Jovan Hristić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jovan Hristić
Jovan Hristić
Lični podaci
Puno imeJovan Hristić
Datum rođenja(1933-08-26)26. avgust 1933.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti20. jun 2002.(2002-06-20) (68 god.)
Mesto smrtiSremska Kamenica, SR Jugoslavija

Jovan Hristić (Beograd, 26. avgust 1933Sremska Kamenica, 20. jun 2002) bio je srpski književnik, književni i pozorišni kritičar, prevodilac i urednik. Hristić je radio kao urednik Književnosti, lista Danas i urednik u izdavačkoj kući Nolit.[1][2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Jovan Hristić je rođen 26. avgusta 1933. godine u Beogradu.[2] Maturirao je u Drugoj muškoj gimnaziji, zajedno sa Slobodanom Selenićem. Studirao je arhitekturu i filozofiju. Na Filozofskom fakultetu diplomirao je 1958. godine. Bio je redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti i predavao dramaturgiju svim generacijama od 1967. godine.[1]

Zastupnik je moderne srpske lirike; u dramama pokušava da kroz opštepoznate likove iz klasike progovori o večnim problemima koji muče i savremenog čoveka; u eseju ispituje moderne pojave i oblike u književnosti i umetnosti.

Umro je u Sremskoj Kamenici 20. juna 2002. godine.[1]

Jovan Hristić bio je praunuk Filipa Hristića, po sinu Jovanu Hristiću.[3]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige pesama[uredi | uredi izvor]

  • Dnevnik o Ulisu (1954)
  • Pesme 1952-1959 (1959)
  • Aleksandrijska škola (1963)
  • Stare i nove pesme (1988)
  • Nove i najnovije pesme (1993)
  • Sabrane pesme (1996),
  • Sabrane pesme (2002)
  • U tavni čas – posthumno (2003)

Drame[uredi | uredi izvor]

  • Čiste ruke (1960)
  • Orest (1961)
  • Savonarola i njegovi prijatelji (1965)
  • Sedmorica: danas (1968)
  • Terasa (1972)

Knjige kritika, studija i ogleda[uredi | uredi izvor]

  • Poezija i kritika poezije (1957)
  • Poezija i filozofija (1964)
  • Oblici moderne književnosti (1968)
  • Pozorište, pozorište (1976)
  • Čehov, dramski pisac (1981)
  • Pozorište, pozorište II (1982)
  • Studije o drami (1986)
  • Pozorišni referati (1992)
  • Eseji (1994)
  • Pozorišni referati II (1996)
  • O tragediji (1998)
  • O traganju za pozorištem (2002)
  • Izabrani eseji – posthumno (2005)
  • Jovan Hristić, Antologijska edicija DESET VEKOVA SRPSKE KNjIŽEVNOSTI, Knjiga 89, Izd. centar Matice Srpske (2016)
  • Dugo traganje za pozorištem, 2. izdanje (2017)

Kritička proza[uredi | uredi izvor]

  • Profesor matematike i drugi eseji (1988)
  • Profesor matematike i drugi drugi eseji (1997)
  • Terasa na dva mora - posthumno (2002)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Jovan Hristić”. poezijasustine.rs. Pristupljeno 28. 1. 2022. 
  2. ^ a b Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 246. 
  3. ^ „Jovan Hristić (1933–2002)”. skd.rs. Pristupljeno 28. 1. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Marko Magarašević, Svetlosti književnosti, Beograd, Idea, 1991.
  • Jovan Ćirilov, Dramski pisci, moji savremenici: portreti, Novi Sad, Sterijino pozorje, 1989.
  • Radomir Putnik, Čitajući iznova: ogledi iz dramaturgije i teatrologije, Novi Sad, Sterijino pozorje, 1990.
  • Slobodan Rakitić, Pesnik Jovan Hristić, Književne novine, godina 43, br. 790. pp. 14
  • Petar Milosavljević, Tradicija i avangardizam, Novi Sad, Matica srpska, 1968.
  • Mihajlo Pantić, Čovek nije sam ni u osećanjima, Književne novine, godina 42, br. 779. pp. 12-13
  • Gordan M. Maričić, Antički motivi u dramama Jovana Hristića i Velimira Lukića – doktorska disertacija, Beograd, 1999.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]