolaran“ jer bi izgledalo da je prefiks su-).
  • U prefiksima ad-, dis-, juris-, trans- i post- ne dolazi do jednačenja: adherencija, disgresija, jurisdikcija, transgresija, postdiplomac.
  • U novijim tuđicama vrlo često ne dolazi do jednačenja: dragstor, nokdaun, brejkdens, gangster.
  • U stranim vlastitim imenima suglasnici s, z, š i ž po pravilu se jednače, ali ipak ostaju neizjednačeni kada bi njihovo jednačenje povuklo i jednačenje susednog suglasnika: Potsdam, Pitsburg (jer bi jednačenje izazvalo i pretvaranje t u d, čime bi se dobili neprihvatljivi oblici „Podzdam“, „Pidzburg“).
  • Ostale suglasnike u neslovenskim imenima vlastitim ne treba jednačiti: Vašington, Redford, Tbilisi, Bridžstoun.
  • Kod mnogih slovenskih ličnih imena i njihovih prideva nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: Kadčić, Kadčićev (za razliku od imena Kačić).
  • U oblicima promene mnogih imena mesta takođe nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: Zabrdac - Zabrdca - Zabrdcu.
  • U imenima preduzeća isto nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: Investbanka, Investbiro (mada su navedeni primeri takođe i složenice).
  • I u pridevima složenim sa prefiksom bez- koji se nalazi ispred prideva izvedenih iz imenica stranog porekla koje počinju suglasnikom s, nema jednačenja suglasnika po zvučnosti: bezserifni (zbog značenjske granice stvaranja pauze između prefiksa i osnovnog prideva).
  • I kod složenih prezimena i geografskih imena kod kojih se oseća pauza između delova, suglasnike takođe ne treba jednačiti: Malićbegović, Andrićgrad.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]