Pređi na sadržaj

Ljiljana Crepajac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljiljana Crepajac
Lični podaci
Datum rođenja(1931-09-14)14. septembar 1931.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti6. septembar 2018.(2018-09-06) (86 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
SupružnikLjubomir Crepajac
Naučni rad
PoljeKlasična filologija, prevođenje
InstitucijaFilozofski fakultet Univerziteta u Beogradu

Ljiljana Crepajac (Beograd, 14. septembar 1931[1] — Beograd, 6. septembar 2018)[2] bila je srpski klasični filolog i prevodilac, redovni profesor (1987) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Predavala je Istorijsku gramatiku grčkog jezika. Bila je upravnik Odeljenja za klasične nauke (od 1994).

Studije klasične filologije otpočela 1950. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, tu je diplomirala i doktorirala, a na Univerzitetu u Kopenhagenu magistrirala. Na Odeljenju za klasične nauke profesori su joj bili Miloš N. Đurić, Milan Budimir i Anica Savić Rebac.

Govorila je engleski, nemački, ruski, italijanski i francuski jezik, a latinski i (staro)grčki pisala.

Glavna dela

[uredi | uredi izvor]
  • O prefiksalnom a u klasičnim jezicima, doktorska disertacija (1973);
  • Στοιξεια ελληνικα: osnovi grčke glotologije s Milanom Budimirom (prvo izdanje: Beograd, 1967; poslednje, peto izdanje: Beograd, 1997);
  • O dvema inversnim indoevropskim leksičkim grupama, u Zbornik Filozofskog fakulteta, 7, 1963.
  • Uz istoriju grčkog pluskvamperfekta, Beograd, 1970.
  • Lat. pio grč. τι(ν)ω, srpskohrv. kajati, Skoplje, 1971.
  • Iz helenske glotologije s Milanom Budimirom, Beograd, 1976.
  • Primarne sinestesije u indoevropskom, u Zbornik Filozofskog fakulteta, 10, 1968.
  • Indoeuropäische Gutturale im Griechischen und mykenische Zeugnisse, u Tractata Mycenaea. Proceedings of the Eighth International Colloquium on Mycenaean Studies, Held in Ohrid (15-20 September 1985), Skoplje, 1987.
  • Zur Etymologie von griechischen σίδαρος und (σ)μύδρος u Zeitschrift fur vergleichende Sprachforschung, 80, (1966)
  • Pelastička teorija Milana Budimira, u Saecula confluentia: zbornik radova sa naučnog skupa posvećenog 120–godišnjici nastave klasične filologije na Beogradskom univerzitetu, Beograd, 2004.

Prevodi

[uredi | uredi izvor]

Sa grčkog

[uredi | uredi izvor]

Sa latinskog

[uredi | uredi izvor]

Sa engleskog

[uredi | uredi izvor]

Nagrade

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Kojčić, Dragoljub, ur. (2013). Srpski Who is Who 2011-2013, str. 773. Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-18446-7. 
  2. ^ Politika, 18. septembar 2018, str. 28, porodična umrlica