Jelezovac

Koordinate: 44° 44′ 01″ S; 20° 28′ 03″ I / 44.733715° S; 20.4675° I / 44.733715; 20.4675
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jelezovac
Administrativni podaci
GradBeograd
OpštinaRakovica
Stanovništvo
 — 2002.1.493
Geografske karakteristike
Koordinate44° 44′ 01″ S; 20° 28′ 03″ I / 44.733715° S; 20.4675° I / 44.733715; 20.4675
Jelezovac na karti Grada Beograda
Jelezovac
Jelezovac
Jelezovac na karti Grada Beograda

Jelezovac je beogradsko naselje u gradskoj opštini Rakovica. Iako u svojim planovim gradska administracija zvanično koristi ime Jelezovac, kao deo planirane gradske zone Jelezovac-Sunčani breg, urbanizovani deo Jelezovca je nazvan Miljakovac III. Jelezovac se koristi kao geografska odrednica za potok, po kome je naselje nazvano, i za dolinu u slivu potoka, koja je još uvek delimično neurbanizovana.[1][2][3]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Jelezovac zauzima čitav srednjoistočni deo rakovičke oštine, uz granicu sa oštinom Voždovac. Sa voždovačke strane graniči se sa Jajincima, odnosno njegovim delovima Rasadnik i Mala Utrina. Na severu se graniči sa Kanarevim brdom i krajnjim jugoistočnim delom Banjice II a na severozapadu sa Miljakovcem II i Miljakovačkom šumom. Srednjozapadni deo, Miljakovac III, je urbanizovan, dok se na jugu prostire do Kružnog puta i naselja Resnik (na zapadu) i Selo Rakovica (na istoku).[1][2][3]

Jelezovačka dolina[uredi | uredi izvor]

Potok Jelezovac (ili Jelezovački potok) izvire u najjužnijem delu Jajinaca i uglavnom teče na severozapad, čineći granicu između rakovičke i voždovačke opštine većim delom svog toka. U donjem delu toka nalazi se izvor Kladenac. Potok Lipica, koji teče iz pravca Male Utrine, je desna, i najveća pritoka Jelezovca. Sam Jelezovac se uliva u Kaljavi potok, kod Tehnogasovog kompleksa na Kanarevom brdu. Kaljavi potok, koji je u tom delu pa nadalje regulisan i sproveden ispod zemlje u kanalizacionu mrežu, teče još oko 1,5 km na zapad i uliva se u Topčidersku reku.[2][3][4]

Dolina se geografski deli na Gornji Jelezovac i Donji Jelezovac. Gornji Jelezovac obuhvata južni, izvorišni deo doline sa brdima do 189 m visine, u blizini Rakovičkog potoka i lokaliteta Mali Zabran. Donjem Jelezovcu pripadaju središnji i severni delovi, uključujući ušće u Kaljavi potok. Nešto je niži od južnog dela, sa visinom do 156 m.[3][5]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Za razliku od Kaljavog potoka, u koga se uliva, korito Jelezovca nije regulisano. S obzirom da je u pitanju bujični tok, kao i njegova glavna pritoka, potok Lipica, Jelezovac donosi veće količine erodiranog materijala, koje kolektor Kaljavog potoka ne može da primi. To ponekad izaziva plavljenje ne ušću Kaljavog potoka u Topčidersku reku (Ulica Pere Velimirovića).[4] Preko središnjeg, izgrađenog dela, Jelezovac izlazi i na potok Zmajevac.[1]

Gradska uprava je 1965. godine razmatrala preseljenje Beogradskog zoološkog vrta iz Beogradske tvrđave negde na periferiju grada. Među tri lokacije koje je generalni urbanistički plan predviđao za eventualno preseljenje bio je i Jelezovac. Druge dve su bile Stepin Lug i Jezero Veliko blato. Vrt na kraju ipak nije preseljen i ostao je u tvrđavi.[6]

Grad je najavio planove za razvoj ovog dela 2004. godine, međutim još pre toga počela je nelegalna gradnja. Regulacioni plan za naselje Jelezovac-Sunčani breg usvojen je 2010. godine i odonosio se na prostor omeđen potokom Jelezovac na istoku, i Resnikom na jugozapadu. Do tada, već su se formirala tri naselja na tom prostoru: Miljakovac III, Sunčani breg i Zmajevac.[1] Bez obzira na planove, neplanska gradnja se nastavila, naročito u naselju Miljakovac III koje se značajno raširilo.

Sa početkom urbanizacije rubnih delova Jelezovca krajem 1960-ih, nastao je i problem sa nedostatkom kanalizacije, kako fekalne tako i atmosferske. Problem je tokom vremena rastao i Jelezovac je izašao na loš glas po neuređenom komunalnom sistemu.[7] Idejni projekat za regulaciju Jelezovca urađen je 1991. godine. Uključivao je formiranje rezervoara - retenzije i izgradnju kanalizacione mreže za već izgrađene delove. Kako je uključivao i atmosfersku kanalizaciju, projekat je trebalo da reguliše i pitanje plavljenja,[4] međutim plan nije realizovan.

Kanalizacioni kolektor "Jelezovac" je konačno izgrađen u periodu 2016-2020. Dužine 3,5 km, proteže se od Banjičkog kolektora a glavna cev prima oko 10,000 individualnih septičkih jama iz Jajinaca i Miljakovca III.[7]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na teritoriji planiranog naselja Jelezovac-Sunčani breg živelo je 2.156 stanovnika prema popisu iz 2002. godine: 388 u Sunčanom bregu, 1.493 u Miljakovcu III (Jelezovcu), 58 u međuzoni između Sunčanog brega i Mljakovca III i 217 u Zmajevcu. Prema planu iz 2010. godine, grad je planirao da naselje ima 16.500 stanovnika.[1] Opština Rakovica formirala je 2010. godine mesnu zajednicu Sunčani breg od dela Resnika, koja obuhvata teritoriju predviđenu planom iz 2010.[8] Prema popisu iz 2011. godine, mesna zajednica je imala 3.018 stanovnika.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Službeni list grada Beograda, godina LV, broj 39. Grad Beograd. 22. septembar 2011. str. 32—67. ISSN 0350-4727. 
  2. ^ a b v Tamara Marinković Radošević (2007). Beograd - plan i vodič. Beograd: Geokarta. ISBN 978-86-459-0297-2. 
  3. ^ a b v g Slobodan Radovanović (2007). Atlas - Beograd i okolina. Smederevska Palanka: Magic Map. ISBN 978-86-7802-004-9. 
  4. ^ a b v „Idejni projekat regulacije potoka Jelezovac sa retenzijom i potoka Lipice”. Institut CIP. 
  5. ^ „Donji Jelezovac”. Geoview.info. 
  6. ^ Daliborka Mučibabić (13. 4. 2014), „Od vrha Sahat kule do dna Rimskog bunara”, Politika 
  7. ^ a b Branka Vasiljević (3. septembar 2020). „Pri kraju radovi na kolektoru "Jelezovac"”. Politika. str. 15. 
  8. ^ Odluka o mesnim zajednicama na teritoriji gradske optine Rakovica (PDF). Službeni list grada Beograda. 8. septembar 2010. ISSN 0350-4727. 
  9. ^ Stanovništvo po opštinama i mesnim zajednicama, Popis 2011. Grad Beograd - Sektor statistike. 23. april 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]