J-21 jastreb

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
J-21 Jastreb
J-21 Jastreb u dvorištu Vazduhoplovne akademije u Beogradu
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Performanse
Početak proizvodnje1968.
Dužina10,88
Razmah krila10,56
Visina3,64
Površina krila19,43
Prazan2 820
Normalna poletna4 666
Maks. masa pri uzletanju5100 kg
Turbo-mlazni motor1 x Rols-Rojs Vajper
Mk.531
Potisak TMM13,3 kN
Brzina krstarenja740 km/h
Maks. brzina na Hopt820 km/h
Dolet1 520 km
Plafon leta12 000 m
Brzina penjanja1 260 m/min

Soko Jastreb J-21 je jugoslovenski vojni jednomotorni laki jurišni mlazni avion jednosed metalne konstrukcije, namenjen za blisku vatrenu podršku i izviđanje, koji se proizvodio na osnovu projekta VTI u fabrici aviona SOKO u Mostaru od 1968. do 1977. godine. Nastao je iz razvojnog projekta vojnog školskog mlaznog aviona G-2 Galeba sa kojim ima veliki broj unificiranih delova što je pojeftinilo proizvodnju i održavanje. Ovo je bio drugi mlazni i prvi borbeni avion koji se serijski proizvodio u Jugoslaviji. Na čelu projekta nalazio se aerodinamičar prof. dr Zlatko Rendulić. Prvi probni let je izveden 19. jula 1965. a uvođenje u službi je započelo 31. decembra 1968. godine čime je otpočela postepena zamena F-84 Tanderdžeta kome su polako isticali resursi i koji je do tada bio osnovni jurišni mlazni avion u sastavu JRV. Svetskoj javnosti je prvi put prikazan na aeromitingu u Farnborou 1968. godine. Jastreb je mogao da poleće i sleće na travnato-poletne staze a bio je opremljen sa streljačkim naoružanjem u trupu i nevođenim bombama i raketama na potkrilnim nosačima čime je omogućavao jurišno-borbena dejstva na zemlji. Bio je osposobljen da dejstvuje i na lake letelice kao što su helikopteri i klipni avioni. Proizvodio se u četiri varijante od koje pored standardnih, J-21 (jurišnik) i IJ-21 (izviđač), najznačajnija bila sa oznakom J-1L namenjena za izvoz u Zambiju i Libiju. Ukupno je napravljeno 224 primerka od čega se u službenoj upotrebi u JRV nalazilo 175 Jastreba dok ostatak predstavljaju izvozne partije čime je postignut značajan poslovan uspeh.

Tehnologija za izradu prvih podzvučnih mlaznih aviona u Jugoslaviji osvojena je zahvaljujući saradnji sa Ujedinjenim Kraljevstvom od koje je otkupljena licenca za turbo mlazni motor Armstrong sidli vajper (eng: Armstrong Siddeley Viper) kao i druge dodatne opreme poput izbacivog sedišta marke Foland. Ovim je napravljen veliki tehnološki iskorak u Jugoslaviji a Mostar i SR BiH su postali sedište jedne od najnaprednijih tehnologija u zemlji. Za razliku od Galeba Jastreb je zbog nosivosti imao ojačanu konstrukciju a ugrađivan je i nešto jači turbo mlazni motor koji je nosio oznaku Mk 521, potiska 1.333,7 daN. Prema nekim podacima Jastreb je predstavljao prelazno rešenje sve do realizacije tajnog vojnog projekta „JUROM”, razvojni projekat novog jurišnog dvomotornog mlaznog aviona J-22 Orao između SFR Jugoslavije i NR Rumunije, na kojem se uveliko radilo 1970-ih. Učestvovao je u borbenim dejstvima u sastavu RV i PVO JNA na početku sukoba u SFR Jugoslaviji 1991. godine a potom u RV i PVO Vojske Republike Srpske. Najveći broj Jastreba rashodovan je u RV i PVO SR Jugoslavije 1996. na osnovu Podregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja. Na početku 21. veka zadržani su u operativnoj upotrebi ratnih vazduhoplovstava Republike Srpske i Libije.[1][2]

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Tokom šezdesetih godina 20. veka, JRV i PVO je posedovalo avione sa turbomlaznim motorom američkog porekla i to školske, trenažne i izviđačke Lokid T-33 i lovačko-bombarderske F-84G Tanderdžet. Ovi avioni su praktično bili rashodovani i ustupljeni Jugoslaviji i ako su odlično i dugo poslužili u JRV. U drugom delu te decenije, počeli su da ih zamenjuju lovački avioni F-86E Sejbr i F-86D Sejbr. Sa avionima G-2 Galeb i sa Sejbrovima, JRV i PVO je obezbedilo zamenu aviona za izvršavanje 2/3 svojih zadataka, ali su ostali lovačko-bombarderski zadaci bez odgovarajućeg aviona. Pošto se G-2 Galeb pokazao kao uspešan razvoj, sa osvojenom i posedovanom tehnologijom, na bazi njegovog „zmaja“, razvijen je jednosed J-21 Jastreb, sa jačim motorom, dobro naoružan i opremljen, sa namenom izvršavanja zadataka lovca-bombardera.[2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Crtež Jastreba u tri projekcije.

