Julijan (uzurpator)
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Julijan iz Panonije | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 3. vek |
Mesto rođenja | Italija (provincija), |
Datum smrti | 285. |
Mesto smrti | Italija (provincija), |
Julijan iz Panonije (vladao od 284. do 285. godine), nazvan takođe Julijan Transpadanski ili Julijan Tiranin, bio je jedan od mnogobrojnih uzurpatora tokom velike krize III veka u koje je upalo Rimsko carstvo.
Nije sasvim jasno kako se ovaj uzurpator zvao. Ipak, izvesno je da je podigao ustanak u doba cara Karina, 283-285. godine.
Podaci iz narativnih izvora[uredi | uredi izvor]
Podaci u narativnim izvorima o Julijanu su protivrečni. Prvo Aurelije Viktor u Knjizi o carevima (Liber de Caesaribus) piše da je Julijan bio corrector Venetiae (et Histriae) i da je podigao ustanak odmah posle smrti Kara. Zatim je kontrolisao Panoniju da bi 285. godine bio ubijen u Iliriku.
Pseudo Aurelije Viktor u Sažecima o carevima Epitome de Caesaribus kao i Zosim u Novoj istoriji tvrde da je Julijan bio pretorijanski prefekt i da je podigao pobunu u Italiji nakon smrti Numerijana (jesen 284. godine) i da je kasnije ubijen. Pseudo Aurelije Viktor dodaje da je bio poražen kod Verone.
Novac[uredi | uredi izvor]
Antonini Julijana poznati su u nekoliko verzije. Novac je kovan u Sisciji. Na reversu ovog novca vide se personifikacije obeju panonskih provincija sa legendom: PANNONIAE AVG(usti) (car Panonije).
Ime i titulatura[uredi | uredi izvor]
Narativni izvori nazivaju Julijana imenom "Sabinus Julianus", dok se na novcima koristi ime"Marcus Aurelius Julianus". Moguće je ove, na prvi pogled različite podatke, pomiriti sledećim rešenjem:
IMP(erator) C(aesar) M(arcus) AVR(elius) [SABINVS] IVLIANVS P(ius) F(elix) AVG(ustus).
Mesto Julijana uzurpatora u istoriji[uredi | uredi izvor]
Kada je Karin (283-285) u jesen 284. saznao da je Numerijan umro, napustio je Sisciju i krenuo je u pravcu Rima. To je Julijan iskoristio i umarširao je iz Venecije i Histrije u Panoniju i utvrdio se u Sisciji. Zatim je Karin pokušao sa njime da se obračuna. Do sukoba je došlo, bilo u Veroni, ili negde drugde u Panoniji.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Carson, R. A. G.: Principal coins of the Romans, London 1978 ff., Bd. II (1980): The principate. 31 BC-AD 296.
- Delbrueck, Richard: Die Münzbildnisse von Maximinus bis Carinus (Das römische Herrscherbild III.2), Berlin 1940.
- Fleck, Thorsten: Julianus I. von Pannonien. Überlegungen zu Chronologie und Münzprägung, in: Geldgeschichtliche Nachrichten 212 (März) 2003, S. 61-64.
- Groag, E. / Stein, A. / Petersen, L. (Hgg.): Prosopographia imperii Romani Saec. I. II. III., Berlin / Leipzig 1933 ff., Bd. I (1933) A-B.
- Jones, A. H. M. / Martindale, J. R. / Morris, J.: The Prosopography of the Later Roman Empire, Cambridge 1971 ff., Bd. I (1971) A.D. 260-395.
- Maj, B. M. Felletti: Iconografia romana imperiale II. Da Severo Alessandro a M. Aurelio Carino (222-285 d. C.), Roma 1958.
- Mattingly, H. / Sydenham E. A. (auch Hgg.): The Roman Imperial Coinage. London 1925 ff., Bd. V/2 (1933 / R 1998): Probus-Amandus.
- Pegan, Efrem: Imperator Marcus Aurelius Julianus, in: Numizmaticke Vijesti 15 (1968), S. 45-52.
- Robertson, A. S.: Roman imperial coins in the Hunter Coin Cabinet. London / Glasgow / New York 1962 ff., Bd. IV (1978): Valerian I to Allectus.