Joševik
Joševik | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskomitrovački |
Opština | Zvečan |
Stanovništvo | |
— 2011. | 25 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 58′ 02″ S; 20° 48′ 35″ I / 42.96722° S; 20.80972° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 566 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 38227 |
Pozivni broj | +381 (0)28 |
Registarska oznaka | KM |
Joševik (alb. Jasheviku) je naselje u opštini Zvečan, Kosovo i Metohija, Republika Srbija. Selo je nakon 1999. poznato kao Ješevik (alb. Jeshevik)
Geografija[uredi | uredi izvor]
Joševik je između Ibra i ušća njegovih pritoka Bresnice i Banjske Reke. Kuće su u dolini Banjske Reke i po stranama kose na desnoj strani reke, skupno čine naselje manje razbijenog tipa. Voda se zahvata s dva izvora, jedan je u Starom Selu a drugi kod kafane; u potesu izvori su kod Mečkine Rupe, u Drenovim Njivama i Vruća Voda, sumporovita, u koritu Bresničke Reke. Pored puta, koji vodi iz Joševika za Valač, ima ozidana česma s kamenim koritom, na kojoj se poji stoka, a leti se sa nje uzima voda za domaće potrebe. Stoka se poji i na Banjskoj Reci, koja protiče kroz selo i nedaleko utiče u Ibar, i na Velikoj Reci, koja izvire u Dubokom Dolu u potesu Jankova Potoka. Rečice plave njive, ali im ne nanose štete. Kroz selo vode putevi Valač–Žitkovac i državna Džada od Mitrovice za Banjsku. Njive su u Ravni između Banjske Reke i Ibra i na mestima koja se nazivaju: Kleče, Polje, Drenove Njive, Karaul–Njiva, Stara Kuća, Bela Njiva; livade su kod Vruće Vode a ispaše u planini Kamenici na mestima Miloškom Potoku, Pravom Potoku, Mečkinoj Rupi, Osoju, Čukari i Rovinama; šume su u Petkovu Potoku, Kleču i po Velikoj Šumi.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Groblje je u Dublju niže kuća. Godine 1948. u selu je bilo 47 stanovnika. Naziv sela zabeležen je oko 1316. i 1711. godine, kao selo Joševa. Ono je bilo na mestu Starom Selu, pa se s tog mesta pomestilo oko 1870. godine.
Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]
Iz Starog Sela preselili su se:[1]
- Čitlučani, Gvozdenović, 1 kuća, Petrovići, 2 kuće, Spasojević, 1 kuća, slava Sv, Luka, mala slava Nedelja po Krstovdanu, su Rovčani došli iz okoline Nikšića, a neposredno iz kolašinskog Čitluka.
- Antonijević, 1 kuća, slava Sv. Aleksandrije (30. VIII), je Vasojević, nema muških potomaka.
- Minić, 1 kuća, je od Lopaćana iz Bojinovića u ibarskom Kolašinu, iz Lopata u Vasojevićima, bez muških potomaka.
- Vulović, 1 kuća, Sv. Jovan, mala slava Nedelja po Petrovdanu, je doseljen iz Kola, kraja Valača, starinom odnekud sa Kosova; isti rod sa Vulovićima u Vilištu.
- Miljkovići, 2 kuće, Sv. Petka, su Bjelopavlići, ovamo prešli iz Banjske Reke.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema procenama iz 2009. godine koje su korišćene za popis na Kosovu 2011. godine, ovo mesto je imalo 25 stanovnika, naselje ima srpsku etničku većinu.[2][3]
Godina | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2011 |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 47 | 62 | 70 | 82 | 89 | 113 | 25 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ (Petar Ž. Petrović: Raška– izdanje 2010. godine.)
- ^ „Composition ethnique 2009”. Pristupljeno 10. april 2018.
- ^ Na osnovu predstavljenih podataka (ažuriranje 2009) koji su stvarni i koji su vrlo približni sa podacima koji su proizišli iz popisa stanovništva 2011. kao i sa podacima iz ostalih izvora, ASK je upotrebila podatke iz ažuriranja 2009. godine kao zvanične podatke o proceni stanovništva opština: Leposavić,Zubin Potok, Zvečan i severni deo Mitrovice.