Potpuno je iskorišćen zmaj aviona od G-2 Galeb. Deo prednjeg i kabinskog dela trupa, modifikovan je za ugradnju oružja i izbacivanje jednog sedišta u kabini pilota. Centralni deo trupa je neznatno modifikovan za ugradnju nešto jačeg motora Rols-Rojs Vajper 20Mk 531 sa potiskom 13,3 kN. U prednji deo trupa ugrađena su tri mitraljeza Kolt Brovning kalibra 12,7 mm, sa po 130 metaka po svakom. Kabina pilota je opremljena jednim izbacivim sedištem »1B Foland«.

Varijante[uredi | uredi izvor]

  • J-21 Jastreb, prototip, 1 primerak.
  • NJ-21 Jastreb, nastavni dvosed, prototip, 1 primerak.
  • J-21 Jastreb, jednosed lovac-bombarder, proizvedeno 119 primeraka.
  • NJ-21 Jastreb, nastavni dvosed (obuka), proizvedeno 18 primeraka.
  • IJ-21 Jastreb, izviđač, proizvedeno 38 primeraka.
  • J-1E Jastreb, izvozna varijanta, proizvedeno 47 primeraka.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Opšte[uredi | uredi izvor]

  • Posada: 1 pilot
  • Dužina: 10,88 m
  • Razmah krila: 10,56 m (11,68 m sa rezervoarima na krajevima krila)
  • Visina: 3,64 m
  • Površina krila: 19,43 m 2
  • Tezina: 2 820 kg
  • Maksimalna težina pri poletanju: 5 100 kg.
  • Pogon 1 x Rols-Rojs Vajper
    Mk.531 sa potiskom 13,3 kN.[2]

Performanse[uredi | uredi izvor]

Jastreb RV i PVO.
  • Maksimalna brzina: 820 km/h, na visini leta 6 200 m
  • Brzina krstarenja: 740 km/h, na visini leta 5 000 m
  • Dolet: 1 520 km
  • Plafon leta: 12 000 m
  • Brzina penjanja: 21 m/ s
  • Dužina staze poletanja. 600 m (sa startnim raketama 404 m)
  • Poletanje i sletanje i sa travnatih terena.[2]

Naoružanje[uredi | uredi izvor]

  • 3 mitraljeza u prednjem delu trupa, sa po 135 metaka svaki pojedinačno.
  • Do 800 kg, bombi i raketa. Rakete, kalibra od 127 mm, nosi u dva „saćasta“ lansera.

Izloženi primerci[uredi | uredi izvor]

Tridesetdva proizvedena Jastreba je izloženo, u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.

J-21 Jastreb

  • № 24001, prototip izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24115, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24122, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24126, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24128, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24130, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24142, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24145, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24155, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24156, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24159, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24208, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24210, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24213, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24214, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24401, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24404, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24405, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24410, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24415, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24418, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24421, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24454, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24456, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 24457, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 23502, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 23505, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 23506, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 23507, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 23511, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 23512, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.
  • № 23513, izložen u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.

Korisnici[uredi | uredi izvor]

  •  SFRJ
    • U JRV, ukupno je uvedeno u operativnu upotrebu 175 aviona Jastreb. Od toga su 119 J-21, 38 IJ-21 i 18 NJ-21. Korišćeni su do 1991.
    • U periodu od 1985. do 1990. godine sedam Jastrebova je u izvornom obliku korišćeno u akro-grupi JRV „Leteće Zvezde”.
  •  Libija, 34 aviona, pod oznakom J-1E.
  •  Zambija, 13 aviona, pod oznakom J-1E.[3]

Trenutni korisnici[uredi | uredi izvor]

Operativna upotreba[uredi | uredi izvor]

J-21 u Muzeju jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva

J-21 je u SFRJ korišćen pre svega za izvršavanje zadataka iz domene zanimanja i obuke jedinica JRV. Takođe je imao dosta zadataka iz domena izviđanja. Po raspadu SFRJ i prelasku aviona u upotrebu RV RS i RV SRJ do izražaja su došle njegove borbene sposobnosti. RV RS je često koristilo J-21 za dejstvo vazduh-zemlja.

Dana 28. februara 1994. godine šest Jastrebova RV Republike Srpske je u toku izvršavanja borbenog zadatka bilo napadnuto od strane dva aviona F-16 pod komandom NATOa. Četiri od šest J-21 su oboreni, dok su dva aviona uspela da pobegnu. Ovaj događaj je poznat kao Banjalučki incident.

Posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine i prekida sukoba, Savezna Republika Jugoslavija je povukla iz upotrebe svih šezdeset šest Jastrebova, dok Republika Srpska i dalje koristi 11 aviona.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Godišnjak srpskog vazduhoplovstva, 2008-2009, strana XIX, XX i XXIII
  2. ^ a b v g Rendulić 1996, str. 69–80.
  3. ^ Janić 2010, str. 20.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]