Jugoslovenski novi talas

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šarlo Akrobata, jedan od bendova jugoslovenskog novog talasa

Jugoslovenski novi talas je, u jednom kontekstu[1], bio novi talas muzike na sceni SFRJ. Kao i sami začetnici, britanski i američki novi talas, jugoslovenski je bio usko vezan za pank-rok, ska, rege itd. Neki od bendova se ubrajaju i u jugoslovensku pank scenu, koja je postojala pre novog talasa. U početku novi talas i pank bili su sinonimi.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Novi talas se pojavio u Jugoslaviji u toku 70-ih godina prošlog veka i imao je veliki uticaj na jugoslovensku kulturu. Jugoslovenska rok scena, uopšte, bila je društveno prihvaćena, dobro razvijena i propraćena u medijima. Novi talas najviše je bio propraćen od strane zagrebačkog Poleta i beogradskog Džuboksa, kao i na televizijskom šou Rokenroler, poznatom po puštanju umetničkih muzičkih videa.

Ovaj pokret "protiv državni" pokret bio je podržan čak i od samih komunističkih vlasti, tačnije od Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) koji je često organizovao koncerte, festivale, žurke, izložbe i druge kulturne događaje. Stihove, koji su kritikovali vlast i bili satirični u vezi mana jugoslovenskog socijalizma, vlasti su prihvatale kao "korisnu i prijateljsku kritiku" i često su uspeli da prođu proces cenzure[2]. Pogotovo bend Azra, koji je poznat po političkim i socijalnim kritikama u svojim pesmama. Jugoslovenski novi talas sarađivao je sa raznim konceptualnim, umetničkim pokretima poput pop-arta, avangarde itd.

Važni stvaraoci jugoslovenskog novog talasa su: Azra, Šarlo Akrobata, Idoli (poznati po svojoj pesmi i videu "Maljčiki" u kojima ismevaju sovjetski socrealizam), Pankrti (prvi jugoslovenski pank sastav), Prljavo kazalište, Električni orgazam, Slađana Milošević, Haustor, Buldožder, Laboratorija Zvuka, Film (jedan od prvih bendova jugoslovenskog novog talasa) itd.

Tokom 70-tih godina prošlog veka kako je polako tonulo interesovanje za hard rok i progresivni rok i budilo se zanimanje za pank i novi talas, čak je i bend Bijelo Dugme odlučio promeniti svoj ruralni narodni zvuk hard roka i da upliva u sfere novog talasa.

Kultni simboli jugoslovenskog novog talasa uključuju albume kompilacija Paket aranžman[3], Novi Pank Val, Artistička radna akcija i naročito film Dečko koji obećava.

Dekadenca[uredi | uredi izvor]

S početka 80-ih godina[4] popularnost novog talasa počela je opadati i mnogi bendovi tada su se raspali. Ključan period ove dekadence bila je 1982. Pored opadanja popularnosti novog talasa internacionalno, u Jugoslaviji ona opada i zbog ekonomske krize i političke nestabilnosti, naročito u Socijalnoj autonomnoj provinciji Kosovo nakon Titove smrti. Takođe, žanrovi poput postpanka, mračnog talasa i gotik roka, kao i pokreta Novi Romantičari i sint popa, počeli su svoju veliku ekspanziju u svetu, uključujući i Jugoslaviju[5].

Šarlo Akrobata promenio je svoj zvuk u izraženije melodije postpanka. Milan Mladenović, pevač i gitarista, 1982. godine formirao je bend Ekatarina Velika, koji ostaje autentičan po mračnim, poetičnim tonovima i promišljenom stavu. U gotovo isto doba, bubnjar iz Šarla, Dušan Kojić Koja formirao je svoj sastav Disciplina kičme, koji će dostići internacionalnu popularnost.

Idoli, Prljavo kazalište i Film postali su pop rok sastavi koji su dosta dobro društveno bili prihvaćeni. Kroz 80te Azra je postepeno prešla u konvencionalni rok, prožimajući katkad folklornu rok tematiku. Džoni Štulić, pevač Azre, poznat je po svom pesničkom izražavanju. Električni orgazam je postao bend svirajući mejnstrim rok, uglavnom pod uticajem Rolingstounsa.

Nasleđe[uredi | uredi izvor]

Jugoslovenski novi talas još uvek se smatra "zlatnim dobom" popa i roka u zemljama koje su se posle raspada izpiljile iz Jugoslavije. Jugoslovenski novi talas izrodio je neke od najvažnijih jugoslovenskih kulturnih činova i na Zapadu se smatra kvalitetnim i originalnim.

Godine 2004. Igor Marković snimio je film Sretno dijete (po pesmi Prljavog kazališta). U filmu obrađuju se bitni događaji koji je na jugoslovensku scenu doveo novi talas.

Bendovi[uredi | uredi izvor]

SR Slovenija:

SR Hrvatska:

SR Srbija, sa Vojvodinom i Kosovom:

SR Bosna i Hercegovina:

SR Makedonija:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Božilović, Jelena (2013). „New Wave in Yugoslavia-Socio-Political Context” (PDF). Facta Universitatis. 12 (1): 69—83. 
  2. ^ Pulsdemokratije.net - Muzika 1980-ih u Jugoslaviji
  3. ^ "Yubilej: YU 100 – najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike (15 godina kasnije)", balkanrock.com
  4. ^ Peake, Steve. "Top 10 New Wave Artists of the '80s". About.com Entertainment.
  5. ^ Cateforis 2011, str. 57–62

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]