Julijan (uzurpator)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Julijan iz Panonije
Lični podaci
Datum rođenja3. vek
Mesto rođenjaItalija (provincija),
Datum smrti285.
Mesto smrtiItalija (provincija),

Julijan iz Panonije (vladao od 284. do 285. godine), nazvan takođe Julijan Transpadanski ili Julijan Tiranin, bio je jedan od mnogobrojnih uzurpatora tokom velike krize III veka u koje je upalo Rimsko carstvo.

Nije sasvim jasno kako se ovaj uzurpator zvao. Ipak, izvesno je da je podigao ustanak u doba cara Karina, 283-285. godine.

Podaci iz narativnih izvora[uredi | uredi izvor]

Podaci u narativnim izvorima o Julijanu su protivrečni. Prvo Aurelije Viktor u Knjizi o carevima (Liber de Caesaribus) piše da je Julijan bio corrector Venetiae (et Histriae) i da je podigao ustanak odmah posle smrti Kara. Zatim je kontrolisao Panoniju da bi 285. godine bio ubijen u Iliriku.

Pseudo Aurelije Viktor u Sažecima o carevima Epitome de Caesaribus kao i Zosim u Novoj istoriji tvrde da je Julijan bio pretorijanski prefekt i da je podigao pobunu u Italiji nakon smrti Numerijana (jesen 284. godine) i da je kasnije ubijen. Pseudo Aurelije Viktor dodaje da je bio poražen kod Verone.

Novac[uredi | uredi izvor]

Antonini Julijana poznati su u nekoliko verzije. Novac je kovan u Sisciji. Na reversu ovog novca vide se personifikacije obeju panonskih provincija sa legendom: PANNONIAE AVG(usti) (car Panonije).

Ime i titulatura[uredi | uredi izvor]

Narativni izvori nazivaju Julijana imenom "Sabinus Julianus", dok se na novcima koristi ime"Marcus Aurelius Julianus". Moguće je ove, na prvi pogled različite podatke, pomiriti sledećim rešenjem:

IMP(erator) C(aesar) M(arcus) AVR(elius) [SABINVS] IVLIANVS P(ius) F(elix) AVG(ustus).


Mesto Julijana uzurpatora u istoriji[uredi | uredi izvor]

Kada je Karin (283-285) u jesen 284. saznao da je Numerijan umro, napustio je Sisciju i krenuo je u pravcu Rima. To je Julijan iskoristio i umarširao je iz Venecije i Histrije u Panoniju i utvrdio se u Sisciji. Zatim je Karin pokušao sa njime da se obračuna. Do sukoba je došlo, bilo u Veroni, ili negde drugde u Panoniji.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Carson, R. A. G.: Principal coins of the Romans, London 1978 ff., Bd. II (1980): The principate. 31 BC-AD 296.
  • Delbrueck, Richard: Die Münzbildnisse von Maximinus bis Carinus (Das römische Herrscherbild III.2), Berlin 1940.
  • Fleck, Thorsten: Julianus I. von Pannonien. Überlegungen zu Chronologie und Münzprägung, in: Geldgeschichtliche Nachrichten 212 (März) 2003, S. 61-64.
  • Groag, E. / Stein, A. / Petersen, L. (Hgg.): Prosopographia imperii Romani Saec. I. II. III., Berlin / Leipzig 1933 ff., Bd. I (1933) A-B.
  • Jones, A. H. M. / Martindale, J. R. / Morris, J.: The Prosopography of the Later Roman Empire, Cambridge 1971 ff., Bd. I (1971) A.D. 260-395.
  • Maj, B. M. Felletti: Iconografia romana imperiale II. Da Severo Alessandro a M. Aurelio Carino (222-285 d. C.), Roma 1958.
  • Mattingly, H. / Sydenham E. A. (auch Hgg.): The Roman Imperial Coinage. London 1925 ff., Bd. V/2 (1933 / R 1998): Probus-Amandus.
  • Pegan, Efrem: Imperator Marcus Aurelius Julianus, in: Numizmaticke Vijesti 15 (1968), S. 45-52.
  • Robertson, A. S.: Roman imperial coins in the Hunter Coin Cabinet. London / Glasgow / New York 1962 ff., Bd. IV (1978): Valerian I to Allectus.