Južnokineski karst

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Južnokineski karst
Svetska baština Uneska
Zvanično imeJužnokineski karst
MestoKina Uredi na Vikipodacima
Koordinate25° 13′ 15″ S; 107° 58′ 30″ I / 25.2208° S; 107.975° I / 25.2208; 107.975
Površina49.537, 77.800 ha (5,3321×109, 8,3743×109 sq ft)
Uključuje
  • Guilin Karst - Lijiang Fengcong Karst Section
  • Guilin Karst - Putao Fenling Karst Section
  • Huanjiang Karst
  • Mount Jinfo
  • Shibing Karst Edit this on Wikidata
Kriterijumprirodna: vii, viii
Referenca1248
Upis2007. (31. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/1248

Južnokineski karst (kineski: 中国南方喀斯特, pinjin: Zhōngguó Nánfāng Kāsītè) je kraško podurčje koje se prostire na više od pola miliona km² u kineskim južnim provincijama Junan, Guejdžou i Đangsi, kao i u južnim delovima teritorije grada Čungkinga. Ono predstavlja veličanstven i jedan od najboljih primera predela suptropske i tropske kišne šume koji su prema biodiverzitetu neuporedivi sa drugim kraškim područjima u svetu. Izdvajaju se tri kraške celine: Šilin, Libo i Vulong. Južnokineski karst je upisan 2007. godine na spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji.

Popis lokaliteta[uredi | uredi izvor]

Ulaz u Kamenu šumu (Šilin)
Panorama Kamene šume
Tri prirodna mosta (prerasti) u Vulongu
Slika Ime Veličina Lokacija Koordinate Odlike
Park Šilin
Kamena šuma
(kineski: 石林; pinjin: Shílín)
350 km² Autonomni okrug Šilin Ji (Junan) 24° 49′ 31″ S 103° 19′ 25″ E / 24.82528° J; 103.32361° I / -24.82528; 103.32361 Kamena šuma se nalazi oko 120 km od glavnog grada provincije Junan Kunminga. Ime je dobila zbog velikog broja visokih gusto postavljenih krečnjačkih stena nastalih hemijskom erozijom pre oko 270 miliona godina u doba perma.
Stena Ašima
Selo Suogeji
(所各邑村)
Autnomomni okrug Šilin Ji (Junan) 24° 49′ 31″ S 103° 19′ 25″ E / 24.82528° J; 103.32361° I / -24.82528; 103.32361 Selo Suogeji je mesto gde je prema verovanju naroda ji rođena dvojka Ašima (阿诗玛) koja je odbila da se uda za čoveka koga nije volela i radije se pretvorila u kamen koji još uvek nosi njeno ime. Ova predaja se slavi svake godine tokom „Festivala baklji (火把节, Huǒbă Jié) za vreme kog se plešu narodni plesovi i održavaju takmočenja u rvanju.
Karst Libo
Sijaoćidžong
(小七孔)
Okrug Libo (Guejdžou) 25° 25′ N 107° 53′ E / 25.417° S; 107.883° I / 25.417; 107.883 Sijaoćidžong predstavlja evoluciju kraškog predela od perma do danas. Tu se nalazie prepoznatljivi oblici kao što su Fengcong (kupa) i Fenglin (valjak). Pored njih tu se nalaze i brojna visoka kraška brda, duboke doline, vrtače i rečne pećine. Sijaćing je naselje u zapadnom delu kraške celine Libo.
Karst Libo
Dongduo
(網師園)
Okrug Libo (Guejdžou) 25° 25′ N 107° 53′ E / 25.417° S; 107.883° I / 25.417; 107.883 Dongduo se nalazi u centru istočnog dela kraške celine Libo i odgovara priorodnom rezervatu i rezervatu biosfere Maolan[1][2]. Na ovom području živi manjinski kineski narod Buji.
Vrtača Sijaodžai
Velike vrtače
(箐口天坑, Qingkou Tiankeng)
20 km² Opština i okrug Vulong (Čongćing) 29° 22′ 48″ N 107° 42′ 00″ E / 29.38000° S; 107.70000° I / 29.38000; 107.70000 Karst Vulong (武隆喀斯特) je nastao značajnim izdizanjem krečnjačkih visorvani i tako su nastale divovske vrtače (Tiankeng) urušavanjem pećinskih svodova i prerasti iznad jako dubokih vrtača i pećina. Npr. vrtača kod sela Sijaodžai je visoka 511 metara, s obimom od 6000 metara na vrhu i 300 metara na dnu. Ovo pdručje je važno za istoriju jednog od najvećih rečnih slivova na svetu, sliva reke Jangcekjang. Zbog svoje nepristupačnosti ovo podruje je pretrpelo najmanje štete od strane ljudskih aktivnosti.
Tri prirodna mosta
Tri prirodna mosta
(天生三橋, Tiānshēng Sān Qiáo)
7 km² Opština i okrug Vulong (Čongćing) 29° 22′ 48″ N 107° 42′ 00″ E / 29.38000° S; 107.70000° I / 29.38000; 107.70000 Tri prirodna mosta preko velike klisure reke Jangšu su dobila imena prema zmajevima: „Nebeski zmaj“ (天龙桥, Tianglong) visok 235 m, „Azurni zmaj“ (Qinglong) visok 281 m, i „Crni zmaj“ (黑龙桥, Heilong) visok 223 metra. Kako je udaljenost od gornjeg mosta do donjeg samo 1,5 km, oni nisu najveći prirodni mostovi na svetu. Vrtače ispod njih, Qinglong i Shenying, obima od 300-455 metara, i dubine od 276-285 metara, su najveće na svetu.
Pećina Furnog
Pećina Furnog
(芙蓉洞, Furongdong)
20 km² Opština i okrug Vulong (Čongćing) 29° 13′ 44″ N 107° 54′ 12″ E / 29.22889° S; 107.90333° I / 29.22889; 107.90333 Pećina Furong se nalazi na prostoru između Čongćinga i Tri klisure, otkrivena je tek 1993. godine. Duga je 2846 metara, a široka između 30 i 50 metara, a nastala je tokom kambrije, pre oko 500 miliona godina. Unutra je podeljena na tri dela sa šarenim podzemnim pećinskim nakitom - stalaktitima i stalagmitima. Trideset ih ima dužinu od 1,2 do 21,04 metra[3]. Tu se nalazi i 50 jama dubine od 920 (汽坑洞, „Parna jama“, najdublja u Aziji) do 100 metara.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Management Plans of the inscribed components of the property karta na strani 91. (jezik: engleski), Pristupljeno 23. 8. 2012.
  2. ^ internet prezentacija Maolan prirodnog rezervata Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. januar 2014) (jezik: engleski), Pristupljeno 23. 8. 2012.
  3. ^ Pećina Furnog Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. oktobar 2014) na stranicama Karst Dynamics Laboratory, Univerzitet Đangsi 14. februara 2011. (jezik: engleski), Pristupljeno 9. 9. 2011.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]